Fibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. Neki bolesnici gotovo da i ne osjećaju bilo kakve simptome i kod njih se FA ustanovi slučajno prilikom liječničkog pregleda. Drugi bolesnici imaju različite simptome koji utječu na kvalitetu života i uobičajene aktivnosti bolesnika. Najčešći simptomi koji se javljaju kod bolesnika s FA i potaknu ih da se jave liječniku su: vrtoglavica, osjećaj lupanja srca, bol u grudima, brže umaranje, poremećaj spavanja, zabrinutost, zaduha.
FA može dovesti do različitih zdravstvenih teškoća, odnosno komplikacija. Jedna od ozbiljnijih komplikacija FA je pojava krvnih ugrušaka koji mogu dovesti do moždanog udara, ali se ugrušci osim u moždanoj cirkulaciji mogu javiti u drugim dijelovima tijela gdje će prekinuti opskrbu krvlju. Ukoliko je FA dulje prisutna i ne liječi se, može doći do srčanog zatajenja. FA je povezana s većom učestalošću hospitalizacija, mortaliteta i pojave demencije.
Naučiti živjeti s fibrilacijom atrija
Bolesnici s FA mogu dalje voditi normalan život i uživati u većini aktivnosti kao i zdrave osobe ukoliko se pravilno liječe i pridržavaju se savjeta liječnika. Kad se postavi dijagnoza FA potrebno je uvesti određene promjene u životnim aktivnostima. Treba prihvatiti da se radi o kroničnoj bolesti što zahtijeva da bolesnik nauči živjeti s njom. Neki pacijenti imaju psihičke reakcije na saznanje o bolesti koje se mogu nekad pojaviti i nakon više tjedana ili mjeseci. Pojavljuje se psihička uznemirenost, osjećaj tuge, depresije, tjeskobe. Takve reakcije nisu neobične, niti rijetke. Važno je da se bolesnik ne ustručava razgovarati o svojim osjećajima sa svojim liječnikom i članovima obitelji ili prijateljima. Treba također iznijeti i svoje dvojbe, nejasnoće koje ga muče u vezi bolesti i liječenja. Neke promjene koje će bolesnik trebati uvesti u svoje aktivnosti poboljšat će uspjeh liječenja i smanjiti rizik neželjenih događaja.
Najčešće promjene koje se preporučuju svim bolesnicima s FA su:
- treba postići što bolju tjelesnu kondiciju redovitom tjelesnom aktivnošću prilagođenu općim stanjem bolesnika (na primjer žustri hod 30 minuta dnevno ili ukoliko je dozvoljeno intenzivnija tjelesna aktivnost 2 do 3 puta tjedno)
- tjelesnu težinu treba održavati u granicama normale ili u slučaju prekomjerne tjelesne težine potrebno ju je reducirati uz savjete medicinskog tima (korekcija prehrane u kombinaciji s tjelesnom aktivnošću)
- bolesnik treba znati razinu svog kolesterola u krvi, te ukoliko je povišen, uz savjete liječnika poduzeti mjere kako ga sniziti (korekcije u prehrani, lijekovi)
- ograničiti ili ukinuti unos alkoholnih pića
- izbjegavati pušenje i uzimanje narkotičkih sredstava
- izbjegavati stres
- potrebno je osigurati dovoljno noćnog sna
- redovito uzimati preporučenu terapiju, a sve potrebne informacije o liječenju i lijekovima treba pružiti nadležni liječnik i ljekarnik
- ukoliko postoje edukativni programi koje organiziraju udruge bolesnika i medicinski timovi, treba im pristupiti radi što bolje informiranosti
Ukoliko se bolesnik pridržava ovih preporuka i uvede potrebne izmjene u svojim svakodnevnim navikama i liječenje će biti uspješnije, kao i kvaliteta života.
Izvor:
ESC Clinical Practice Guidelines for the Management of Atrial Fibrillation: What Patients Need to Know (2024)
8.1.2025
