
Sindrom iritabilnog crijeva (SIC) je funkcionalni gastrointestinalni poremećaj koji pogađa značajan broj ljudi diljem svijeta, a karakteriziran je kroničnim ili ponavljajućim simptomima poput bolova u trbuhu, nadutosti, proljeva, zatvora ili njihove izmjene.
Iako se ne smatra organskom bolešću, SIC značajno narušava kvalitetu života i često zahtijeva višestruke terapijske pristupe. U posljednjem desetljeću sve se više pažnje posvećuje ulozi crijevne mikrobiote u razvoju i održavanju simptoma SIC-a, pri čemu neravnoteža između korisnih i potencijalno štetnih bakterija u crijevu (disbioza) postaje ključna meta terapije.
Jedna od najperspektivnijih terapijskih opcija u tom kontekstu su probiotici odnosno živi mikroorganizmi koji, ako se primjenjuju u odgovarajućim količinama, mogu donijeti koristi zdravlju domaćina.
Probiotici djeluju na različite načine: poboljšavaju barijernu funkciju crijevne sluznice, moduliraju imunološki odgovor, smanjuju razinu upalnih citokina te pomažu u regulaciji motiliteta crijeva i percepciji boli. Brojna istraživanja, uključujući sustavne preglede i meta-analize, potvrđuju da probiotici mogu ublažiti ključne simptome SIC-a, osobito nadutost, bolove u trbuhu i promjene u konzistenciji stolice.
Učinkovitost probiotika ovisi o točno određenim sojevima, dozi, načinu primjene, trajanju terapije i podtipu SIC-a. Nisu svi probiotički pripravci jednako učinkoviti, što naglašava važnost individualiziranog pristupa terapiji. Među najdjelotvornijim sojevima ističu se Bifidobacterium infantis, koji je pokazao značajan učinak u smanjenju bolova, nadutosti i problema s pražnjenjem te Lactobacillus plantarum, poznat po povoljnom djelovanju na pokretljivost crijeva i smanjenje bolova. Kod pacijenata sa SIC-om u obliku proljeva, učinkovit se pokazao i kvasac Saccharomyces boulardii, dok višesojne formulacije poput donose koristi u slučajevima složenije simptomatologije.
Simptomi na koje probiotici najčešće djeluju uključuju nadutost i stvaranje plinova, bolove u trbuhu te poremećaje u pražnjenju crijeva. Primjena probiotika osobito se preporučuje kod dijarealnog i miješanog tipa SIC-a, gdje su simptomi izraženiji i češće povezani s upalnim promjenama u mikrookruženju crijeva. Kod zatvora rezultati su nešto slabiji, no određeni sojevi i tu mogu pomoći, osobito u kombinaciji s vlaknima ili prebioticima.
Preporučeno trajanje terapije probiotikom obično iznosi od 4 do 12 tjedana, s evaluacijom učinka nakon četiri do šest tjedana. Ako se u tom razdoblju pokaže klinička korist, terapija se može nastaviti još nekoliko tjedana ili ponavljati u ciklusima, ovisno o težini simptoma i individualnom odgovoru pacijenta. U slučaju pozitivnog učinka, neki pacijenti nastavljaju s dugoročnom primjenom probiotika u nižim dozama, dok drugi koriste probiotike povremeno, npr. kod sezonskih pogoršanja ili tijekom stresnih razdoblja. Intervali primjene mogu biti kontinuirani kod izraženih simptoma ili povremeni kod blažih oblika bolesti.
Važno je napomenuti da se probiotici ne koriste kao hitna terapija, već kao dio šireg terapijskog pristupa koji uključuje promjene prehrane, upravljanje stresom, psihološku podršku i, po potrebi, lijekove. Budući da su dobro podnošljivi i rijetko izazivaju nuspojave, probiotici se mogu smatrati sigurnim dodatkom terapiji, no njihovu primjenu uvijek treba individualno prilagoditi uz konzultaciju s liječnikom ili nutricionistom.
U konačnici, primjena probiotika kod SIC-a nudi značajan potencijal za smanjenje simptoma i poboljšanje kvalitete života, posebno kada se temelji na odabiru znanstveno potvrđenih sojeva i pravilno strukturiranoj terapiji. Iako ne postoji univerzalno rješenje, probiotici postaju važan dio integriranog pristupa liječenju ove složene i učestale bolesti.
24.4.2025