Svakim se danom povećava broj raznih vrsta prehrambenih proizvoda koji svojom atraktivnom ambalažom privlače pozornost potrošača da ih kupe i konzumiraju.
Razgovor s doc. dr. sc. Jasnom Bošnir, dipl. ing., voditeljicom Odjela za higijenu prehrane, i Dariom Lasićem, dipl. ing., nutricionistom, voditeljem Odsjeka za kemijsko ispitivanje namirnica i predmeta opće uporabe pri Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba.
Gotovo svakodnevne teme naših razgovora su što jedemo, koliko jedemo, kada jedemo itd. Koja su glavna načela ispravne i zdrave prehrane?
Svakim se danom povećava broj raznih vrsta prehrambenih proizvoda koji svojom atraktivnom ambalažom privlače pozornost potrošača da ih kupe i konzumiraju. Također se svakodnevno otvara sve više restorana brze hrane koji nude svoje proizvode po prihvatljivim cijenama. Poznato je da je Republika Hrvatska veliki uvoznik hrane odnosno raznih prehrambenih proizvoda. Svima se pri ulasku u zemlju provjerava zdravstvena ispravnost u ovlaštenim laboratorijima i samo ona hrana za koju se utvrdi da udovoljava propisanim uvjetima može se dalje pripremati i konzumirati.
Zdrava je prehrana ona kada je sva hrana koja se u toku dana unosi u organizam tako kombinirana da organizam dobije sve što mu je potrebno za normalno funkcioniranje. Zato se zdravom prehranom smatra ona prehrana kojom se u organizam unosi optimalna količina bjelančevina, masti, ugljikohidrata, vitamina, minerala i vode. Stoga je važno napomenuti da hamburgeri, pizze, hot-dog i slične vrste hrane nisu «nezdrave» te se mogu konzumirati, ali se mora voditi računa o tome da se ne konzumiraju prečesto te da se kombiniraju s drugim vrstama namirnica kojima će se postići optimalan dnevni unos nutritivnih sastojaka nužnih organizmu.
Osnova zdrave prehrane temelji se na redovitoj prehrani, odnosno preporučuje se prehrana sa više obroka dnevno, ali s količinski manje hrane. Namirnice moraju biti što raznovrsnije, mnogo svježeg voća i povrća, ribe, žitarica, maslinovog ulja, a nikako ne smijemo zaboraviti niti obavezan unos dovoljnih količina tekućine. Poželjno je da konzumirana tekućina bude voda, mlijeko te prirodni voćni ili povrtni sokovi, a valja izbjegavati ili u manjoj količini uzimati gazirana pića te alkohol.
Logično je da o našoj prehrani ovisi i naše zdravlje. Koja su ljudska pobolijevanja povezana s prehranom?
Pravilna prehrana jedan je od najvažnijih čimbenika i preduvjet za normalno funkcioniranje organizma. Ona utječe na rast i razvoj djece i mladeži, fizičku i radnu sposobnost, obrambene mehanizme organizma i intelektualne funkcije. Svako nekontrolirano, prekomjerno ili nedostatno unošenje hrane i unošenje hrane koja s obzirom na nutritivni sastav ne udovoljava potrebama pojedinca značajno ugrožava njegovo zdravlje. U Hrvatskoj ne postoji značajnija prisutnost pothranjenosti u smislu energetskog deficita zbog nedostatka dovoljne količine hrane.
Primarni deficiti vitamina u prehrani mogu se manifestirati kao noćno sljepilo zbog nedostatka vitamina A, skorbut zbog pomanjkanja vitamina C ili rahitis zbog pomanjkanja vitamina D. U prehrani se mogu pojaviti i deficiti minerala. Poznata je pojava gušavosti zbog pomanjkanja joda, a anemija sa pojavljuje zbog nedostatka željeza. Bez kalcija ne bi bilo naših kostiju, a čitav niz mikrominerala katalizatori su dragocjenih procesa o kojima ovisi rast, razvoj i funkcioniranje organizma.
Poznato je da se kao posljedica prekomjernog uzimanja hrane pojavljuje debljina koja često prethodi nastanku niza bolesti djece, odraslih te u starijoj životnoj dobi. Kvaliteta prehrane značajno utječe na nastajanje bolesti cirkulacijskog sustava kao vodećeg uzročnika smrti u našoj populaciji, lokomotornog, gastrointestinalnog i endokrinološkog sustava te na pojavu malignih tvorevina na nekim lokalizacijama. Da bi čovjek mogao što dulje normalno funkcionirati, potrebno je, osim fizičke aktivnosti prilagođene dobi, prilagoditi i prehranu s optimalnim omjerom bjelančevina, masti i ugljikohidrata.
Često razgovaramo o tome koliko se kome povisio ili snizio kolesterol i trigliceridi u krvi. Manje-više su nam poznate vrijednosti povišenih masnoća u krvi, a danas na tržištu postoje vrlo dobri lijekovi za regulaciju masnoća. Međutim, kako pomoći djelovanju tih lijekova kombinirajući ih s adekvatnom hranom? U slučaju povišenih masnoća, koju hranu valja izbjegavati?
– Unošenje u organizam hrane koja u svom sastavu ima veliku količinu masti može utjecati na povišenje masnoća u krvi. Kolesterol, koji se često spominje kao krivac za niz naših problema, supstancija je vrlo slična mastima i nalazi se kao normalan sastojak u svim dijelovima tijela. Naš organizam koristi kolesterol u stvaranju mnogih vitamina, hormona i žuči. Ako su vrijednosti kolesterola u krvi povišene, dolazi do odlaganja kolesterola na stjenke krvnih žila, uključujući i krvne žile srca. To dovodi do nastanka srčanih bolesti.
Važno je napomenuti da se u početnom stadiju bolesti količina masnoće u krvi može regulirati pravilnom prehranom, čak i bez korištenja lijekova, a kasnije je uz korištenje lijekova pravilna prehrana obavezna. U takvim se slučajevima velika pozornost mora pridati izboru namirnica. Obroci hrane moraju biti manji, ali češći, pet do šest obroka na dan. Moraju biti sastavljeni tako da se zadovolje dnevne energetske potrebe organizma. Kao izvor masnoća poželjno je umjesto zasićenih masti koristiti namirnice u čijem sastavu prevladavaju masnoće biljnog podrijetla odnosno masti građene od nezasićenih masnih kiselina. Preporučuje se hrana pripremljena na ulju, a najbolja su ulja maslinovo, bučino te suncokretovo. Radi snižavanja razine kolesterola u krvi preporuča se nemasno meso kao što su perad i riba. Prije konzumiranja peradi potrebno je odstraniti kožu jer sadrži značajne količine kolesterola.
Poželjno je konzumiranje plave ribe kao što su srdela i skuša jer imaju visokovrijedne proteine te značajno manje zasićenih masnoća od mesa. Umjesto mesa preporučuje se i druga visokovrijedna hrana kao što je soja jer ne sadrži kolesterol, a kao i druge grahorice siromašna je zasićenim masnim kiselinama. Mliječne proizvode koji u svom sastavu sadrže veće količine zasićenih masnoća i kolesterola treba izbjegavati i zamijeniti ih proizvodima koji sadrže manji postotak mliječne masti odnosno «light» proizvodima. Preporučuje se uzimanje većih količina svježeg voća i povrća zbog jedinstvenog sadržaja antioksidansa, osobito vitamina C.
Kakvo je vaše mišljenje o dijetama za redukciju prekomjerne tjelesne težine? Ima li i dobrih, djelotvornih dijeta?
– Kad čovjek ima ozbiljnih problema s prekomjernom težinom, često ne preže ni pred kakvim mjerama, pa ni onima koje dovode u pitanje njegovo zdravlje. Takve su osobe spremne odvojiti velike količine novca za razne vrste preparata kako bi riješile svoj problem. Svi ti preparati svrstavaju se u skupinu dodataka prehrani i s obzirom na zdravstvenu ispravnost moraju udovoljavati određenim uvjetima. Prema postojećim propisima, učinkovitost koju reklamiraju ne ispituje se. Stoga nam jedino preostaje da vjerujemo proizvođaču.
Prema tome, znanje je jedino preventivno sredstvo koje nam može pomoći da ne koristimo neučinkovita sredstva. Ako koristimo dodatke prehrani u svrhu smanjivanja tjelesne težine, svakako bi se trebalo posavjetovati s liječnikom. Mislimo da je mnogo učinkovitije i zdravije mršavljenje kreiranjem adekvatne prehrane. Osnovu takve prehrane trebalo bi činiti voće i povrće, nezasićene masti, nemasno meso, žitarice te prirodni voćni sokovi. Obroci bi trebali biti raspoređeni na pet-šest manjih obroka u toku dana kako bi se u organizam unijele sve nutritivno vrijedne tvari nužne za normalni rad organizma. Naravno da uz adekvatnu prehranu redovita fizička aktivnost ima veliku važnost.
Stoga je potrebno izabrati i tip vježbi koji odgovara životnoj dobi, ali i općem stanju organizma. Takav je izbor mršavljenja mnogo učinkovitiji od bilo kakvih preparata ili dijeta koje se baziraju na unosu isključivo jedne vrste nutrijenta, kao što su primjerice bjelančevine, a zabranjuje se unos ugljikohidrata, i kada se jamči da se izgubljena težina neće ubrzo vratiti.
Poznato je da zimi valja posebnu pozornost pridati vitaminima i mineralima u prehrani.
– Zima je u punom zamahu, ali, iako blaga, prirodno je da hladnoća i kraći dani pridonose lošem raspoloženju. Međutim, nisu uvijek tome uzrok samo kiša, magla i manjak sunčevog svjetla. Upravo sada nedostatak vitamina i minerala u organizmu može prouzročiti zimsku melankoliju. Prema tome, vrlo je bitno paziti na način prehrane na početku hladnog razdoblja. Između prehrane i imuniteta postoji čvrsta uzročna veza.
Prava i najbolja prevencija te pomoć za naše zdravlje i vitalnost krije se u zdravoj, raznovrsnoj prehrani bogatoj esencijalnim tvarima – mineralima i vitaminima. Osobito je važna dovoljna količina antioksidantnih vitamina, vitamina C, beta karotena i vitamina E, jer oni čuvaju od oksidacije stanice imunološkog sustava.
Nutricionisti su zaključili da su se dnevne potrebe za vitaminima i mineralima danas zbog načina života značajno povećale. Može se kazati da vitamini prolaze novu mladost s obzirom na najnovije spoznaje o njihovom blagotvornom učinku na prevenciju i održanje zdravlja.
Najveća odstupanja su kod vitamina C, E i K, za folate te minerale magnezij i željezo. Za sve navedene vitamine i minerale novi preporučeni dnevni unosi za odrasle veći su nego prije.
Umor, lako zadobivanje modrica ili krvarenje desni mogu biti rani znaci nedostatka vitamina C u prehrani. Pušači imaju niže razine vitamina C u organizmu. Najviši dnevni dopušteni unos vitamina C, prema hrvatskom pravilniku, iznosi 350 mg, a američki Food and Nutrition Bord donio je odluku kako je maksimalni dnevni dopušteni unos 2000 mg.
Prije i za vrijeme trudnoće trebalo bi napraviti veću zalihu folne kiseline u organizmu. Ima je naročito u kupusu, špinatu, integralnim žitaricama.
Kostima je posebno potreban vitamin K, kojeg ima ga u zelenom povrću, mlijeku, žitaricama i morskim plodovima.
Magnezij je nužan za rad srca i krvotoka. Izdašni izvor su orasi, integralna riža, kiseli kupus i zeleno povrće.
Generalno gledajući, pet obroka različitog voća i povrća na dan bilo bi po nekim ispitivanjima dostatno za pokrivanje dnevnih potreba za navedenim vitaminima i mineralima.
Snižena koncentracija vitamina B6, B12 i folne kiseline pogodno je tlo za nastanak raznih bolesti. Niža koncentracija vitamina D u tijelu može biti uzrok osteoporoze.
Na žalost, još uvijek mnogi od nas vjeruju da zadovoljavaju sve svoje prehrambene potrebe samim time što konzumiraju dovoljne količine hrane samo da zadovolje apetit.
Prehrambene navike današnjeg prosječnog čovjeka koji živi i radi u gradu poražavajuće su. Navike su često takve da zadovoljavamo energetski unos, čak ga i premašujemo, a nikako nutritivni. Mnogi koji su pročitali poneki članak ili knjigu o prehrani misle da su pravi nutricionisti i da sve znaju.
Novija stručna mišljenja u Americi govore o praktičnoj nužnosti redovitog uzimanja vitaminskih preparata, ali uz preliminarni uvid u vitaminsko stanje organizma.
Stručnjaci za medicinsku prehranu i dijetoterapiju suglasni su da je uzimanje vitamina i minerala dostatno za prevenciju bolesti poput skorbuta, beriberija i pelagre. Međutim, je li dostatno i za dugoročno održavanje zdravlja, za prevenciju kroničnih oboljenja?
Od jedne grupe ljudi bilo je zatraženo da odaberu hranu za koju misle da je za njih najbolja. Većina ih je rekla, primjerice, da smatraju crni kruh hranjivijim od bijelog, pa ipak 90 posto svih ljudi radije kupuje bijeli kruh. Zašto je to tako? Bez obzira na to jesu li bogati ili siromašni, mnogi su još skloni jesti prevelike količine pogrešne hrane, a premalo prave.
Opće je poznato da će brašno od pšenice punog zrna imati više punovrijednih nutrijenata i balastnih tvari nego ogoljeno zrno brašna, koje je praktični ogoljeni škrob. Doista je neobjašnjivo da bez razloga mnogi izbjegavaju kruh koji možemo već na prvi pogled prepoznati kao neupitne kakvoće. Takav kruh je izvanredan izvor ugljikohidrata, prehrambenih vlakana, vitamina, u prvom redu vitamina E te vitamina B skupine, minerala magnezija, selena, željeza i fosfora te u manjoj mjeri proteina.
Po pitanju kvalitete dosta je napravljeno u pogledu gotovih mješavina za crni i miješani kruh. Redovite kontrole kakvoće posljednjih godina te utrošene količine crnog i integralnog brašna potvrđuju da se barem djelomice uvelo reda u tom segmentu prehrambene industrije u Hrvatskoj.
Većina nas ipak iz neobjašnjivih razlogahvali i cijeni crni kruh, međutim redovito kupuje bijeli. U tom smislu kaskamo za Europom, koja je prepoznala prednosti koje nerafinirane mješavine i zrnati posipi donose. No, s ujednačavanjem kvalitete (ljudi prepoznaju i preporučuju dobre pekare), i kod nas će doći do promjena u tim prehrambenim navikama.
Nije tu riječ samo o kruhu. I ostale namirnice koje su općenito prihvaćene kao zdrave često su neopravdano zaboravljene ili premalo korištene. Neke, na žalost, zbog cijene, a neke zbog robovanja starim navikama.
Svakako je, uza sav porast zanimanja za to što jedemo, potrebno još više educirati potrošače o prednostima i manama konzumacije pojedinih namirnica ili pojedinih njihovih sastojaka.
Zabrinjavajuće loša svijest o zdravlju
Belupo je uz bjelovarsku podružnicu Hrvatskog liječničkog zbora i Hrvatsko kardiološko društvo sjeverozapadne Hrvatske bio suorganizator stručnog sastanka koji je jednim dijelom bio posvećen 160. godišnjici Opće bolnice Bjelovar te aktualnoj temi povezanoj s bolestima srca. Dr. sc. Josip Čiček, internist gastroenterolog, voditelj je Internog odjela bjelovarske bolnice, te smo ga zamolili za razgovor o toj važnoj temi.
Bolesti srca i krvnih žila danas su javnozdravstveni problem i gotovo petina hrvatske populacije danas pati od takvih oboljenja. Kakvo je stanje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji i jesu li te bolesti vodeći zdravstveni problem?
– Na žalost, stanovništvo Bjelovarsko-bilogorske županije prednjači po broju oboljelih od akutnog infarkta miokarda, mnogo je ljudi s prekomjernom tjelesnom težinom i tu smo u samom hrvatskom vrhu, s povišenim tlakom, dijabetesom. Osim toga, puno je oboljelih od karcinoma debelog crijeva, a zabrinjava i činjenica da, dok u svijetu opada broj oboljelih od raka želuca, u našoj se županiji ta brojka povećava. Broj hipertenzičara u porastu je, a čak 10 posto stanovništva Bjelovarsko-bilogorske županije pati od dijabetesa. Trenutačno je 180 oboljelih od kolorektalnoga karcinoma na godinu, a imamo i 120 novooboljelih od akutnog infarkta miokarda. Još unatrag dvije godine primarna zdravstvena zaštita nije bila dovoljno senzibilizirana za akutno zbrinjavanje infarkta miokarda, no stanje je sada bolje.
Drugim riječima, stanovništvo Bjelovarsko-bilogorske županije je, možemo reći, prilično „bolesno“. Koji je razlog tome po vašem mišljenju?
– Jedan od razloga je starosna dob jer smo po broju osoba starijih od 65 godina najstarija županija. No, drugi je razlog i to što je zdravstvena prosvjećenost na niskoj razini. Primjerice, osoba s povišenim krvnim tlakom dobije odgovarajuću terapiju. Nakon par dana uzimanja lijeka tlak joj se normalizira i ta osoba ne shvaća kako ima doživotnu bolest i lijek treba nastaviti uzimati, pa prestaje s terapijom. To govori kako ljudi ne paze na zdravlje. Drugi je primjer pak kolorektalni karcinom. Jednostavno, ljudi se zavaravaju. Ja bolest otkrijem u endoskopskoj ambulanti, a pacijent je ne prihvaća i ne želi se liječiti. Stupanj zdravstvene prosvjećenosti nizak je i stvara velike probleme kako u sekundarnoj, tako i u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.
Vaši podaci i tvrdnje upućuju na činjenicu kako je bolnička Interna pod velikim opterećenjem jer je poznato da nemate dovoljno ležajeva kako bi odgovarajuće zbrinuli sve kojima je potreban stalni liječnički nadzor.
– Interna je jako opterećena budući da bjelovarska bolnica nema kronikalija, specijalnih kreveta za kronične bolesnike, za gerijatriju, onkologiju, pa i socijalnu patologiju i da ne nabrajam dalje. Poseban su problem ljudi starije životne dobi koji žive na selu i ostavljeni su sami sebi. Trenutačno je na Interni 75 ležajeva, a bolnica bi trebala imati 97 kreveta. Uz to, nedostaje nam još 10 ležajeva za dnevne potrebe i barem pet za onkološke. Ne skrbimo se samo o 133 tisuće stanovnika Bjelovarsko-bilogorske županije, nego nam dolaze i pacijenti iz susjednih županija, Zagrebačke, Virovitičko-podravske, Koprivničko-križevačke i dr.
Koprivnička bolnica dobiva novu zgradu Interne. Je li na pomolu kakvo rješenje i za bjelovarsku bolnicu?
– Za nas rješenja još nema, barem ne uskoro. Naime, planovi su da se gradi nova zgrada s kirurškim službama i hitnom, a onda bi se oslobodio postojećim zgradama i prostor za Internu. Priželjkujemo gerijatrijski odjel.
Kakvu suradnju imate s Belupom?
– Belupo je domaća tvrtka koja je dosad dobro surađivala s bjelovarskom bolnicom. Zahvaljujući Belupu informatički smo opremljeni, što nam uvelike olakšava svakodnevni rad. Iz osobnog iskustva pak mogu reći da je Belupova paleta antihipertenziva vrlo poznata i riječ je o dobro prihvaćenim lijekovima koji su se u višegodišnjem postojanju pokazali iznimno dobrima. S druge pak strane Belupu jača i gastro paleta. U pogledu kardio palete mislim da je lizinopril dokazana supstancija na koju su pacijenti naviknuti i da je pouzdana i poznata. Uz to, pale su i cijene lijekova, što je nama značajno jer smo ograničeni mjesečnim proračunom. Vrlo se teško uklopiti u taj limit jer imamo li dva-tri teža bolesnika, probijamo ga.
Kako gledate na nove liste lijekova?
– Mišljenja sam da se dala mala prednost domaćoj farmaceutskoj industriji, i to pozdravljam. Uvijek kad postoji paralela odlučujem se za domaćeg proizvođača jer je u slučaju bio kakvih defektura moguće brže otkloniti problem. U jednom takvom slučaju Belupo nam je izašao u susret. No, nisam zadovoljan što su neki esencijalni lijekovi, za koje ne postoje paralele, završili na B listi. Takav je lijek, primjerice, Belupov Portalak. Nesretan sam što je taj lijek na B, dopunskoj listi jer to je sirup koji je za bolesnike s cirozom osnovni lijek i sasvim je nelogično što nije na osnovnoj listi. S druge strane nisam zadovoljan niti što se Rudakol našao na dopunskoj listi. Ipak je riječ je lijekovima koji nemaju alternative.
23.12.2015
