
Ljeto je vrijeme sunčanih dana, mora, putovanja i druženja, no nije imuno na viroze. Iako viroze najčešće povezujemo s hladnijim dijelom godine, određeni virusi preferiraju tople uvjete i šire se baš tijekom ljeta. Te tzv. ljetne viroze uglavnom su blaže prirode, ali mogu uzrokovati neugodne simptome, osobito kod djece, starijih osoba i kroničnih bolesnika.
Ljetne viroze su virusne infekcije koje se javljaju tijekom toplijih mjeseci. Najčešće zahvaćaju probavni, dišni ili kožni sustav, a uzročnici su različite vrste enterovirusa, adenovirusa, rotavirusa i drugih sezonskih virusa.
Najčešći uzročnici i oblici ljetnih viroza
Enterovirusne infekcije:
Enterovirusi su glavni uzročnici ljetnih viroza.
Šire se fekalno-oralnim putem – kontaminirane ruke, voda, hrana.
Mogu uzrokovati:
Gastroenteritis – povraćanje, proljev.
Herpanginu – ranice u grlu, osobito kod djece.
Bolest šaka, stopala i usta – osip, temperatura, grlobolja.
Virusni meningitis – rijetko, ali moguće.
Adenovirusi:
Mogu uzrokovati:
Konjunktivitis – tzv. “crveno oko”.
Blage respiratorne infekcije.
Upale ždrijela i krajnika.
Norovirusi i rotavirusi:
Vrlo zarazni virusi.
Često se šire u kolektivima – dječji kampovi, hoteli.
Simptomi uključuju:
Proljev.
Povraćanje.
Temperaturu.
Malaksalost.
Virusne osipne groznice:
Uzročnici su najčešće enterovirusi ili coxsackie virusi.
Pojavljuju se visoka temperatura i osip.
Najčešće pogađaju djecu do 5 godina.
Kako se prenose ljetne viroze
Kontaminirana voda – bazeni, jezera, more.
Kapljičnim putem – kašljanjem, kihanjem, bliskim kontaktom.
Fekalno-oralnim putem – neoprane ruke, nedovoljno oprano voće i povrće.
Putem površina – osobito u kolektivima i na putovanjima.
Simptomi ljetnih viroza
Blaga do umjerena temperatura.
Glavobolja.
Umor.
Bolovi u mišićima.
Proljev.
Povraćanje.
Grčevi u trbuhu.
Grlobolja.
Kašalj.
Curenje nosa.
Osip.
Kod male djece: razdražljivost, odbijanje hrane, pospanost.
Liječenje i oporavak
Ljetne viroze ne zahtijevaju antibiotike – riječ je o virusnim infekcijama.
Liječenje je simptomatsko:
Dovoljan unos tekućine – sprječavanje dehidracije.
Odmor.
Lagana prehrana.
Antipiretici – paracetamol ili ibuprofen kod povišene temperature.
Probiotici – kod proljeva.
Hladni oblozi ili tuširanje – kod povišene tjelesne temperature.
U većini slučajeva simptomi nestaju unutar 3 do 7 dana.
Kada potražiti liječničku pomoć
Temperatura traje dulje od 3 dana.
Znakovi dehidracije – suha usta, malo mokrenja, pospanost.
Jaki bolovi u trbuhu.
Ukočen vrat.
Osip koji se širi i ne nestaje pritiskom.
Sumnja na meningitis – glavobolja, ukočen vrat, povraćanje.
Prevencija ljetnih viroza
Redovito pranje ruku – posebno prije jela i nakon korištenja WC-a.
Izbjegavanje gutanja vode u bazenima.
Higijensko skladištenje hrane – posebno na putovanjima.
Konzumacija svježe pripremljene hrane i prokuhane vode.
Izbjegavanje bliskog kontakta s oboljelima.
Cijepljenje protiv rotavirusa – preporučuje se kod male djece.
Ljetne viroze su česta pojava, osobito kod djece, iako u većini slučajeva prolaze bez komplikacija. Edukacija o higijeni i ranoj prepoznatljivosti simptoma ključna je za prevenciju širenja. Odgovarajuća hidracija i odmor najbolji su “lijek”, dok je nepotrebna upotreba antibiotika strogo nepreporučena.
12.8.2025