Što jesti u vruće ljetne dane?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Ljeto je godišnje doba koje sa nastrpljenjem iščekujemo cijele godine, što radi godišnjih odmora što radi bogatog izbora namirnica koje nam se pružaju u ove vruće dane.

Jer ljeto je dio godine koje obiluje voćem i povrćem stoga ga treba iskoristiti kako bi unijeli što više svježih namirnica čime ćemo poboljšati zdravlje. Vrijeme ljetnih godišnjih odmora pruža nam potpuno oslobođenje od psihofizičkog napora prikupljenog tijekom godine, stoga trebamo biti oprezni da se ne previše opustili, posebno za stolom, i na jesen se vratili sa viškom kilograma.

Stoga jedite mnogo svježeg voća i povrća (najbolje sezonsko, domaćeg uzgoja, izbjegavati namirnice iz uvoza nepoznatog porijekla koje je često kontaminirano pesticidima), proizvoda od integralnih žitarica, a izbjegavajte veći unos ugljikohidrata (posebno tjestenine) i masne umake.

– Pijte običnu vodu – oko 10 čaša dnevno (poseban oprez srčanim i bubrežnim bolesnicima koji imaju sklonost pojačanog nakupljanja vode u organizmu; takvi bolesnici najbolje da uzimaju flaširane vode sa manjom koncentracijom elektrolita posebno natrija), a izbjegavajte jako hladne i gazirane napitke. Ukoliko već želite piti gazirano, prednost dajte mineralnoj vodi, a ne slatkim gaziranim pićima koja su često visoko kalorična.

– Ograničite unos čvrstih masti – do 10% dnevno, kao i ugljikohidrata (posebno veće količine kruha, tjestenine)

– Jedite što više ribe – zbog toga što je bogata proteinima i odličan izvor omega 3 masnih kiselina (plava riba poput tune) , a s druge strane ima manje kalorija od drugih namirnica životinjskog porijekla. Bijela oborita riba je također izvrstan izbor, a sadrži malu količinu kalorija. Redovito konzumiranje ribe (1-2 puta tjedno) smanjuje rizik od različitih bolesti. Djeca koja jedu ribu rijeđe oboljevaju od bronhalne astme. Omega 3 masne kiseline pridonose zdravlju tkiva mozga i retine; smanjuju rizik od moždanog udara, kod osoba koje  jedu ribu jednom tjedno za 22%, dva puta tjedno za 27%, 5 puta tjedno za 52%. Omega 3 masne kiseline iz ribe smanjuju rizik od raznih vrsta raka za 30 do 50%, posebno od raka usne šupljine, ezofagusa, debelog crijeva, grudi, jajnika i prostate.

Konzumiranjem ribe jednom tjedno smanjuje se rizik od kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, te se smanjuje razina lipida u krvi i povečava razina “dobrog” HDL kolesterola. Konzumacija ribe također smanjuje incidenciju demencije, depresije, a u trudnoći omega 3 masne kiseline smanjuju rizik od prijevremenog poroda. Prosječna količina omega 3 masnih kiselina u 60g ribe (jedna porcija) kod raznih vrsta ribe je: losos – 1,200mg; sardina -1,500mg; pastrva-350mg , tunjevina iz konzerve 145mg.

– Smanjite unos mesa, posebnog crvenog, a prednost dajte bijelom mesu.
– Rasporedite dnevni unos hrane na 5 do 6 manjih obroka
– Izbjegavajte jake začine te ograničite unos soli (veći fizički napori sa obilnim znojenjem kada se izlučuju veće količine soli iz tijela dopuštaju veću količinu unosa kuhinjske soli)
– Smanjite unos slatkiša te izbjegavajte jela koja u svojoj pripremi sadrže jaja zbog opasnosti od salmonele
– Birajte voće i povrće bogato vitaminom C kao što su agrumi, višnje, maline i kukuruz. Jedan klip kukuruza osigurava 3g biljnih vlakana, folate, vitamin C, magnezij i kalij. Njegovim kuhanjem oslobađaju se antioksidansi koji pomažu u smanjenju rizika od srčanih oboljenja i raka.

Rajčica je vrlo popularna namirnica, bogata likopenom i drugim fitohemikalijama koje smanjuju rizik od raka prostate. Bogata je vitaminom C i kalijem, zato je koristite kao salatu. Jedan grejpfrut dnevno snižava nivo LDL kolesterola i triglicerida. Lubenica sadrži veliku količinu vode i malo kalorija stoga je odličan izbor kao ljetni desert.

– Prednost dajte djevičanskom maslinovom ulju

Tijekom ljeta često se priprema roštilj, međutim meso pečeno na roštilju sadrži kancerogene supstancije koje povećavaju rizik od raka. Ipak ga se ne treba odreći u potpunosti, a kako bi smanjili negativne posljedice, crveno meso treba očistiti od masnoća. Piletinu i crveno meso bi trebalo minimalno pola sata prije pečenja držati u nekoj marinadi, čime dublji slojevi mesa ostaju sočni i smanjuje se količina kancerogenih tvari. Savjet je da se jedu manje količine mesa na roštilju i uz obrok puno svježeg povrća.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prehrana

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Prehrana

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Kašalj

Kolike su šanse da hrana iz jednjaka dođe u pluća ili se ponovno vrati u želudac?

Prehrana

Sezonsko opadanje kose u jesen: Dermatološki pristup i uloga prehrane u prevenciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePojačano ispadanje kose vrlo često primjećujemo baš u jesen pa se to podrazumijeva kao normalan ciklus rasta kose. Ispadanje kose u jesen kao fiziološka pojava može trajati do 6 tjedana, a ako se nakon tog vremena ispadanje nastavlja tada se više se radi o uobičajenoj jesenskoj pojavi. Obično nam tijekom dana ispadne oko 50-100 vlasi […]

Hrana

Zdravlje kože i prehrana – kako hrana utječe na vašu kožu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNa kožu, kao na najveći organ, snažno djeluje način na koji se hranimo i što unosimo u svoje tijelo. Užurbani način života često ne ostavlja dovoljno vremena za pripremu redovitih obroka, a i kvalitetne namirnice sve su skuplje i mnogima nedostižne. Visoko na rang ljestvici omiljenih obroka su slatkiši, prerađena hrana, pekarski proizvodi, alkohol, slatki […]

Prehrana

Prištevi – što još mogu probati?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]

Nutricionizam

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Nutricionizam

Laktoferin – saveznik u podršci imunitetu djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU vrtićima i školama, bliski kontakt među djecom i dijeljenje igračaka olakšava širenje virusa i bakterija zbog čega je učestalost obolijevanja od virusnih i bakterijskih bolesti u ovoj populaciji visoka. Također, djeca imaju nedovoljno razvijen imunosni sustav, a osnovne higijenske navike tek usvajaju, što je razlog čestog obolijevanja. Preventivne mjere uključuju redovito pranje ruku, kvalitetnu […]

Nutricionizam

Sinergija dobrih bakterija i vitamina B kao podrška kardiovaskularnoj protekciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNovija istraživanja sve više ističu važnost održavanja zdrave crijevne mikrobiote za očuvanje zdravlja cjelokupnog organizma, ali i srca i krvožilja. Crijevo često nazivamo “drugim mozgom“ te je sad već naveliko poznato kako ono ne sudjeluje samo u procesu probave hrane već je uloga crijeva dalekosežnija te ono ima i druge važne uloge. Kombinacija probiotika, vitamina […]