Prema posljednjem istraživanju HAPIH-a za 2025. godinu, gotovo trećina građana Hrvatske (29%) koristi dodatke prehrani, pri čemu 18% odraslih i dvostruko više djece – njih čak 41%. Dodatke prehrani gotovo podjednako uzimaju žene (30%) i muškarci (27%), a najveći broj korisnika bilježi se u Zagrebu i okolici (35%), dok su najmanje zastupljene Lika i Banovina (10%). Od dodataka prehrani najčešće se koriste vitamini i multivitamini, osobito D3 kapi i kombinacije s probioticima. Odrasli češće biraju još i magnezij, željezo te kombinacije poput vitamin C + cink, dok djeca češće uzimaju sirupe za jačanje imuniteta i multivitaminsko-probiotičke čokoladice.
Paradigma našeg pristupa zdravlju se promijenila. Ideja sveobuhvatne prevencije temelji se na zdravstvenom sustavu koji pruža i ukazuje na razne mjere prevencije, ali ujedno i svaki pojedinac preuzima aktivnu ulogu u očuvanju vlastitog zdravlja. Samoliječenje je važan aspekt zdravstvene skrbi u modernim razvijenim zemljama, ali ono podrazumijeva višu razinu znanja o zdravlju i bolesti i kvalitetne izvore informacija, kao i zainteresiranost i odgovornost pojedinca. Ljudi danas žele biti što funkcionalniji, izdržljiviji, otporniji, živjeti produktivnu stariju dob i pomoći si prirodnim putem. Stoga nije nimalo čudno da potrošnja dodataka prehrani raste. S druge strane imamo i brojne nepovoljne čimbenike, dokazano visoku učestalost nedostatka vitamina D, globalno nedovoljan unos magnezija hranom, relativno čestu anemiju zbog manjka željeza, posebice u populaciji žena generativne dobi, djece i adolescenata. Tu su i brojna danas poznata djelovanja određenih lijekova na pojavu nedostataka pojedinih vitamina i/ili minerala što zahtijeva njihovu kontinuiranu nadoknadu. Djeca, trudnice, adolescenti, osobe starije dobi, kronični bolesnici, rekonvalescenti i brojne druge populacijske i specifične skupine imaju koristi od ciljane primjene dodataka prehrani uz savjetovanje s nutricionistom, ljekarnikom i liječnikom u svrhu postizanja optimalnih tjelesnih razina. Nadalje, sve smo više svjesni velikim razmjera pojavnosti disbioze (narušene ravnoteže mikroorganizama koji žive u nama i na nama), a strategije normalizacije mikrobioma temelje se na primjeni vlakana, probiotika i u novije vrijeme postbiotika.
Mijenjaju se i stavovi i ekspertiza liječnika i ostalih zdravstvenih djelatnika, sve se češće promišljaju preventivne strategije, integrativan i holistički pristup. O tome svjedoči i činjenica da se prema potrošnji lijekova u izvješću HZZO-a unatrag posljednjih 5 godina vidi kontinuirani rast propisivanja i potrošnje upravo vitamina -primarno vitamina D, folata i vitamina B12 koji su dostupni na listi lijekova. Neupitno je da istodobno (i to tijekom znatno duljeg vremenskog razdoblja) raste i tržište dodataka prehrani. Istodobno u našoj populaciji raste prihvaćanje zdravih životnih stilova, pravilne prehrane, tjelovježbe, a te pristupe uvijek prate i odgovarajući dodaci prehrani.
Razlike, sličnosti i potencijalni rizici primjene dodataka prehrani i bezreceptnih lijekova
Osnovne formulacije vitamina, minerala, raznih hranjivih tvari u fiziološkim dozama mogu se i samostalno odabirati, a takvi pripravci često su dostupni i u slobodnoj prodaji (maloprodaji i drogerijama). Sofisticiranije formulacije s ciljanim kliničkim učincima poput visokodoziranih vitaminskih pripravaka, izoliranih biljnih ekstrakata i brojnih drugih biološki aktivnih spojeva zahtijevaju stručne preporuke, nadzor i praćenje. Preporuka je uvijek kupovati takve pripravke u ljekarni i zatražiti stručan savjet. Također, nikada ne smijemo zaboraviti da dodaci prehrani nisu zamjena ili nadomjestak za zdravu i uravnoteženu prehranu.
Dodaci prehrani su koncentrirani izvori hranjivih sastojaka i/ili drugih tvari s prehrambenim ili fiziološkim funkcijama, sami ili u kombinacijama, plasirani na tržište u točno određenom dozirnom obliku. Nadopunjuju prehranu tvarima koje se putem normalnog unosa hrane u organizam ne dobivaju u dovoljnoj količini, a sve u svrhu povoljnog učinka na zdravlje potrošača, povećavajući opću otpornost organizma na stresne vanjske utjecaje i pomažući u održavanju pravilnih fizioloških funkcija organizma kao cjeline i/ili nekih njegovih dijelova.
Hranjivi sastojci i druge tvari u ovim proizvodima su vitamini i minerali, bjelančevine, aminokiseline, specifične vrste ugljikohidrata, masne kiseline, pivski kvasac, vlakna, lecitin, bilje i ljekovito bilje i njihovi ekstrakti ili koncentrati, biljni spojevi s povoljnim učincima ili fitokemikalije (primjerice bioflavonoidi, karotenoidi, izoflavoni, glukozinolati), enzimi i koenzimi, žive kulture mikroorganizama, organska tkiva, metaboliti žlijezda i druge tvari. Dodaci prehrani su i pčelinji proizvodi i njihove mješavine s ili bez dodataka ljekovita bilja.
Dodaci prehrani regulirani su Zakonom o hrani kojim je, kao i Pravilnikom o dodacima prehrani te Pravilnikom o tvarima koje se mogu dodavati hrani i koristiti u proizvodnji hrane te tvarima čije je korištenje u hrani zabranjeno ili ograničeno, strogo zabranjeno pripisivanje svojstava prevencije, terapije i liječenja bolesti, što je usklađeno s europskim zakonodavstvom. Ulaskom Hrvatske u EU usvojile su se sve direktive i uredbe kojima se propisuje isticanje određenih zdravstvenih svojstava na hrani i dodacima prehrani, a na snagu je stupio Zakon o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama. Propisi se odnose na deklariranje i oglašavanje proizvoda i podrazumijevaju isključivo navođenje zdravstvenih tvrdnji koje su odobrene od strane EFSA-e i EU. Regulativa propisuje koje je točno djelovanje dozvoljeno navesti za pojedinu aktivnu tvar i pritom je moguće tek manje proširenje i objašnjenje odobrene tvrdnje u komunikaciji s krajnjim kupcima.
S druge strane, bezreceptni lijekovi spadaju u lijekove i pod nadležnošću su Agencije za lijekove i medicinske proizvode. Prema definiciji, lijek jest svaka tvar ili mješavina tvari namijenjena liječenju ili sprječavanju bolesti kod ljudi te svaka tvar ili mješavina tvari koja se može primijeniti na ljudima u svrhu obnavljanja, ispravljanja ili prilagodbe fizioloških funkcija farmakološkim, imunološkim ili metaboličkim djelovanjem ili postavljanja medicinske dijagnoze. I u Hrvatskoj se, u skladu sa svjetskim i europskim smjernicama, sve više lijekova prebacuje iz receptnog u bezreceptni status. U mnogim razvijenim zemljama OTC proizvodi prodaju se i u klasičnoj trgovačkoj mreži, što olakšava njihovu dostupnost građanima.
Dodaci prehrani nose manji rizik kod primjene u odnosu na bezreceptne lijekove. No to ne znači da bismo olako trebali pristupati primjeni dodataka prehrani. Uvijek je potreban oprez, individualan pristup, savjetovanje sa stručnjakom i praćenje primjene. Također, kod bilo kakve sumnje na postojanje nuspojave uslijed primjene dodataka prehrani, od prije par godina postoji i sustav nutrivigilancije pri HZJZ u koji se može prijaviti nuspojava što nam jamči bolji nadzor nad ovim sve većim područjem koje egzistira negdje na razmeđi nutricionizma, medicine i farmacije.
30.4.2025
