Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Upalna bolest crijeva (UBC) je kronična, neizliječiva, imunološki posredovana upalna bolest probavne cijevi. Oboljeli od UBC se, vrlo često, moraju nositi sa dugotrajnom i kompliciranom bolešću koja izrazito degradira kvalitetu života, s pervazivnim simptomima koji ometaju rad, društvene odnose i životne aktivnosti. Razlikujemo dva osnovna oblika bolesti: ulcerozni kolitis (UC) i Crohnova bolest (CB). Dok Crohnova bolest može zahvatiti bilo koji dio probavnog trakta, od usta do anusa, ulcerozni kolitis zahvaća isključivo debelo crijevo. U svijetu danas od upalnih bolesti crijeva boluje 4.9 milijuna ljudi. Bolest se javlja sa različitom učestalošću u različitim dijelovima svijeta.

U posljednih nekoliko godina je zamjećeno da je učestalost pojave UBC u razvijenim zemljama zapada dosegla svoj vrhunac dok se učestalije javlja u zemljama koje su tek nedavno industralizirane (Srednji Istok, Azija i Južna Amerika). U Hrvatskoj se bolest javlja sa različitom učestalošću u različitim županijama. Učestalos pojavljivanja UBC u Primorsko-goranskoj županiji iznosi 4,3/100 000 za ulcerozni kolitis i 7,0/100 000 za Crohnovu bolest u Vukovarsko-srijemskoj županiji 3,5/100 000 za ulcerozni kolitis te 0,95/100 000 za Crohnovu bolest, a Zadarskoj županiji 8.2/100.000 za ulcerozni kolitis te 8,4/100.000 za Crohnovu bolest.

Ne zna se zašto dolazi do razvoja upalnih bolesti crijeva, no smatra se da je pojavnost bolesti rezultat kombinacije genetskih, imunoloških i okolišnih čimbenika. Genetska predispozicija igra važnu ulogu, s brojnim identificiranim genima povezanim s povećanim rizikom za razvoj ovih bolesti. Imunološki sustav, koji nepravilno reagira na mikroorganizme u crijevima, također je ključan u patogenezi. Okolišni čimbenici kao što su pušenje, prehrana, upotreba antibiotika i stres mogu utjecati na razvoj i tijek bolesti. Uslijed kombinacije čimbenika koji su odgovorni za razvoj bolesti dolazi do nekontroliranog imunološkog odgovora na mikroorganizme u crijevima što dovodi do kronične upale i oštećenja tkiva. To može rezultirati nastankom čireva, striktura, fistula i apscesa.

UCB, upala zahvaća sve slojeve crijevne stijenke, dok je kod UK upala ograničena na sluznicu debelog crijeva. Simptomi UBC-a variraju ovisno o lokalizaciji i težini bolesti. Opći simptomi uključuju proljev, često s prisutnošću krvi u stolici, bol u trbuhu, gubitak tjelesne težine, umor i groznicu. Bolest je obilježena fazama remisije (kada oboljeli nema simptoma, kao ni laboratorijskih ni endoskopskih znakova bolesti) i fazama relapsa (izraženi simptomi i drugi znakovi aktivne bolesti. Neki oboljeli imaju bolest u dugotrajnoj remisiji, dok je kod nekih bolest obilježena učestalim relapsima ili stalnom aktivnošću bolesti koja dovodi do razvoja komplikacija.

Dijagnoza UBC postavlja se kroz kombinaciju kliničkih procjena, laboratorijskih testova, mikrobiološke analize (obrada stolice), slikovnih metoda (MR enterografija, UZV crijeva, MSCT abdomena i zdjelice) i endoskopskih pregleda (kolonoskopija, gastroskopija). Važno je isključiti bolesti koje imaju slične simptome kao i UBC poput infekcija, sindroma iritabilnog crijeva, ili raka debelog crijeva, što se postiže kombinacijom gore navedenih metoda.

Ključna pretraga u postavljanju dijagnoze je kolonoskopija. Kolonoskopija omogućuje liječniku da izravno pregleda unutrašnjost stijenke debelog crijeva i, ako je potrebno, uzme uzorke tkiva (biopsije) za histološku analizu. To pomaže u razlikovanju Crohnove bolesti od ulceroznog kolitisa. Ne postoji lijek kojim bismo izliječili oboljele od UBC.Terapija UBC-a usmjerena je na postizanje i održavanje remisije, smanjenje upale i sprječavanje komplikacija. Lijekovi koji se koriste uključuju aminosalicilate , kortikosteroide, imunomodulatore, biološke lijekove i novije male molekule.

Kirurško liječenje može biti potrebno kod komplikacija ili kada je riječ o teškoj, aktivnoj bolesti koja ne odgovara na terapiju. U nekim slučajevima, posebno kod ulceroznog kolitisa, kirurško liječenje može dovesti do izlječenja, dok je kod Crohnove bolesti kirurško uklanjanje zahvaćenih dijelova crijeva samo privremeno rješenje. Komplikacije UBC-a mogu biti ozbiljne, uključujući crijevnu opstrukciju, perforaciju, fistule, apscese, malapsorpciju i pothranjenost. Dugotrajna upala povećava rizik za razvoj raka debelog crijeva, posebno kod ulceroznog kolitisa. UBC može također zahvatiti druge organe, poput zglobova, jetre, očiju i kože.

Glavni cilj liječenja i skrbi oboljelih je poboljšanje kvalitete života i smanjenje rizika od komplikacija. Rana dijagnoza, odgovarajuća terapija i suradnja pacijenata u provođenju terapije i pridržavanju preporuka (npr. prestanak pušenja, dijetetske mjere, itd.) su za postizanje najboljih ishoda.

Literatura:

1. Jones JL, Nguyen GC, Benchimol EI, Bernstein CN, Bitton A, Kaplan GG, et al. The impact of inflammatory bowel disease in Canada 2018: quality of life. J Can Assoc Gastroenterol. 2019;2: S42–S48. pmid:31294384
2. Wang R, Li Z, Liu S, Zhang D. Global, regional and national burden of inflammatory bowel disease in 204 countries and territories from 1990 to 2019: a systematic analysis based on the Global Burden of Disease Study 2019. BMJ Open. 2023;13(3):e065186. doi: 10.1136/bmjopen-2022-065186.
3. Sinčić Mijandrušić B, Vucelić B, Peršić M, Brnčić N, Jurišić Eržen D, Radaković B, et al. Incidence of inflamatory bowel disease in Primorsko-goranska Country, Croatia 2000-2004: A prospective population-based study. Scand. J. Gastroenterol. 2006; 41(4):437-444.
4. Davorin Pezerovic, Ivo Klarin, Marinko Žulj, Ljiljana Majnarić, Eyad Khaznadar, and Aleksandar Včev. Incidence and Prevalence of Inflammatory Bowel Disease in Vukovarsko-Srijemska County, Croatia, 1991–2000 and 2001–2010: A Population-Based Study. Coll. Antropol. 2014; 38 (1):115-123.
5. Klarin I, Majnarić Lj, Jovanović Ž, Nakić D, Včev I, Včev A. Epidemiology and clinical presentation of inflammatory bowel disease in Zadar County, Croatia. Coll. Antropol. 2013; 37 (4): 1161-1170