Prema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika.
Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik.
Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju.
Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja.
Za bolesnike s visokim rizikom preporučuje se invazivna koronarografija.
Rizik se procjenjuje na osnovi prisutnih glavnih kardiovaskularnih čimbenika rizika za razvoj KAB-a: pušenje, arterijska hipertenzija, šećerna bolest i povišene masnoće u krvi. U tu svrhu u praksi se koriste SCORE-2 i SCORE 2-OP tablice koje uzimaju u obzir dob, spol, razinu krvnog tlaka, kolesterola i pušenje. Stratifikacija rizika uzima u obzir i različitu demografsku incidenciju kardiovaskularnih bolesti u pojedinim regijama Europe.
Liječenje koronarne arterijske bolesti temelji se na promjenama loših životnih navika, dobroj kontroli čimbenika rizika, uzimanju odgovarajućih lijekova, a u slučajevima značajnog suženja ili začepljenja koronarne arterije potreban je invazivni zahvat otvaranja žile i ugradnje stenta ili operativna ugradnja arterijske premosnice.
Svim bolesnicima savjetuje se usvajanje zdravih životnih navika koje uključuju:
- Uravnoteženu prehranu koja uključuje cjelovite žitarice, nemasne proteine, voće, povrće i zdrave masti poput maslinova ulja i orašastih plodova. Treba ograničiti unos soli, crvenog mesa, trans masti i rafiniranih ugljikohidrata, a povećati unos ribe, osobito plave. Mediteranski tip prehrane zasniva se na navedenim principima.
- Ograničiti unos alkoholnih pića (1 do 2 dcl vina dnevno).
- Prestanak pušenja (duhanskih proizvoda i elektroničkih cigareta).
- Poticati tjelesnu aktivnost (minimalno 30 minuta dnevno, pet dana u tjednu, umjerene tjelesne aktivnosti).
Kontrola čimbenika rizika uključuje dobru regulaciju arterijskog tlaka, šećera i masnoća u krvi, a indeks tjelesne mase ne smije biti veći od 25. Temelj postizanja ovih ciljeva su zdrave životne navike i, kad je potrebno, uzimanje odgovarajuće medikamentozne terapije. U slučajevima značajnih suženja koronarnih arterija ili njihova potpunog začepljenja potrebno je primijeniti invazivne postupke.
Najčešće intervencije uključuju perkutane koronarne intervencije, kod kojih se kateterom otvara sužena ili začepljena arterija i ugrađuje stent koji arteriju dalje drži otvorenom. Bolesnicima se nakon takvih intervencija preporučuju lijekovi kojima se sprječava stvaranje ugruška u stentu i kojima se pomaže da čimbenici rizika budu dobro kontrolirani (šećer i masnoće u krvi, krvni tlak). U rjeđim slučajevima, kada je koronarna bolest značajno proširena, potrebna je kirurška intervencija ugradnje srčane premosnice.
Bolesnici se nakon ovih invazivnih intervencija upućuju u rehabilitacijski program koji im pomaže da bolje upravljaju rizičnim čimbenicima, stresom te ih potiče na redovitu tjelesnu aktivnost. Program rehabilitacije prilagođava se svakom pojedincu, a u skrbi o bolesnicima sudjeluje tim stručnjaka: kardiolozi, medicinske sestre, fizioterapeuti, psiholozi i nutricionisti.
U procesu liječenja bolesnika s koronarnom bolešću važna je dobra suradnja bolesnika sa svojim obiteljskim liječnikom i kardiologom. Bolesnik treba od svog liječnika dobiti odgovore na sljedeća pitanja:
- Koji su njegovi kardiovaskularni čimbenici rizika?
- Što sam bolesnik može učiniti da smanji svoj rizik nastanka koronarne arterijske bolesti?
- Koje loše životne navike treba promijeniti?
- Koje lijekove treba uzimati, koliko dugo i koje su najčešće nuspojave koje eventualno može očekivati?
- Koji je najbolji plan liječenja za bolesnika?
5.12.2025
