Alkohol može djelovati na kožu iznutra, putem konzumacije, ili izvana, kroz kozmetičke proizvode koji ga sadrže. Poznato je da alkohol negativno utječe na zdravlje jer uzrokuje ovisnost, oštećenja jetre te različite probleme s mentalnim zdravljem. Budući da je riječ o toksinu s vrlo malom hranjivom vrijednošću, alkohol može štetno djelovati na mnoge organe, mijenjati funkciju imunološkog sustava, remetiti regulaciju inzulina te oštećivati stanice mozga, ali i kože.
Njegov učinak može biti trenutan jer alkohol vrlo brzo ulazi u krvotok, uzrokujući opijenost, dok dugotrajna i učestala konzumacija dovodi do brojnih promjena u organizmu, uključujući i promjene na koži. Redovita konzumacija alkohola u velikim količinama ubrzava starenje kože jer alkohol, kao snažan diuretik, potiče gubitak tekućine, što uzrokuje dehidraciju i onemogućuje normalno stvaranje kolagena. Posljedično, koža postaje siva, beživotna i bez sjaja, ponekad poprima žućkastu ili smećkastu nijansu te pokazuje izražene tamne podočnjake.
Alkoholna pića često sadrže velike količine šećera, što dovodi do oscilacija razine glukoze u krvi. Proces glikozilacije, potaknut povišenim šećerom, oštećuje strukturu kože stvarajući bore. Molekule šećera vežu se za proteinska vlakna kože – kolagen i elastin – stvarajući čvrste umrežene strukture koje smanjuju njihovu funkcionalnost. Završni proizvodi glikozilacije, tzv. AGE (advanced glycation end-products), uzrokuju gubitak elastičnosti, nastanak bora i ubrzano starenje kože. Osim toga, šećer kroz skrivene kalorije pridonosi debljanju.
Koža lica kod osoba koje konzumiraju alkohol često je crvena i otečena jer alkohol potiče oslobađanje histamina, što dovodi do širenja površinskih krvnih žila. Ovakvo crvenilo može nastati naglo, posebice kod osoba koje ne podnose crno vino, pri čemu cijelo lice može postati izrazito crveno. Prestankom konzumacije crvenilo se povlači, no kronična konzumacija može uzrokovati trajnu crvenkastu nijansu kože, uz vidljive proširene kapilare, posebno na obrazima i nosu. To može dovesti do razvoja kroničnih oblika rozaceje te zadebljanja nosne kože, poznatog kao rinofima.
Konzumacija alkohola, osobito u kombinaciji sa stresom, može potaknuti razvoj seboroičnog dermatitisa, koji se najčešće očituje ljuskanjem kože obrva i nazolabijalnih brazda. Alkohol ujedno narušava kvalitetu sna; umor i neispavanost lako se očitavaju na licu kroz podbuhlost i tamne podočnjake. Kako bi se umornoj koži pomoglo, važno je svake večeri temeljito očistiti lice te nanijeti serum i hidratantnu ili hranjivu noćnu kremu. Posebna se pažnja treba posvetiti području oko očiju redovitim nanošenjem preparata protiv podočnjaka koji sadrže vitamin C, kofein ili druge aktivne tvari koje smanjuju vidljivost tamnih kolutova.
Alkohol je prisutan i u mnogim kozmetičkim proizvodima, ali nije svaki oblik alkohola jednak. Različiti kemijski tipovi alkohola imaju različite funkcije u kozmetici. Nalazi se u kremama za lice, losionima, bojama za kosu, losionima poslije brijanja i parfemima. Koristi se zbog baktericidnog djelovanja, sposobnosti otapanja masnoća, funkcije konzervansa i zaštite od kontaminacije, a može smanjiti upalu te imati dezodorirajući učinak. Osobe s osjetljivom kožom mogu burno reagirati na alkohol u proizvodima za njegu lica ili u dezodoransima, pa je važno birati preparate koji ih ne sadrže.
Dok je konzumacija alkohola štetna za kožu, njegova pravilna i kontrolirana primjena u različitim oblicima unutar kozmetičkih proizvoda može biti korisna i učinkovita.
10.12.2025
