Ljudsko crijevo dom je nevjerojatnoj zajednici mikroorganizama, poznatoj kao crijevna mikrobiota, koja igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja. Procjenjuje se da ljudsko tijelo sadrži oko 100 bilijuna bakterija, što nadmašuje broj ljudskih stanica. Ukupna masa mikrobiote u crijevu iznosi približno 1–2 kilograma.
Ova kompleksna zajednica ne samo da pomaže u probavi, već ima dalekosežne učinke na metabolizam, imunološki sustav, pa čak i na funkcije mozga. Crijevna mikrobiota sastoji se od nekoliko glavnih bakterijskih skupina koje zajedno čine „dobru mikrobiotu“. Ključni sojevi uključuju: Firmicutes, Bacteroide, Actinobacteria, Proteobacteria, Verrucomicrobia, Fusobactera. Lactobacillus i Faecalibacterium iz soja Firmicutes pomažu u razgradnji složenih ugljikohidrata i stvaranju kratkolančanih masnih kiselina (SCFA), poput butirata, koji imaju protuupalni učinak. Bacteroides i Prevotella iz soja Bacteroides razgrađuju biljna vlakna, reguliraju metabolizam i pomažu u održavanju tjelesne težine. Bifidobacterium iz soja Actinobacteria, poznat po probiotičkim svojstvima, podržava imunološki sustav i smanjuje upalne procese.
Escherichia coli iz soja Protebacteria, iako čini manji dio mikrobiote, važna je za metabolizam dušika i sintezu vitamina K. Akkermansia muciniphila iz soja Verrucomicrobia održava crijevnu barijeru, regulira upalne procese i doprinosi metaboličkom zdravlju. Fusobacterium iz soja Fusobacteria sudjeluje u održavanju ravnoteže mikrobiote, iako njihova prekomjerna prisutnost može biti povezana s bolestima. Ravnoteža mikrobiote presudna je za zdravlje cijelog tijela. Neravnoteža, poznata kao disbioza, može dovesti do metaboličkih, imunoloških i gastrointestinalnih problema.
Mikrobiota utječe na gotovo sve aspekte ljudskog zdravlja. Pomaže u razgradnji hranjivih tvari koje ljudski enzimi ne mogu probaviti, regulira apsorpciju hranjivih tvari i podržava tjelesnu težinu. Djeluje kao trener imunološkog sustava, pomažući mu da prepozna patogene i spriječi autoimune reakcije. Sprječava kolonizaciju štetnih mikroorganizama kroz proizvodnju antimikrobnih tvari.
Također mikrobiota stvara vezu s mozgom naime sudjeluje u komunikaciji između crijeva i mozga putem osi crijevo-mozak, utječući na raspoloženje, kognitivne funkcije i mentalno zdravlje. Nadalje mikrobiota pomaže u kontroli upalnih procesa, čime smanjuje rizik od kroničnih bolesti poput Crohnove bolesti i reumatoidnog artritisa. Regulacijom metabolizma lipida, utjecajem na krvni tlak, kao i utjecajem na smanjenje rizika od ateroskleroze ima dobar učinak i na zdravlje kardiovaskularnog sustava. Ravnoteža mikrobiote ovisi o prehrani, stilu života i vanjskim čimbenicima.
Prehrana bogata vlaknima i fermentiranim proizvodima potiče rast korisnih bakterija kao što su Lactobacillus i Bifidobacterium. S druge strane, stres, loše prehrambene navike i prekomjerna upotreba antibiotika mogu narušiti ravnotežu mikrobiote. Izbjegavanje nepotrebne upotrebe antibiotika također igra ključnu ulogu. Pravilna prehrana, bogata prebioticima (vlakna) i probioticima (korisni mikroorganizmi), uz smanjenje stresa i redovitu fizičku aktivnost, pomaže u očuvanju njene ravnoteže jer zdrava mikrobiota je ključna za cjelokupno zdravlje.
29.1.2025