Trebam li se zabrinuti zbog visokog pulsa pri naporu i niskog pulsa u mirovanju unatoč urednom EKG nalazu?

Poštovani,

Imam 27 godina i pri trčanju ili nekom naporu puls mi ide u 4. Ili 5. zonu.
Primjerice, trčala sam 10,4 km – 6:22 pace (1h i 6 min), a avg heart rate mi je bio 192 bpm.
Ja generalno ne osjetim simptome odnosno da mi je toliko loše nakon, štoviše mogla bi još. Također, nisam neaktivna osoba i dnevno puno hodam iu pokretu sam i skoro svaki dan napravim 10k+ koraka.

Ne, zabrinjava me što mi preko noći prosječni puls bude 50-55. Osjećam lupanje srca, ali ne znam jel to strah ili stvarno može biti neki problem sa srcem. Ne bolujem od visokog tlaka niti nikakvih teških bolesti, štoviše imam dosta nizak tlak.

Trebam li se zabrinuti i što mi od pretrage preporučate? Ekg mi je uredan kad sam ga nedavno radila.

25.9.2025

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

Kod maksimalnog opterećenja ostvarili ste maksimalnu srčanu frekvenciju za svoju dob (192/min). Varijacije srčane frekvencije su kod vas uredne.

Ukoliko se osjet lupanja srca ne mora uvijek biti povezan s nekim oblikom poremećaja srčanog ritma. Kako biste bili mirni i odgnali strahove, učinite 24h Holter srca koji će objektivno snimiti EKG u svim vašim aktivnostima. Provjerite i krvnu sliku, razinu željeza u krvi i hormone štitnjače uz TSH.

Pozdrav

 

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija

Što učiniti kod djeteta sa sinkopama i bolovima u prsima unatoč urednim nalazima?

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija

Može li osjećaj topline i “lažne utrnulosti” u ruci bez slabosti biti posljedica iritacije živca ili položaja tijela?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]