Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

shutterstock_1896583186
Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Posljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja nastao je koncept funkcionalne hrane, termin koji se prvi put pojavio u Japanu prije otprilike 30 godina, dok se u popularnoj kulturi češće koristi naziv superhrana.

Od mediteranskih vrtova do američkih trendova

Raštika, lisnati oblik kelja iz roda Brassica (Brassica oleracea var. acephala), često se nalazi na popisima najzdravijih namirnica na svijetu. Iako se uzgaja stoljećima, osobito u mediteranskom području, pravu globalnu popularnost doživjela je tek nakon 2010. godine, osobito u Sjedinjenim Američkim Državama. Ondje je proizvodnja kelja naglo porasla, dijelom zbog njegove otpornosti na nepovoljne klimatske uvjete, što ga čini posebno zanimljivim povrćem u doba klimatskih promjena.

Zašto znanost voli kupusnjače?

Raštika pripada porodici Brassicaceae, velikoj i taksonomski složenoj skupini biljaka koja uključuje gotovo 4.000 vrsta. Znanstveni interes za kupusnjače proizlazi iz brojnih epidemioloških studija koje njihovu redovitu konzumaciju povezuju sa smanjenim rizikom od raka i kroničnih bolesti. Ključ zdravstvenih učinaka krije se u njihovim fitokemikalijama – glukozinolatima, polifenolima, karotenoidima i terpenoidima.

Dok je brokula godinama bila zvijezda istraživanja, kelj i raštika posljednjih su godina u središtu pozornosti do te mjere da u SAD-u postoji čak i službeni Dan kelja. No ostaje otvoreno pitanje: je li ta popularnost utemeljena na znanstvenim dokazima ili snažnom marketingu?

Što je zapravo raštika?

Raštika pripada tzv. acephala grupi, što znači da ne stvara glavicu, već razvija lisnatu rozetu uz stabljiku. Unutar keljeva postoji velika raznolikost oblika i naziva – od kovrčavog i palminog kelja do lisnatog kelja i onog s debelom stabljikom. Razlike u izgledu, boji i teksturi listova rezultat su stoljetne selekcije i prilagodbe lokalnim uvjetima, što potvrđuju istraživanja provedena diljem Europe, uključujući i Hrvatsku.

Nutritivna vrijednost: puno toga u jednom listu

Raštika se nutritivno izdvaja među kupusnjačama po visokom sadržaju kalcija, folata, riboflavina te vitamina K i C. Kalcij iz raštike vrlo je dobro iskoristiv, što je čini vrijednim izvorom ovog minerala u biljnoj prehrani. Jedna porcija može osigurati više od 100 % dnevnih potreba za vitaminom A te značajan udio vitamina C.

Ipak, njezin sastav nije nepromjenjiv nego ovisi o godišnjem dobu, zrelosti biljke i uvjetima uzgoja. Zimska raštika često sadrži više minerala, dok su mlađe biljke bogatije proteinima. Mladice raštike pritom se ističu kao zanimljiv izvor vlakana i biljnih proteina.

Fitokemikalije – skrivena snaga raštike

Osim klasičnih nutrijenata, raštika je bogata i fitokemikalijama. Posebno su važni glukozinolati, sumporni spojevi koji se razgradnjom pretvaraju u biološki aktivne tvari poput sulforafana i indol-3-karbinola, povezanih sa smanjenjem rizika od raka. Uz njih, raštika sadrži brojne polifenole i karotenoide, među kojima se ističu β-karoten i lutein, važni za zdravlje vida, kože i imunološkog sustava.

Zanimljivo je da kelj u usporedbi s drugim kupusnjačama često sadrži najviše β-karotena i vitamina E, no ukupni profil fitokemikalija vrlo je sličan ostalim vrstama.

Što kažu istraživanja o učincima na zdravlje?

Laboratorijska istraživanja pokazuju da raštika ima snažnu antioksidativnu i antikancerogenu aktivnost, ali većina tih podataka dolazi iz in vitro studija. Epidemiološki podaci upućuju na manji rizik od različitih vrsta raka kod osoba koje redovito konzumiraju kupusnjače.

Raštika pokazuje i povoljne učinke na probavni sustav, uključujući zaštitu želučane sluznice i inhibiciju bakterije Helicobacter pylori. Prebiotički ugljikohidrati dodatno pridonose zdravlju crijevne mikroflore. Na kardiovaskularnoj razini, kombinacija antioksidansa i sposobnost vezanja žučnih kiselina povezuju se sa snižavanjem kolesterola i smanjenjem rizika od srčanih bolesti, što potvrđuju i manja istraživanja na ljudima.

Superhrana – mit ili realnost?

Unatoč velikoj popularnosti, znanstveni dokazi ne upućuju na to da je raštika značajno „superiornija“ od ostalih kupusnjača. Većina njezinih blagotvornih učinaka dijeli se s brokulom, kupusom, prokulicama i cvjetačom. Razlike u sastavu često su posljedica uvjeta uzgoja, a ne same biljne vrste.

Upotreba u kuhinji

Raštika je iznimno svestrano povrće koje se lako uklapa u tradicionalnu i modernu kuhinju. Kratko blanširanje ili kuhanje na pari smanjuje gorčinu i poboljšava probavljivost, dok dodavanje maslinova ulja povećava apsorpciju karotenoida.

Prijedlozi za pripremu raštike:

  • Kuhana raštika s krumpirom i maslinovim uljem –najčešće uz sušeno meso, ali može i uz ribu.
  • Raštika s grahom ili slanutkom – klasična kombinacija.
  • Variva i juhe
  • Pirjana raštika s češnjakom i maslinovim uljem – izvrstan prilog mesu, ribi ili tofu-u
  • Raštika u tjestenini ili rižotu
  • Omleti i fritaje
  • Zeleni smoothieji – raštika se dobro kombinira s bananom, jabukom ili citrusima.
  • Pesto od raštike – alternativa klasičnom pestu, uz orahe ili bademe
  • Čips od raštike – listovi se lagano premažu maslinovim uljem i kratko peku dok ne postanu hrskavi.

Raštika je bez sumnje iznimno vrijedno povrće – nutritivno bogato, prilagodljivo i zdravstveno korisno. No njezina prava snaga ne leži u izoliranoj „superiornosti“, već u pripadnosti skupini kupusnjača koje zajedno čine temelj zdrave i raznolike prehrane.

 

Literatura:

  • Šamec D, Urlić B, Salopek-Sondi B. Kale (Brassica oleracea var. acephala) as a superfood: Review of the scientific evidence behind the statement. Crit Rev Food Sci Nutr. 2019;59(15):2411-2422.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]