Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Rizični čimbenici za nastanak moždanog udara kod bolesnika s FA su sljedeći:

  • Dob

Što je bolesnik stariji to je rizik nastanka krvnog ugruška veći. To je jedan od razloga da se svima koji su stariji od 75 godina ili su stariji od 65 godina uz prisutne druge rizične čimbenike, preporučuju antikoagulansi.

  • Ukoliko je bolesnik već ranije prebolio moždani udar ili imao pojavu krvnih ugrušaka u drugim dijelovima tijela, ima veći rizik ponovne pojave takvog događaja.
  • Arterijska hipertenzija

Visok AT iznad 140/90mmHg dodatno opterećuje srce i krvne žile, te povećava rizik nastanka krvnih ugrušaka.

  • Zatajenje srca

Kod bolesnika sa srčanim zatajenjem povećan je rizik nastanka krvnih ugrušaka.

  • Šećerna bolest

ANTIKOAGULANSI

To su lijekovi koji smanjuju mogućnost nastanka krvnih ugrušaka, „razrjeđuju“ krv. Oni su učinkoviti u prevenciji moždanog udara kod bolesnika s FA. Preporučuju se svim bolesnicima s prisutnim rizičnim čimbenicima za razvoj krvnih ugrušaka.

IZBOR ANTIKOAGULANTNOG LIJEKA

Većina bolesnika s FA prima direktni oralni antikoagulans (DOAK). U tu skupinu spadaju sljedeći antikoagulansi: apiksaban, dabigatran, edoksaban, rivaroksaban. Prilikom uzimanja ovih lijekova preporučuje se svakih 6 mjeseci provjeriti jetrenu i bubrežnu funkciju putem laboratorijskih pretraga krvi.  Nekim bolesnicima je potrebno umjesto DOAK-a preporučiti varfarin ili njemu sličan lijek. To su bolesnici kojima je ugrađen umjetni srčani zalistak, koji imaju težu mitralnu srčanu grešku, koji imaju teško bubrežno oštećenje i kod trudnica. Prilikom uzimanja tih lijekova često je potrebno kontrolirati u krvi protrombinsko vrijeme (PV) INR kako bi se odredila optimalna doza lijeka. Neki bolesnici koji nemaju kontraindikacije za uzimanje DOAK-a uzimaju varfarin, ali se i oni mogu uvijek prebaciti na DOAK. Najčešći razlozi ovakve promjene su: ukoliko postoji veći rizik krvarenja, radi izbjegavanja interakcije s hranom i drugim lijekovima koji djeluju na varfarin, bolesnicima kojima je teško održavati terapijsku razinu PV INR.

DOZIRANJE ANTIKOAGULANSA

Kod DOAK-a su određene standardne doze. Neki se uzimaju jednom, a drugi dva puta dnevno: apiksaban 2x5mg; dabigatran 2x150mg; edoksaban 1x60mg; rivaroksaban 1x20mg.

U nekim slučajevima se preporučuju niže doze od ovih standardnih, a najčešće zbog smanjene bubrežne funkcije. Kod uzimanja varfarina ili njemu sličnih lijekova, doza će biti individualno određena prema izmjerenim vrijednostima PV INR koji treba biti između 2 i 3.

RIZIK KRVARENJA

Prije propisivanja  antikoagulantnih lijekova, liječnik će utvrditi kod svakog bolesnika rizik krvarenja. Kako bi smanjio rizik krvarenja, potrebno je držati arterijski tlak u granicama normale, izbjegavati alkoholna pića i lijekove koji mogu povećati taj rizik. Vrlo je rijetka pojava da je rizik krvarenja veći od koristi uzimanja antikoagulantnog lijeka. Tada se oni ne preporučuju. Bolesnika o svemu treba informirati i o liječenju treba donijeti odluku zajedno sa svojim liječnikom.

KOMBINIRANJE LIJEKOVA

Antiagregacijski lijekovi  (na primjer: aspirin, klopidogrel) često se preporučuju srčanim bolesnicima u prevenciji srčanog udara. Ove lijekove treba uzimati nakon srčanog udara ili intervencije na krvnim žilama, a ukoliko bolesnik ima i FA treba uzimati i antikoagulantni lijek. Ovakvim kombiniranim liječenjem pojačava se rizik krvarenja, te se takvi bolesnici češće kontroliraju, upozoravaju na taj rizik, a nakon godine dana se obično ukloni jedan od antiagregacijskih lijekova.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Krvni tlak

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUpravljanjem fibrilacijom atrija (FA) primjenjuje se princip „bolesnik u središtu“. Svim bolesnicima treba pružiti odgovarajuću zdravstvenu skrb, a u tu svrhu smjernice Europskog kardiološkog društva preporučuju „FA-CARE“ program. Kratica CARE označava:C (engl. comorbidity) = upravljanje komorbiditetima i rizičnim čimbenicima Važno je voditi brigu o pridruženim bolestima i stanjima koji mogu uzrokovati, ali i pogoršati FA […]

Europsko kardiološko društvo

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFibrilacija atrija (FA) je poremećaj srčanog ritma do kojeg dolazi zbog pojave abnormalnih električnih signala u pretklijetkama srca. FA je jedan od češćih oblika poremećaja srčanog ritma u starijoj životnoj dobi. U rjeđim slučajevima se pojavljuje i kod mlađih osoba. Simptomi koje FA uzrokuje su različiti kod pojedinih bolesnika i variraju svojom učestalošću i intenzitetom. […]

Hipertenzija

Hipertenzija

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteArterijska hipertenzija (AH) ili povišeni krvni tlak, definiran je prema smjernicama ESC i ESH, kao krvni tlak viši od 140/90 mmHg. AH-a se dijeli na primarnu ili esencijalnu koju nalazimo u 95% hipertoničara (mehanizam nastanka je nejasan) i na sekundarnu. Kod primarne AH-e ulogu ima nasljeđe, pretilost, pretjeran unos soli, stres, nedovoljna fizička aktivnost. Uzroci […]

Arterijska hipertenzija

Arterijska hipertenzija – što mi savjetujete?

Rivaroxaban

Antikoagulansi

Terapija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePromjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Možete li mi pojasniti što govori nalaz sa sistematskog?

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDebljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteArterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Umor i nesanica – koje pretrage trebam napraviti?