Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Depositphotos_234559870_L
Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Čimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (KAB) dijele se u dvije skupine:

NEPROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje ne možemo utjecati promjenom životnih navika):
Dob: starenje povećava rizik razvoja ateroskleroze i KAB.
Spol: muškarci imaju veći rizik, ali nakon menopauze taj je rizik izjednačen u oba spola.
Pozitivna obiteljska anamneza srčanih bolesti: ukoliko su bliži krvni srodnici bolovali od srčanih bolesti (prije 55. godine za muške srodnike, prije 65. godine za ženske srodnike), veći je rizik obolijevanja od KAB-a.

PROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje možemo djelovati promjenom životnih navika i odgovarajućim liječenjem):
Pušenje
Visok krvni tlak
Povišen kolesterol u krvi (osobito LDL kolesterol)
Šećerna bolest
Pretilost
Kronična bubrežna bolest
Sjedilački stil života
Izloženost povećanom stresu
Nezdrava prehrana s puno zasićenih masti, soli i šećera
Prekomjerna konzumacija alkoholnih pića
Premalo ili previše sna

Često je više čimbenika kardiovaskularnog rizika prisutno kod iste osobe i tada se dodatno povećava rizik nastanka koronarne arterijske bolesti.

Drugi čimbenici rizika koji također mogu doprinijeti nastanku KAB-a su:
Zastoj disanja tijekom spavanja (opstruktivna apneja u snu)
Povećana razina visokoosjetljivog C-reaktivnog proteina (hs-CRP) u krvi
Visoka razina triglicerida u krvi
Visoka razina homocisteina u krvi
Preeklampsija kod žena u trudnoći (komplikacija u trudnoći koja uzrokuje povišen krvni tlak i pojavu bjelančevina u mokraći)
Šećerna bolest i/ili povišen krvni tlak u trudnoći
Neke autoimune bolesti (reumatoidni artritis, sistemski eritematozni lupus)

Razvoj koronarne arterijske bolesti s vremenom dovodi do komplikacija (angina pektoris, infarkt miokarda, srčano zatajenje, poremećaji srčanog ritma) jer srčani mišić ne dobiva dovoljno krvi, odnosno hranjivih tvari i kisika.

Dijagnoza koronarne arterijske bolesti postavlja se nakon obavljenog kardiološkog pregleda, krvnih pretraga i obavljenih dijagnostičkih testova. U svrhu dijagnoze KAB-a koriste se sljedeći dijagnostički testovi:
EKG (elektrokardiogram): zapis koji bilježi električnu aktivnost srca u kratkom periodu (par sekundi) i 24-satni Holter srca – zapis koji bilježi električnu aktivnost srca tijekom 24 sata.
Ehokardiografija (ultrazvuk srca) i stres ehokardiografija.
Ergometrija (test opterećenja na pokretnoj traci ili biciklu).
Perfuzijska scintigrafija miokarda.
Kompjuterizirana tomografska (CT) koronarografija (neinvazivna koronarografija s jodnim kontrastom koji se aplicira intravenski) – daje slikovni prikaz koronarnih arterija.
Kateterizacija srca (invazivna pretraga snimanja koronarnih arterija – koronarografija i šupljina srca uz pomoć kontrastnog sredstva koje se aplicira putem katetera) – daje jasan prikaz koronarnih arterija (promjena na stijenkama i u lumenu arterija), srčanih šupljina i početnih dijelova velikih arterija.
Magnetska rezonancija (MR) srca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Alkohol Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Gazirana pića

Ljetna prehrana bez mitova: kako sačuvati zdravu probavu u toplim danima

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjetni mjeseci donose promjene u prehrambenim navikama, a to nerijetko utječe i na naš probavni sustav. Često se preporučuje “lagana” hrana jer se vjeruje da probava ljeti radi sporije, no kod zdravih osoba ona funkcionira jednako dobro i u toplim uvjetima. Osjećaj težine nakon obroka zapravo je posljedica prekomjernog unosa masne hrane, nedovoljne hidracije i […]

Koža

Nikotin i koža

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNikotin je sastojak duhanskog dima i jedan je od najačih biljnih otrova koji djeluje na mozak, ali i na druge organe poput kože. Duhanski dim sadrži više od 1500 sastojaka koji utječu na tijelo, pa tako i na kožu. Nikotin je odgovoran za nastanak ovisnosti o pušenju, koja se smatra teškom ovisnošću – čak težom […]

EKG

Trebam li se zabrinuti zbog visokog pulsa pri naporu i niskog pulsa u mirovanju unatoč urednom EKG nalazu?

Srce

Trebam objašnjenje EKG nalaza i mišljenje o mogućem značaju

Lijekovi

Kada san ne dolazi na oči, nesanica

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteŠto je nesanica? Nesanica je definirana kao poremećaj spavanja koji uključuje teškoće usnivanja, održavanja sna ili prerano buđenje, uz osjećaj nedovoljne odmornosti. Simptomi uključuju umor, razdražljivost, slabiju koncentraciju i opće smanjenje kvalitete života. Akutna nesanica često je posljedica stresa, emocionalnih uzbuđenja, promjene rutine ili okoline. Kronična nesanica može biti povezana s anksioznošću, depresijom, lijekovima, kroničnim […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Što pokazuje RTG srca i pluća kod pacijenta nakon ugradnje premosnica?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Što može uzrokovati povremenu vrtoglavicu, umor i slabost nakon ustajanja unatoč urednim nalazima i terapiji za tlak?

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]