Liječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje.
Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak liječenja kronične migrene je značajan i obuhvaća izravne medicinske troškove, ali i neizravne gubitke zbog smanjene produktivnosti.
Akutno liječenje
Cilj je ublažiti bol i što brže omogućiti bolesniku normalno funkcioniranje. Uobičajeni lijekovi u akutnoj fazi su:
- Triptani (npr. sumatriptan, rizatriptan)
- Nesteroidni protuupalni lijekovi (NSAID)
- Kombinirani analgetici
Prekomjerna upotreba lijekova za akutnu fazu mora se izbjegavati kako bi se spriječila glavobolja uzrokovana prekomjernom upotrebom lijekova.
Preventivno liječenje
Preventivna terapija preporučuje se svim pacijentima s kroničnom migrenom i ima za cilj smanjenje učestalosti i težine napadaja. Mogućnosti uključuju:
- Oralne lijekove: beta-blokatore (propranolol), antikonvulzive (topiramat, valproat), tricikličke antidepresive (amitriptilin).
- Injekcije botulinum toksina A: primjenjuju se svakih 12 tjedana prema standardiziranom protokolu, a pokazalo se da smanjuju dane glavobolje kod kronične migrene.
- Monoklonska antitijela na CGRP: noviji injekcijski agensi (erenumab, fremanezumab, galcanezumab) koji ciljaju CGRP put.
Razvoj terapija usmjerenih na CGRP predstavlja veliki proboj, nudeći učinkovite i dobro podnošljive preventivne mogućnosti. U tijeku su studije s antagonistima CGRP receptora male molekularne mase (gepanti) i agonistima serotoninskog 5-HT1F receptora (ditani), koji mogu pružiti alternative za akutno liječenje.
Nefarmakološka terapija
Redovit san, hidratacija, tjelovježba, kontrola stresa i izbjegavanje okidača mogu značajno poboljšati stanje bolesnika. Kognitivno-bihevioralna terapija i biofeedback također su korisni za neke pacijente. Nefarmakološke tehnologije – uključujući transkranijalnu magnetsku stimulaciju, transkutanu supraorbitalnu živčanu stimulaciju i stimulaciju vagusnog živca – usavršavaju se za kućnu upotrebu.
Promjene načina života nisu „brzo rješenje“, ali igraju ključnu ulogu u stabilizaciji živčanog sustava i smanjenju učestalosti i težine napadaja migrene. Za razliku od lijekova, koji djeluju tijekom ili prije napadaja, prilagodbe načina života pomažu u stvaranju unutarnjeg okruženja otpornijeg na migrenu. Najbolje djeluju kada se primjenjuju dosljedno tijekom mjeseci, a ne sporadično.
- Higijena spavanja
Neredovito spavanje čest je okidač migrene. I premalo i previše sna može izazvati napade, kao i česte promjene vremena spavanja i buđenja. Odlazak u krevet i buđenje trebali bi biti u isto vrijeme svaki dan, čak i vikendom. Potrebno je izbjegavati izlaganje ekranu kasno navečer; plavo svjetlo potiskuje melatonin i odgađa početak sna. Spavaća soba treba biti hladna, tamna i tiha kako bi se poboljšala kvaliteta sna. Ako je nesanica problem, postoje tehnike opuštanja ili kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu (KBT-I). - Hidratacija
Dehidracija je dobro poznati okidač migrene. Čak i blagi gubitak tekućine može povećati osjetljivost mozga. Potrebno je piti 1,5–2 litre vode dnevno, prilagođavajući se klimi i razini aktivnosti. Unos tijekom dana treba ravnomjerno rasporediti. Također je potrebno smanjiti prekomjerni unos kofeina, koji može imati diuretski učinak. - Redoviti obroci i uravnotežena prehrana
Preskakanje obroka ili nagli pad šećera u krvi mogu izazvati migrene. Potrebno je jesti redovite, uravnotežene obroke koji uključuju proteine, složene ugljikohidrate i zdrave masti. Dobro je identificirati i smanjiti prehrambene okidače – uobičajeni uključuju neke sireve, prerađeno meso, čokoladu, crno vino i umjetna sladila (aspartam). Uz dnevnik glavobolje potrebno je voditi dnevnik prehrane kako bi se lakše prepoznali obrasci pojave glavobolje povezani s hranom. - Tjelesna aktivnost
Redovita, umjerena aerobna tjelovježba poboljšava protok krvi, smanjuje stres i može stabilizirati funkciju neurotransmitera. Potrebno je dnevno 30–40 minuta umjerene tjelovježbe (npr. brzo hodanje, vožnja biciklom, plivanje) i izbjegavati iznenadne, intenzivne napore koji mogu izazvati napade. - Kontrola stresa
Emocionalni stres snažan je okidač migrene, ali jednako važan je i učinak opuštanja, gdje se migrena javlja nakon što stres popusti. Potrebno je imati realna očekivanja i izbjegavati perfekcionizam u poslovnom i privatnom životu. - Kofein
Kofein može biti okidač te je potrebno ograničiti dnevni unos na manje od 200 mg (otprilike dvije male šalice kave). Treba izbjegavati naglo odvikavanje od kofeina i biti dosljedan; nepravilni obrasci mogu destabilizirati kontrolu glavobolje. - Okolina
Prekomjerna senzorna stimulacija – jarko svjetlo, glasna buka, jaki mirisi – mogu izazvati napade. U svijetlim okruženjima treba koristiti sunčane naočale ili zatamnjene leće te smanjiti izloženost jakim parfemima i kemijskim mirisima. - Hormoni
Kod žena su hormonske fluktuacije (posebno pad estrogena) glavni okidač. Potrebno je pratiti migrene u odnosu na menstrualni ciklus kako bi se predvidjeli napadi. Strategije hormonske stabilizacije mogu uključivati kontinuiranu oralnu kontracepciju ili druge hormonske pristupe. - Ograničavanje vremena pred ekranom i naprezanja očiju
Digitalni uređaji mogu izazvati migrene zbog produljenog vizualnog fokusa, treperenja i plavog svjetla. Pravilo „20-20-20“ odnosi se na: svakih 20 minuta pogledati nešto udaljeno 6 metara tijekom 20 sekundi. Navečer je dobro koristiti naočale koje filtriraju plavo svjetlo ili postaviti postavke ekrana. Ekran treba biti u razini očiju kako bi se spriječilo naprezanje vrata. - Strukturirana rutina
Potrebno je održavati dnevni raspored što dosljednijim za obroke, vježbanje, san i hidrataciju te izbjegavati nagle promjene rutine (putovanja, rad u smjenama).
Kronična migrena je neurološki poremećaj koji zahtijeva integrirani pristup liječenju, koji se bavi ne samo učestalošću glavobolje već i komorbiditetima i psihičkim problemima. Daljnja istraživanja biomarkera migrene mogla bi s vremenom omogućiti preciznije, personalizirane pristupe liječenju, smanjujući propisivanje lijekova metodom pokušaja i pogrešaka.
18.8.2025
