Oštećenje ulnarnog živca često je stanje koje može značajno utjecati na svakodnevne aktivnosti poput pisanja, tipkanja, hvatanja predmeta, pa čak i jednostavnih pokreta rukom. Mnogi ljudi problem prvo primjećuju kao utrnulost ili trnce u malom prstu i prstenjaku, ponekad praćene slabošću ili boli u šaci ili ruci. Budući da se ovi simptomi mogu pojavljivati postupno i često su u početku bezbolni, oštećenje ulnarnog živca često se ignorira dok ne postane ozbiljnije.
Signale koji omogućuju kretanje, osjete poput dodira ili temperature te koordinaciju složenih radnji mozak šalje kroz leđnu moždinu, odakle oni zatim putuju živcima do mišića i kože. Periferni živci su živci koji se granaju iz leđne moždine u ruke, šake, noge i stopala. Ulnarni živac jedan je od glavnih perifernih živaca ruke i šake. Kada je ovaj živac oštećen ili pritisnut, signali koji putuju duž njega postaju poremećeni, što dovodi do utrnulosti, trnaca, boli ili slabosti.
Što je ulnarni živac?
Ulnarni živac započinje u vratu, gdje korijeni živaca izlaze iz leđne moždine. Ti se korijeni spajaju i tvore veće živce koji putuju niz ruku. Ulnarni živac prolazi od vrata kroz rame, niz unutarnju stranu nadlaktice, oko lakta te dalje u podlakticu i šaku.
U području lakta ulnarni živac prolazi kroz uski prostor koji se naziva kubitalni tunel. Budući da je živac u tom području blizu površine, posebno je osjetljiv na pritisak i ozljede.
Od lakta se ulnarni živac nastavlja prema dolje u ruku, prolazeći kroz još jedno usko područje na zapešću koje se naziva Guyonov kanal. U šaci živac osigurava osjet malom prstu i polovici prstenjaka te kontrolira mnoge male mišiće koji omogućuju precizne pokrete prstiju.
Što je oštećenje ulnarnog živca?
Oštećenje ulnarnog živca nastaje kada je živac pritisnut, istegnut, iritiran ili na drugi način ozlijeđen. Oštećenje može biti privremeno ili trajno, ovisno o uzroku i brzini započinjanja liječenja.
U mnogim slučajevima problem nije u tome što je živac prerezan, već u njegovoj ponavljanoj iritaciji. To se stanje naziva kompresija živca. S vremenom kompresija smanjuje protok krvi u živac i ometa prijenos živčanih signala.
Oštećenje ulnarnog živca može se pojaviti na različitim mjestima duž njegova puta, ali najčešća su:
Lakat (sindrom kubitalnog tunela)
Ručni zglob (sindrom ulnarnog tunela ili Guyonovog kanala)
Uobičajeni uzroci oštećenja ulnarnog živca
Oštećenje ulnarnog živca jedan je od najčešćih poremećaja kompresije živaca gornjih udova, odmah nakon sindroma karpalnog tunela. Može se pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, ali se najčešće dijagnosticira kod odraslih između 30 i 60 godina.
Jedan od najčešćih uzroka je dugotrajan pritisak na lakat. To se može dogoditi kada se osoba dulje vrijeme oslanja laktovima na tvrde površine, poput stola ili naslona za ruke. Spavanje s jako savijenim laktom također može dovesti do kompresije živca tijekom noći.
Ponavljano savijanje i ispravljanje lakta, osobito tijekom rada ili sportskih aktivnosti, može dodatno iritirati ulnarni živac. Poslovi koji uključuju često dizanje tereta, tipkanje uz loše držanje ili korištenje određenih alata povećavaju rizik.
Izravni udarac u lakat, prijelomi ili iščašenja mogu oštetiti ulnarni živac. Čak i ako se ozljeda u početku čini beznačajnom, kasnija oteklina ili ožiljno tkivo mogu dovesti do kompresije živca.
Na razini ručnog zgloba, aktivnosti poput vožnje bicikla, dugotrajne upotrebe vibrirajućih alata ili snažnog oslanjanja na ruke mogu komprimirati ulnarni živac u Guyonovu kanalu.
Određena medicinska stanja, uključujući dijabetes, artritis, bolesti štitnjače te stanja koja uzrokuju oticanje ili upalu oko zglobova, također mogu povećati rizik od oštećenja živaca.
Simptomi oštećenja ulnarnog živca
Simptomi se najčešće razvijaju postupno. Rani znakovi mogu se pojavljivati i nestajati, osobito tijekom određenih aktivnosti ili noću.
1. Senzorni simptomi
-
Utrnulost ili trnci u malom prstu i prstenjaku
-
Osjećaj žarenja ili bockanja
-
Smanjena sposobnost osjeta dodira ili temperature
2. Motorni simptomi
-
Slabost u šaci ili prstima
-
Poteškoće pri hvatanju predmeta
-
Nespretnost ili ispuštanje predmeta
-
Problemi s razdvajanjem ili spajanjem prstiju
Ako se stanje pogoršava, može doći do propadanja mišića, što uzrokuje da ruka izgleda tanje, osobito između palca i kažiprsta ili između prstiju. U težim slučajevima šaka može poprimiti izgled kandže.
Dijagnostika oštećenja ulnarnog živca
Dijagnoza obično započinje detaljnim fizikalnim pregledom, pri čemu je važan podatak o početku i razvoju simptoma.
Tijekom fizikalnog pregleda:
-
ispituje se osjet u prstima
-
procjenjuje se snaga mišića
-
provocira se Tinelov znak (podražaj živca izaziva trnce)
-
promatra se držanje šake i volumen mišića
Dodatne dijagnostičke metode mogu uključivati studije provođenja živaca i elektromiografiju (EMG), kojima se mjeri učinkovitost prijenosa električnih signala duž živca. Slikovne metode, poput ultrazvuka ili magnetske rezonancije, mogu se koristiti za otkrivanje kompresije ili strukturnih promjena.
Rana dijagnoza oštećenja ulnarnog živca i pravodobno započinjanje liječenja značajno poboljšavaju ishod. Dugotrajna kompresija živca može dovesti do trajnog oštećenja živaca i gubitka mišićne mase, što u nekim slučajevima može biti nepovratno.
15.12.2025
