KAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ?
Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice:
- Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog sindroma (UMPS) ili infarkta miokarda.
- Pojava iznenadne jake boli u grudima ili osjećaja pritiska u grudima. Uvijek treba ozbiljno shvatiti iznenadnu jaku bol u grudima i odmah se javiti liječniku.
- Gubitak svijesti ili osjećaj omaglice, odnosno mogućeg gubitka svijesti. Ovakvi simptomi mogu biti posljedica nepravilnog srčanog ritma ili iznenadnog smanjenja protoka krvi.
- Smetnje disanja, osobito ako se javljaju u mirovanju ili ležanju. Ovakvi simptomi mogu biti znak nakupljanja tekućine oko srca ili zatajenja srca.
- Osjećaj ubrzanog ili nepravilnog rada srca (palpitacije) koji se javljaju neko vrijeme ili dolazi do njihovog pogoršanja.
- Pojava znakova šoka ili teške bolesti : pojava zbunjenosti, teške slabosti, znojenja, značajan pad arterijskog tlaka.
- Trajno visoka tjelesna temperatura uz bol u grudima (može ukazivati na pojavu komplikacija).
- Oticanje nogu ili stomaka što može ukazivati na zatajenje srca.
U slučajevima da simptomi nisu teški, ali vas zabrinjavaju, svakako treba odmah kontaktirati nadležnog liječnika. Svaki od gore navedenih simptoma zahtijeva da se odmah javite liječniku. Rano liječenje je veoma važno za ishod bolesti, a ujedno i omogućuje bolji i brži oporavak.
KAKO SE DIJAGNOSTICIRA UPALNI MIOPERIKARDIJALNI SINDROM (UMPS)?
Dijagnoza UMPS-a (miokarditisa i/ili perikarditisa) postavlja se na osnovu povijesti bolesti, fizikalnog pregleda i određenih dijagnostičkih postupaka.
- Povijest bolesti i fizkalni pregled: Liječnik će vas pitati o simptomima koje imate, uzeti vašu i obiteljsku anamnezu, te vas pitati o rizičnim čimbenicima. Potom slijedi fizikalni pregled koji uključuje i auskultaciju srca stetoskopom. U slučajevima perikarditisa auskultacijom se može čuti perikardijalno trenje, a u slučajevima miokarditisa srčani tonovi mogu biti normalni ili tiši, osobito ukoliko dolazi do nakupljanja tekućine oko srca.
- Laboratorijski krvni testovi uključuju određivanje upalnih markera (CRP, SE) i oštećenja srčanog mišića (troponin, BNP). Povišen troponin upućuje na oštećenje srčanog mišića koji se javlja kod miokarditisa. Krvni testovi uključuju i isipitivanje postojanja virusnih antitijela, autoimunih markera.
- Elektrokardiogram (EKG) bilježi električnu aktivnost srca. Kod bolesnika s UMPS-om dolazi do promjena u zapisu EKG-a , a ujedno je ova pretraga važna i da se uoče poremećaji srčanog ritma.
- Ultrazvuk (UZV) srca ili ehokardiogram je važna pretraga kojom možemo vidjeti promjene perikarda, nakupljanje tekućine oko srca kod perikarditisa, a u kod miokarditisa povećanje srčanih šupljina i slabljenje srčane funkcije.
- Magnetska rezonancija (MR) srca je dijagnostička metoda koja nam daje jasan uvid u upalne i ožiljne promjene srčanog mišića što je veoma važno kod postavljanja dijagnoze miokarditisa. Ona također pokazuje zadebljanje perikarda i nakupljanje tekućine među perikardijalnim ovojnicama što se javlja kod perikarditisa.
- Rendgen srca i pluća je radiološka pretraga kojom se isključuju mogući drugi uzroci boli u grudima i ukazuje na promjene u veličini srca, pojavi nakupljanja tekućine.
- Kateterizacija srca i koronarna angiografija je invazivna metoda koja se obavlja u slučajevima sumnje na infarkt miokarda i ponekad se radi u svrhu biopsije srčanog mišića (endomiokardijalna biopsija), osobito kod težih kliničkih slika miokarditisa ili ako se razmatra uvođenje specifične imunosupresivne terapije.
- Koronarna kompjutorizirana tomografija (CT) je neinvazivna radiološka pretraga kojom se prikazuju koronarne arterije. Da li će se obaviti CT koronarografija ili invazivna koronarografija odlučuje se na osnovi sumnje da li je blokiran protok krvi u koronarnoj arteriji jer u tom slučaju kardiolog će se odlučiti za invazivnu kornoarografiju budući u istom aktu može zatvorenu krvnu žilu „otvoriti“ kateterom i postavljanjem stenta.
- Genetsko testiranje se može obaviti tijekom praćenja bolesnika.
Svi ovi medicnski postupci služe u postavljanju točne dijagnoze. Često se dijagnoza perikarditisa postavlja već na osnovu povijesti bolesti, fizikalnog pregleda, EKG-a i ultrazvuka srca. Miokarditis se često dijagnosticira na osnovu laboratorijskih pretraga krvi, ultrazvuka srca, ali često je potrebno učiniti i MR srca, a u nekim slučajevima i biopsiju radi sigurne dijagnoze.
7.2.2026
