U svijetu dodataka prehrani beta-glukan je jedan od najčešće korištenih dodataka prehrani za jačanje imuniteta. S druge strane, Hashimotov tireoiditis jedna je od najčešćih autoimunih dijagnoza današnjice. Prirodno se nameće pitanje: smiju li osobe koje se bore s autoimunom bolešću štitnjače koristiti ovaj popularni imunomodulator?
Što je beta-glukan?
Beta-glukani su skupina vlaknastih polisaharida (složenih šećera) koji se prirodno nalaze u stijenkama stanica kvasca, gljiva, zobi i ječma. Beta-glukan iz stanica kvasca ili gljiva poznat je kao snažni imunomodulator.
Kada unesemo beta-glukan, on komunicira s našim makrofazima, dendritičkim stanicama i NK (natural killer) stanicama. Znanstvena istraživanja potvrđuju da beta-glukan povećava broj B-limfocita i razinu interferona-gama, čime jača obranu tijela protiv virusnih i bakterijskih infekcija te pomaže u ublažavanju simptoma alergija. Ukratko, on trenira i priprema imunitet za brži odgovor na vanjske neprijatelje.
Što je Hashimotov tireoiditis?
Hashimotov tireoiditis je kronična autoimuna upala štitnjače. Kod ovog stanja, imunološki sustav zabunom prepoznaje tkivo štitnjače kao strano tijelo i počinje proizvoditi antitijela (anti-TPO i anti-TG) koja je polako uništavaju. Rezultat je često hipotireoza – stanje smanjenog rada štitnjače koje zahtijeva nadomjesnu hormonsku terapiju.
Dosadašnja klinička praksa kod Hashimota fokusirana je na mikronutrijente poput selena, cinka, vitamina D i vitamina B12. Ovi nutrijenti pomažu u smanjenju upale i podržavaju rad štitnjače, pri čemu vitamin D igra ključnu ulogu u “smirivanju” pretjerane aktivnosti B-limfocita.
Smiju li osobe s Hashimotom uzimati beta-glukan?
Iako je beta-glukan izuzetno siguran za opću populaciju (čak i u visokim dozama do 1000 mg dnevno), trenutno ne postoji niti jedna jedina znanstvena studija koja je ispitivala utjecaj beta-glukana izravno na bolesnike s Hashimotom.
Učinkovite intervencije kod Hashimota, poput vitamina D, djeluju tako da smanjuju aktivnost B-limfocita i proizvodnju antitijela. Beta-glukan, s druge strane, u općoj populaciji dokazano povećava broj B-limfocita i aktivira proupalne citokine kako bi ojačao obranu od infekcija. Kod autoimune bolesti, gdje je imunitet već “previše aktivan” protiv vlastitog tkiva, dodatna stimulacija teoretski bi mogla biti dvosjekli mač.
Također, nema podataka o tome kako beta-glukan utječe na apsorpciju ili djelovanje levotiroksina (standardnog lijeka za štitnjaču).
A tu je i pitanje sigurnosti jer iako beta-glukan ima izvrsnu sigurnosnu sliku, on je dizajniran da ojača obranu protiv patogena, što je u osnovi drugačiji put od onoga koji je potreban za upravljanje autoimunim procesima.
Zaključak
Ako imate Hashimotov tireoiditis, suplementi poput vitamina D, cinka i selena ostaju prvi izbor potkrijepljen dokazima. Što se tiče beta-glukana, unatoč njegovoj popularnosti nemamo dovoljno dokaza na temelju kojih bi se mogla dati sigurna preporuka.
Dok ne dobijemo klinička istraživanja koja potvrđuju da beta-glukan ne potiče dodatnu proizvodnju antitijela na štitnjaču, oboljelima s Hashimotom savjetuje se oprez jer bi teoretski govoreći beta-glukan mogao pogoršati autoimuni proces ili barem ne pomoći.
31.1.2026
