Pravilo da alergije uvijek počinju samo u dječjoj dobi, a ne i u odrasloj dobi, nije točno. Njihov početak, u različitim oblicima, može biti bilo kada tijekom života, pa i u odrasloj dobi. Kako je sklonost alergijama određena našim genima, uz sve veću izloženost stresu, kemikalijama i lošim prehrambenim navikama, mijenja se reakcija i odgovor gena na okolinu. Time dolazi do epigenetskih modifikacija koje mijenjaju način djelovanja gena povezanih s imunološkim sustavom.
Susret s uzročnim alergenom može biti u ranom djetinjstvu, ali i kasnije u životu. Ako netko u obitelji ima atopijski dermatitis, alergijski rinitis, alergije na hranu i slično, tada je veći rizik da će se tijekom života razviti neki oblik alergijske reakcije. Osoba mora imati genetsku sklonost alergijama, ali je važna i izloženost različitim alergenima, na koje se ne mora reagirati u dječjoj dobi, već se reakcija može pojaviti tek u odrasloj dobi.
U pozadini mogu biti i različiti lijekovi koje osoba uzima zbog drugih bolesti, kao i iscrpljenost organizma i kronične bolesti. Tijekom života tijelo postaje osjetljivije, pa imunološki sustav može burnije reagirati na alergene koji su ranije bili podnošljivi. Također, imunološki sustav može godinama ne reagirati na neki alergen, a s vremenom na njega početi reagirati.
Stil života, uključujući radne uvjete, izloženost kemikalijama i alergenima na poslu, ali i u vlastitom domu, može potaknuti razvoj alergija. Svakodnevno smo izloženi sve većem broju različitih alergena, čemu pogoduje zagađenje zraka, nečiste ulice i okolišno smeće. Stres je jedan od važnih okidača u razvoju alergija, a dokazano ima značajnu ulogu u nastanku kroničnih urtikarija.
Higijenska hipoteza navodi da pretjerano održavanje čistoće u kućanstvu i okruženju djeteta može povećati rizik od razvoja alergija, jer organizam ne razvije otpornost na okolišne alergene. To je osobito izraženo ako se dijete ne igra na otvorenom, izbjegava kontakt sa životinjama te živi u gotovo sterilnom i pretjerano čistom okruženju.
Izloženost kemikalijama u kućanstvu, kao što su sredstva za čišćenje, mirisi i sredstva za dezinfekciju, također može povećati rizik od alergija. Narušen mikrobiom u crijevima i na površini kože, što je posljedica nepravilne prehrane, neprimjerene uporabe antibiotika, stresa i pušenja, dodatno povećava osjetljivost organizma i sklonost alergijama. Nepravilna prehrana, koja uključuje brzu hranu, obilje šećera i pekarskih proizvoda, dodatno narušava mikrobiom i povećava osjetljivost tijela.
Tijelo odrasle osobe može na različite načine pokazati alergijski odgovor, poput respiratornih alergija na grinje i kućnu prašinu, kao i burnih reakcija na ubode insekata. Tako osoba kojoj ranije nije smetao ubod komarca može razviti izraženu reakciju s crvenilom i otokom kože. Alergija na hranu može se očitovati u obliku urtikarije po cijelom tijelu, kao i alergija na lijekove, primjerice antibiotike i nesteroidne protuupalne lijekove. Ove reakcije mogu biti i teške, uzrokujući gušenje i anafilaktičku reakciju.
Alergijske reakcije na sunčeve zrake javljaju se na izloženim dijelovima tijela i često su praćene jakim svrbežom. Alergije na kozmetičke proizvode najčešće se pojavljuju na mjestima primjene, poput lica. U stanjima stresa i neispavanosti češće se javljaju fizikalne urtikarije izazvane naporom, pritiskom ili hladnoćom.
Alergijske reakcije u odrasloj dobi česte su i zahtijevaju pregled liječnika kako bi se utvrdio uzrok i spriječilo njihovo ponavljanje. U liječenju su učinkoviti antihistaminici u obliku tableta, koji se mogu uzimati tijekom trajanja simptoma, ali i preventivno radi sprječavanja ponovne alergijske reakcije.
9.4.2026
