Zašto je borovnice najbolje jesti poslije ručka i koliko ih je potrebno pojesti za dobro zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Jeste li znali da borovnice nisu plave boje već crvene? Naime, iako su divlje borovnice prisutne već tisućama godina, a njihov komercijalni uzgoj u Sjevernoj Americi započeo je početkom 20.og stoljeća, tek je ove godine otkriveno kako je izvorna boja borovnica tamno crvena. Otkriveno je kako borovnice  na površini ploda, u svrhu zaštite, proizvode prirodni vosak koji ima svojstva raspršivanja plavog i ultraljubičastog zračenja. Zbog voska građenog od sićušnih struktura tanjih od tisućitog dijela papira,   boja ploda čini se plava, a ne crvena kakvu bismo očekivali zbog prisutnosti crvenog pigmenta antocijanina. Priroda nas ne prestaje iznenađivati, a znanstvenici i dalje uspješno otkrivaju nove korisne spojeve u hrani.

Nutritivni sastav borovnica

Borovnice (red Vaccinium) su izrazito nutritivno bogato voće koje obiluje prehrambenim vlaknima i antioksidansima posebice vitaminom C, vitaminima B skupine, vitaminom E i A. Borovnice osiguravaju i selen, cink, željezo i mangan te sadrže beta-karoten, lutein i zeaksantin. Posebno su bogate bioaktvnim spojevima flavonoidima i to antocijanidinima i flavanolima kao i fenolnim kiselinama (hidroksi derivata cinamične kiseline).

Zdravstvene koristi od borovnica

Do sada objavljena klinička istraživanja o djelovanju borovnica na zdravlje ukazuju da borovnice mogu biti korisne za:

  • Kognitivno zdravlje (poboljšavaju kratkoročnu memoriju)
  • Zdravlje srca i krvnih žila (snižavaju krvni tlak, doprinose boljem radu krvnih žila i cirkulaciji)
  • U organizmu djeluju protuupalno

Prema nekim istraživanjima borovnice utječu i na zdravlje crijeva smanjujući propusnost crijeva i modulirajući sastav mikrobiote. Blagotvorno djelovanje na zdravlje pokazalo se kod unosa 180 g svježih borovnica ili oko 80 komada dnevno ili pak kod unosa 26 grama liofiliziranih borovnica.

Najnovije istraživanje o borovnicama – ekstrakt borovnice pomaže kod osjećaja umora i pospanosti nakon jela

Randomizirano, dvostruko slijepo, crossover, placebo istraživanje provedeno je u dva dijela i trajalo je pet tjedana. U prvom dijelu studije sudjelovalo je 28 zdravih starijih osoba od 68 do 75 godina, a istraživači su ispitivali učinak različitih doza ekstrakta borovnice (111 mg, 222 mg, 444 mg ili 888 mg) u usporedbi s placebom na pamćenje, donošenje odluka i zdravlje srca. Sudionici su ručali jedan sat prije testiranja. Cilj je bio otkriti najbolju dozu i vrijeme uzimanja borovnice za maksimalne koristi za mozak tijekom dana.

Dodatak prehrani koji su sudionici uzimali sastojao se od ekstrakta praha divlje borovnice (89%) (uz dvije aminokiseline L-cistein i L-glutation), koji sadrži najmanje 35% polifenola i najmanje 5% antocijana.

Istraživači su zaključili da je uzimanje jedne doze od 222 mg ekstrakta borovnice poboljšalo brzinu reakcije sudionika nakon ručka. Ovi rezultati pokazuju da čak i mala količina ekstrakta borovnice može donijeti koristi u poboljšanju kognitivnih funkcija i zdravlja srca. Osim toga, primijetili su da bi ove prednosti mogle biti posebno važne za starije osobe, jer čak i male promjene u brzini reakcije i krvnom tlaku mogu značajno poboljšati njihovo svakodnevno funkcioniranje i opće zdravlje.

Jesu li sibirske borovnice bolje od standardnih?

Lonicera caerulea je voćna vrsta porijeklom iz sjeveroistočne Azije. Naziva se još i sibirska borovnica zbog plodova koji bojom i veličinom podsjećaju na borovnice, no različitog su botaničkog reda. Ipak, obje vrste sličnog su antioksidativnog sastava odnosno podjednako su blagotvorne za zdravlje i svakako bi ih trebali redovito uključiti u prehranu.

Literatura:

  • Middleton R, Tunstad SA, Knapp A, Winters S, McCallum S, Whitney H. Self-assembled, disordered structural color from fruit wax bloom. Sci Adv. 2024 Feb 9;10(6):eadk4219.
  • Miller K, Feucht W, Schmid M. Bioactive Compounds of Strawberry and Blueberry and Their Potential Health Effects Based on Human Intervention Studies: A Brief Overview. Nutrients. 2019 Jul 2;11(7):1510.
  • Della Lucia CM, Oliveira LA, Dias KA, Pereira SMS, da Conceição AR, Anandh Babu PV. Scientific Evidence for the Beneficial Effects of Dietary Blueberries on Gut Health: A Systematic Review. Mol Nutr Food Res. 2023 Aug;67(15):e2300096.
  • Wood E, Hein S, Mesnage R, Fernandes F, Abhayaratne N, Xu Y, Zhang Z, Bell L, Williams C, Rodriguez-Mateos A. Wild blueberry (poly)phenols can improve vascular function and cognitive performance in healthy older individuals: a double-blind randomized controlled trial. Am J Clin Nutr. 2023 Jun;117(6):1306-1319.
  • Cheng, N.; Barfoot, K.L.; Le Cozannet, R.; Fança-Berthon, P.; Lamport, D.J.; Williams, C.M. Wild Blueberry Extract Intervention in Healthy Older Adults: A Multi-Study, Randomised, Controlled Investigation of Acute Cognitive and Cardiovascular Effects. Nutrients 2024, 16, 1180.
  • Silva, Aruma & Rupasinghe, H P Vasantha. (2021). Effect of growing location on anthocyanin content and total antioxidant capacity of haskap (Lonicera caerulea L.) berry: A preliminary investigation. Horticultural Science. 48. 183-189. 10.17221/79/2020-HORTSCI.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam ZB (4)

Svakodnevna izloženost mikroplastici mogla bi poticati srčane bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNovo istraživanje tima sa Sveučilišta u Kaliforniji otkrilo je da rutinska izloženost mikroplastici može ubrzati razvoj ateroskleroze, suženja arterija povezanog sa srčanim i moždanim udarima. Mikroplastika su sitne čestice koje se oslobađaju iz ambalaže, tkanina i uobičajenih plastičnih proizvoda. Negativan učinak mikroplastike na zdravlje zabilježen je samo kod muških miševa. No rezultat ne iznenađuje previše, […]

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]