Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Debljina (pretilost) je kronična bolest koja u suvremenom svijetu poprima epidemijske razmjere. Ona je često povezana s drugim kardiovaskularnim (KV) čimbenicima rizika: povišenim masnoćama u krvi (dislipidemija), intolerancijom glukoze ili šećernom bolesti tip 2, arterijskom hipertenzijom. Ukoliko su uz debljinu pridruženi i ovi čimbenici, tada govorimo o metaboličkom sindromu. Pretile osobe, osobito uz prisutan metabolički sindrom, imaju veći rizik obolijevanja od kardiovaskularnih bolest. Debljina je metabolička bolest koja dovodi do stanja kronične upale u organizmu, abnormalnog odgovora hormonalnog i imunološkog sustava. Debljina je multifaktorijalno uzrokovana, te njezinom nastanku pogoduje više čimbenika: nasljedni, okolišni, socioekonomski uz usvojene loše životne navike. Može nastati zbog nekih endokrinoloških poremećaja, genetskih mutacija, ali je najčešći uzrok nesrazmjer između energetskog unosa hranom i potrošnje energije u organizmu. Ona je rizični čimbenik mnogih bolesti, te su uz debljinu često prisutni drugi komorbiditeti: dislipidemija, arterijska hipertenzija, hipertrofija lijeve srčane klijetke, intolerancija glukoze/šećerna bolest tip2, bubrežna bolest, bolest policističnih jajnika, erektilna disfunkcija, kronična bolest dišnog sustava, sindrom prestanka disanja u snu, nealkoholna bolest masne jetre, neke maligne bolesti, osteoartritis.

Većinom se debljina, odnosno preuhranjenost, procjenjuju na osnovu mjerenja indeksa tjelesne mase (ITM). Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije preuhranjene osobe (osobe s većom tjelesnom masom) imaju ITM > 25 kg/m2, a osobe s debljinom imaju ITM > 30 kg/m2. Zadnjih 50 godina u svijetu raste broj pretilih osoba. 2017. godine u svijetu je bilo 2 milijarde preuhranjenih i pretilih osoba. U Hrvatskoj je oko 50% odraslih žena i 60% odraslih muškaraca s povećanom tjelesnom masom, a pretilih je oko jedna petina odraslih osoba. Tom lošem trendu doprinosi sjedalački stil života, prehrana s većim energetskim unosom, smanjena tjelesna aktivnost, ekonomske promjene u društvu.

Debljina je važan čimbenik rizika nastanka KV bolesti. Mnoge kliničke studije su pokazale da nakupljanje masti u predjelu trbuha povećava rizik koronarne bolesti srca i cerebrovaskularnih bolesti. Ovo masno tkivo koje se nakuplja u predjelu trbuha i unutarnjih organa naziva se visceralno masno tkivo i povećava kardiometabolički rizik (rizik nastanka KV bolesti, metaboličkog sindroma). U procjeni KV rizika svakog pojedinca treba mjeriti i opseg struka, a ne samo ITM. Osobe koje nakupljaju masti u predjelu trbuha (to je centralni tip debljine- opseg struka kod žena > 88cm, muškaraca > 102cm) često obolijevaju od metaboličkog sindroma, a ujedno su i pod većim rizikom razvoja KV bolesti.

Debljina uzrokuje smanjenje kvalitete života zbog više razloga: smanjena je tjelesna pokretljivost, brže se umaraju, kvaliteta sna je lošija, često se gubi samopouzdanje i mogu nastati druge psihološke promjene.

Tijekom starenja postoji sklonost povećanja tjelesne mase, smanjenja mišićne mase, povećava se količina masnog tkiva, dominantno visceralnog. Zbog ovih promjena nastaje rizik nastanka inzulinske rezistencije i šećerne bolesti, povećanja razine masnoća u krvi. Kod pretilih muškaraca dolazi do pada testosterona i zbog toga dodatnog gubitka mišićne mase uz povećanja masnog tkiva. Ukoliko se uvedu zdrave životne navike (povećana tjelesna aktivnost i zdrava prehrana), ove promjene mogu biti reverzibilne. Proporcionalno gubitku tjelesne mase raste razina testosterona kod muškaraca. Kod žena srednje životne dobi zbog hormonalnih promjena i procesa starenja razvija se sklonost dobivanja na tjelesnoj masi uz centralni tip debljine. Ona povećava rizik nastanka šećerne bolesti, arterijske hipertenzije i porasta masnoća u krvi. U menopauzi često dolazi do pojave poremećaja spavanja kod žena što može dovesti do većeg unosa hrane i porasta tjelesne mase.

Stoga je u cilju prevencije razvoja i nastanka KV bolesti važno u oba spola kontrolirati tjelesnu težinu i opseg struka. Važna je prevencija koja se može postići primjenom zdravih životnih navika. One će spriječiti nastanak debljine i pridruženih KV čimbenika rizika.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Juha

B.Fit zamjenski obrok za smanjenje prekomjerne ili održavanje poželjne tjelesne mase

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Za dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Masna jetra

Liječenje nealkoholne masne bolesti jetre

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Nealkoholna masna bolest jetre (eng. Non alchoholic liver disease, NAFLD) je u svijetu među najčešćim bolestima jetre i jedan od najčešćih uzročnika jetrenog zatajenja. U SAD-u je NAFLD drugi najčešći uzrok transplatacije jetre, a visoko je na ljestvici i kod oboljelih u europskim zemljama. U posljednjih nekoliko godina incidencija i prevalencija bolesti ubrzano rastu. Prema […]

Debljina

Farmakoterapija debljine kod BMI 40

Kardiovaskularni rizik

Spavanje i kardiovaskularno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Spavanje je fiziološki proces koji omogućava svakom čovjeku fizički i mentalni oporavak organizma tijekom dana. Kvalitetan san je veoma važan za održavanje kardiovaskularnog zdravlja. Dobar san trajanja 6 do 8 sati znatno smanjuje kardiovaskularni rizik. Tijelo ima svoj cirkadijalni ritam (24-satni unutarnji sat) koji regulira dnevno-noćni ciklus i pomaže u regulaciji fizičkog i mentalnog funkcioniranja. […]

Histerosalpingografija

Želim ostati trudna, ali bezuspješno. Predstavljaju li moji kilogrami problem?

Debljina

Arterijska hipertenzija i spolne razlike – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Upalne i autoimune bolesti često su povezane s povećanim rizikom nastanka arterijske hipertenzije i KVB. Progesteron i muški spolni hormoni imaju imunosupresivni učinak, a estrogen stimulira imunološki sustav. Postoje spolne razlike i kod uobičajenih kardiovaskularnih čimbenika rizika kod bolesnika s arterijskom hipertenzijom (debljina, šećerna bolest, povećane masnoće u krvi, a zajedno čine metabolički sindrom), te […]

Iz iste kategorije

Kardiologija

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Zatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Kardiologija

Kaheksija u bolesnika sa srčanim popuštanjem (srčana kaheksija)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Kaheksija je sindrom nenamjernog gubitka 5% ili više tjelesne težine unatrag godine dana uz prisutne sljedeće kliničko-laboratorijske faktore (barem tri moraju biti prisutna): snižen indeks tjelesne mase, umor, smanjena mišićna snaga, gubitak apetita, poremećaj biomarkera u krvi (snižen hemoglobin i serumski albumin, povišen interleukin 6 i C-reaktivni protein). Ona se može javiti u mnogim kroničnim […]

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 2. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Promjena loših životnih navika je mjera u prevenciji, ali i liječenju AH. Zdrave životne navike uključuju redovitu tjelesnu aktivnost, održavanje optimalne tjelesne težine, zdrave prehrambene navike (redukcija soli u prehrani, alkoholnih pića, veći unos voća i povrća). Svakom bolesniku sa dijagnosticiranom AH treba uključiti odgovarajuću medikamentoznu terapiju u odgovarajućoj dozi s ciljem optimalne kontrole arterijskog […]

Kardiologija

Možete li mi očitati EKG?

Kardiologija

Nove strategije boljeg upravljanja arterijskom hipertenzijom – 1. dio  

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Arterijska hipertenzija (AH) najčešći je i jedan od najznačajnijih promjenjivih kardiovaskularnih (KV) čimbenika rizika. AH je odgovorna za 20% smrtnosti u svijetu. Zadnjih 50-tak godina AH je vodeći čimbenik rizika prijevremene smrtnosti u svijetu uzrokovane kardiovaskularnim i cerebrovaskularnim bolestima. Jedan od uzroka visoke smrtnosti osoba koje boluju od AH leži u tome što 2/3 hipertenzivnih […]

Kardiologija

Smjernice za bolesnike u dijagnostici i liječenju šećerne bolesti tip 2 i pridružene srčanožilne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Bolesnici koji boluju od šećerne bolesti imaju veći rizik nastanka srčanožilnih bolesti (SŽB), bilo da se radi o aterosklerotskoj bolesti ili zatajenju srca. Također su u većem riziku nastanka kronične bubrežne bolesti (KBB) koja povećava srčanožilni (SŽ) rizik. Stoga je od ključne važnosti bolesnicima koji boluju od šećerne bolesti (ŠB) tip 2 ustanoviti postojanje SŽB […]

Kardiologija

Upravljanje akutnim koronarni sindromom – 10 glavnih preporuka Europskog kardiološkog društva

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Akutni koronarni sindrom je hitno stanje nagle ishemije srčanog mišića (miokarda) koje ugrožava život bolesnika, a nastaje kao posljedica naglog smanjenja ili prekida protoka krvi u koronarnoj arteriji. Europsko kardiološko društvo istaknulo je deset ključnih načela upravljanja akutnim koronarnim sindromom (AKS) u sklopu smjernica dijagnostike i liječenja AKS: 1) Ovim terminom su obuhvaćena tri entiteta: […]

Kardiologija

Prevelik unos vode – molim Vaše mišljenje