Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje.

Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve klijetke istovjetno je za sve dobne skupine. Lijekovi koji se koriste u liječenju ZS starijih bolesnika su: inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima ili blokatori angiotenzinskih receptora ili kombinacija inhibitora angiotenzinskog receptora i enzima neprilizina (sakubitril/valsartan), beta blokatori, antagonisti mineralokortikoidnih receptora, ivabradin, diuretici, ponekad digoksin. Kako su nuspojave na lijekove češće kod starijih bolesnika, potreban je dodatan oprez u primjeni i doziranju.

Najčešće nuspojave na navedene lijekove koje možemo očekivati u starijih bolesnika su sljedeće:

  1. inhibitori angiotenzin konvertirajućeg enzima, blokatori angiotenzinskih receptora, kombinacija inhibitora angiotenzinskog receptora i enzima neprilizina, antagonisti mineralokortikoidnih receptora – rizik od pojave hiperkalijemije, hipotenzije, pogoršanje bubrežne funkcije, a spironolakton (spada u skupinu antagonista mineralokortikoidnih receptora uz eplerenon) može dovesti do smanjenja apetita, te ginekomastije kod muškaraca
  2. beta blokatori – rizik od pojave vrtoglavica, bradikardije, atrioventrikularnih smetnji provođenja, konstrikcije bronha, depresije, smanjenja kognitivnih funkcija
  3. ivabradin – rizik od bradikardije, atrioventrikularnih smetnji provođenja
  4. diuretici – rizik od hipovolemije, hiponatrijemije (može dovesti do bubrežnog zatajenja), delirija, ortostatske hipotenzije
  5. digoksin – kod starijih je veći rizik od predoziranja što može uzrokovati nastanak delirija, depresije, anksioznosti, mučnine, povraćanje, proljeva

Navedene su najčešće nuspojave iz pojedinih skupina lijekova. Liječnik ih treba na vrijeme prepoznati, liječiti i korigirati terapiju.

Terapija i skrb o starijim bolesnicima sa ZS treba imati holistički pristup, treba poznavati potrebe svakog bolesnika, te mu pružiti podršku u liječenju. U tome treba djelovati interdisciplinarno uz međusobnu stručnu suradnju kardiologa, obiteljskog liječnika, drugih specijalista, medicinskih sestara, fizioterapeuta, psihologa, socijalnih radnika, nutricionista. Bolesnik treba sudjelovati aktivno u svom liječenju i odluke o liječenju liječnik donosi zajedno s bolesnikom.

Zbog složenosti liječenja starijih bolesnika sa ZS date su preporuke o osnovnim principima liječenja:

  1. u liječenju se treba osloniti više na biološku, nego na kronološku dob (treba procijeniti opći funkcionalni status bolesnika)
  2. u slučaju postojanja pothranjenosti, treba je liječiti
  3. na vrijeme uočiti i korigirati poremećaj volumena i elektrolita u krvi
  4. pravovremeno dijagnosticirati i optimalno liječiti komorbiditete, depresiju, demenciju
  5. izbjegavati polifarmaciju i primjenjivati sigurne i učinkovite lijekove za liječenje starijih bolesnika
  6. pravovremeno uočiti sve čimbenike koji mogu utjecati na učinkovitost terapije i pojavu nuspojava lijekova (poremećaj funkcije bubrega i/ili jetre, hipovolemija…)
  7. što više pojednostaviti režim uzimanja lijekova, dobro educirati bolesnika i njegovu obitelj kad i kako uzimati lijekove, te na što da obrate pažnju
  8. paziti na mogućnost pojave nuspojava lijekova i odmah ih liječiti
  9. liječenje starijih bolesnika treba biti interdisciplinarno
  10. poznavati individualne potrebe bolesnika i pružiti mu adekvatnu podršku od strane medicinskog osoblja i obitelji kad je potrebna

Prilikom liječenja starijih osoba treba voditi računa o često prisutnim smetnjama kognitivnih funkcija. One se češće javljaju nakon moždanog udara, kod bolesnika koji imaju fibrilaciju atrija, metaboličke poremećaje, anemiju, depresiju. Hospitalizacija, koja je česta u starijih, može dovesti do pogoršanja kognitivnih funkcija, a depresija pogoršava prognozu ZS i smanjuje kvalitetu života.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Lijekovi

Kombiniranje lijeka s tabletama za potenciju

Antihistaminici

Izlaganje suncu može biti opasno ako se uzimaju lijekovi

Vrijeme čitanja članka: 3 minute Nakon dugog razdoblja nestabilnog proljetnog vremena, napokon se pojavilo sunce. Iako uživamo u ljetnim radostima i veselimo se dužim danima, godišnjem odmoru i odlasku na more, jake sunčeve zrake za mnoge od nas nose i određene opasnosti. Osobe koje uzimaju lijekove za kronične bolesti, kao i one koje moraju koristiti antibiotike za vrijeme sunčanih dana, […]

Lijekovi

Kako liječiti kroničnu nesanicu?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Dobar noćni san vrlo je važan za cjelokupno zdravlje. Tipično, odrasli trebaju oko sedam do devet sati sna po noći. Ovaj broj nije isti za sve i može varirati ovisno o nizu čimbenika. Važnije od broja sati sna je kvaliteta sna svake noći. Potrebe za snom također se mijenjaju tijekom života kako ljudi stare. Ukoliko […]

Migrena

Kako se liječi migrena?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute Ne postoji lijek koji može izliječiti migrenu, no danas imamo vrlo potentne lijekove koji mogu smanjiti učestalost napada i učinkovito otkloniti simptome. Pri tome je bitno ne samo uzimanje lijekova već i usvojiti zdrave životne navike. Koji lijekovi se koriste kod migrene? Koriste se dvije vrste lijekova: Lijekovi za zaustavljanje migrene: ove lijekove se može […]

Temperatura

Lijekovi i temperatura skladištenja – molim savjet

Epilepsija

Depresija i epilepsija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Dugotrajno gledano kombinirani pristup je učinkovitiji, a kod blage depresije psihološke intervencije su jednako učinkovite poput medikamenata. Kod umjerene do teške depresije medikamente su prva opcija, a inhibitori ponovne pohrane serotonina su dobro podnošljivi kod osoba s epilepsijom. Iz ove skupine lijekova zbog dobre podnošljivosti i malo interakcija obično su prvi izbor citalopram i sertralin. […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Svim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Kardiologija

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]