Što jesti u vruće ljetne dane?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Ljeto je godišnje doba koje sa nastrpljenjem iščekujemo cijele godine, što radi godišnjih odmora što radi bogatog izbora namirnica koje nam se pružaju u ove vruće dane.

Jer ljeto je dio godine koje obiluje voćem i povrćem stoga ga treba iskoristiti kako bi unijeli što više svježih namirnica čime ćemo poboljšati zdravlje. Vrijeme ljetnih godišnjih odmora pruža nam potpuno oslobođenje od psihofizičkog napora prikupljenog tijekom godine, stoga trebamo biti oprezni da se ne previše opustili, posebno za stolom, i na jesen se vratili sa viškom kilograma.

Stoga jedite mnogo svježeg voća i povrća (najbolje sezonsko, domaćeg uzgoja, izbjegavati namirnice iz uvoza nepoznatog porijekla koje je često kontaminirano pesticidima), proizvoda od integralnih žitarica, a izbjegavajte veći unos ugljikohidrata (posebno tjestenine) i masne umake.

– Pijte običnu vodu – oko 10 čaša dnevno (poseban oprez srčanim i bubrežnim bolesnicima koji imaju sklonost pojačanog nakupljanja vode u organizmu; takvi bolesnici najbolje da uzimaju flaširane vode sa manjom koncentracijom elektrolita posebno natrija), a izbjegavajte jako hladne i gazirane napitke. Ukoliko već želite piti gazirano, prednost dajte mineralnoj vodi, a ne slatkim gaziranim pićima koja su često visoko kalorična.

– Ograničite unos čvrstih masti – do 10% dnevno, kao i ugljikohidrata (posebno veće količine kruha, tjestenine)

– Jedite što više ribe – zbog toga što je bogata proteinima i odličan izvor omega 3 masnih kiselina (plava riba poput tune) , a s druge strane ima manje kalorija od drugih namirnica životinjskog porijekla. Bijela oborita riba je također izvrstan izbor, a sadrži malu količinu kalorija. Redovito konzumiranje ribe (1-2 puta tjedno) smanjuje rizik od različitih bolesti. Djeca koja jedu ribu rijeđe oboljevaju od bronhalne astme. Omega 3 masne kiseline pridonose zdravlju tkiva mozga i retine; smanjuju rizik od moždanog udara, kod osoba koje  jedu ribu jednom tjedno za 22%, dva puta tjedno za 27%, 5 puta tjedno za 52%. Omega 3 masne kiseline iz ribe smanjuju rizik od raznih vrsta raka za 30 do 50%, posebno od raka usne šupljine, ezofagusa, debelog crijeva, grudi, jajnika i prostate.

Konzumiranjem ribe jednom tjedno smanjuje se rizik od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, te se smanjuje razina lipida u krvi i povečava razina “dobrog” HDL kolesterola. Konzumacija ribe također smanjuje incidenciju demencije, depresije, a u trudnoći omega 3 masne kiseline smanjuju rizik od prijevremenog poroda. Prosječna količina omega 3 masnih kiselina u 60g ribe (jedna porcija) kod raznih vrsta ribe je: losos – 1,200mg; sardina -1,500mg; pastrva-350mg , tunjevina iz konzerve 145mg.

– Smanjite unos mesa, posebnog crvenog, a prednost dajte bijelom mesu.
– Rasporedite dnevni unos hrane na 5 do 6 manjih obroka
– Izbjegavajte jake začine te ograničite unos soli (veći fizički napori sa obilnim znojenjem kada se izlučuju veće količine soli iz tijela dopuštaju veću količinu unosa kuhinjske soli)
– Smanjite unos slatkiša te izbjegavajte jela koja u svojoj pripremi sadrže jaja zbog opasnosti od salmonele
– Birajte voće i povrće bogato vitaminom C kao što su agrumi, višnje, maline i kukuruz. Jedan klip kukuruza osigurava 3g biljnih vlakana, folate, vitamin C, magnezij i kalij. Njegovim kuhanjem oslobađaju se antioksidansi koji pomažu u smanjenju rizika od srčanih oboljenja i raka.

Rajčica je vrlo popularna namirnica, bogata likopenom i drugim fitohemikalijama koje smanjuju rizik od raka prostate. Bogata je vitaminom C i kalijem, zato je koristite kao salatu. Jedan grejpfrut dnevno snižava nivo LDL kolesterola i triglicerida. Lubenica sadrži veliku količinu vode i malo kalorija stoga je odličan izbor kao ljetni desert.

– Prednost dajte djevičanskom maslinovom ulju

Tijekom ljeta često se priprema roštilj, međutim meso pečeno na roštilju sadrži kancerogene supstancije koje povećavaju rizik od raka. Ipak ga se ne treba odreći u potpunosti, a kako bi smanjili negativne posljedice, crveno meso treba očistiti od masnoća. Piletinu i crveno meso bi trebalo minimalno pola sata prije pečenja držati u nekoj marinadi, čime dublji slojevi mesa ostaju sočni i smanjuje se količina kancerogenih tvari. Savjet je da se jedu manje količine mesa na roštilju i uz obrok puno svježeg povrća.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hrana Depositphotos_22196809_L

Jednostavne promjene u prehrani koje mogu poboljšati vaš san

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo barem jednom osjetili kako neprospavana noć može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i energiju tijekom dana. No, što ako bi bolji san bio pitanje tanjura? Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu i Columbije otkriva da povećan unos voća i povrća tijekom dana može značajno poboljšati kvalitetu sna već iste noći. Hrana i san […]

Hrana

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Hrana

Hrana, jednjak i nelagoda – što je uzrok tome?

Borovnice

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Prehrana

Ljetna prehrana bez mitova: kako sačuvati zdravu probavu u toplim danima

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjetni mjeseci donose promjene u prehrambenim navikama, a to nerijetko utječe i na naš probavni sustav. Često se preporučuje “lagana” hrana jer se vjeruje da probava ljeti radi sporije, no kod zdravih osoba ona funkcionira jednako dobro i u toplim uvjetima. Osjećaj težine nakon obroka zapravo je posljedica prekomjernog unosa masne hrane, nedovoljne hidracije i […]

Hrana

Kolike su šanse da hrana iz jednjaka dođe u pluća ili se ponovno vrati u želudac?

Iz iste kategorije

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]

Nutricionizam

Omega-3 masne kiseline: ključni saveznici u zaštiti srca i krvnih žila

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOmega-3 masne kiseline, osobito eikozapentaenska (EPA) i dokozaheksaenska (DHA), dugo su bile u fokusu znanstvenih i nutricionističkih rasprava kao potencijalno ključne tvari za očuvanje zdravlja srca i krvnih žila. Njihov unos putem prehrane ili dodataka ribljeg ulja našao je svoje mjesto u međunarodnim smjernicama, ali znanstveni dokazi nisu uvijek bili jednoznačni. Prehrambene smjernice brojnih zemalja, […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Kad tijelu ponestane željeza: vodič kroz simptome, uzroke i liječenje anemije

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteManjak željeza i anemija uzrokovana manjkom željeza predstavljaju velik zdravstveni problem u svijetu. Manjak željeza nastaje kada unos željeza nije dovoljan da zadovolji potrebe organizma ili da nadoknadi gubitke zbog bolesti, trudnoće ili drugih stanja. Apsolutni manjak željeza, koji se definira kao anemija uslijed nedostatka željeza (sideropenična anemija) znači da su tjelesne zalihe željeza stvarno […]