Predstavljaju li kasnovečernji obroci prijetnju liniji

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Teorije o postizanju ili održanju idealne tjelesne mase su uvijek popularne. U vječitoj potrazi za idealnim proporcijama mnogo je duboko ukorijenjenih zabluda, ali i neospornih činjenica.

Jedna od svevremenskih tema rasprava je i vjerovanje da kasni obroci dovode do gomilanja suvišnih kilograma. No, ova teza nije samo popularna među običnim ljudima, već i nepresušni izvor zanimanja i istraživanja znastvene zajednice.

Riječ znanosti
„Vitka linija nije samo rezultat onoga što jedete, već i vremena kada jedete“.  Barem tako tvrde autori nedavno objavljene studije u stručnom časopisu Obesity koja je poljulala mnoge stavove. Znanstvenici su, naime, testiranjima na miševima utvrdili kako unos hrane u neuobičajno doba dana (kasnovečerenji obroci) udvostručuje tempo povećanja tjelesne mase u usporedbi s ranim večerama i to bez obzira na količinu konzumirane hrane i tjelesnu aktivnost. Autori studije rezultate objašnjavaju tzv. „unutarnjim satom“ kojeg posjeduje svatko od nas i koji određuje vrijeme buđenja i spavanja, a na isti način rukovodi i metabolizmom. Drugim riječima, jedenjem u „krivo vrijeme“ metabolizam će poticati pohranjivanje energije umjesto potrošnje i obrnuto.

Teorija o „unutrašnjem satu“ ima mnogo poklonika, ali i živućih dokaza koji ju osporavaju. Dobar primjer su stanovnici Španjolske u čijoj su kulturi kasne večere pravilo, međutim stopa pretilosti nije ništa viša negoli u zemljama gdje se ranije večera. Odličan primjer pružaju i muslimani tijekom Ramazana kada poste od izlaska do zalaska sunca da bi gladovanje nadoknadili tijekom noći. Studija provedena na Hashemite Universityju u Jordanu pokazala je da žene tijekom Ramazana čak gube na tjelesnoj masi, opovrgavajući time teoriju „unutrašnjeg sata“.

U prilog tome govori i studija provedena  na rhesus majmunima, koji se inače smatraju odličnim modelom za proučavanje debljine na primatima. Rezultati studije pokazali su da večernji obroci ne potiču debljanje ništa više od obroka tijekom dana.

Konačna presuda

Znanstvenici sa University at Al Paso u Teksasu su proučavali prehrambene navike 867 ispitanika. Pokazalo se da, u pravilu, osobe koje više jedu ujutro sveukupno unose manje kalorija u usporedbi sa osobama koje više jedu u drugoj polovici dana te posljedično unose i više hrane. I u tome leži ključ! Tipično, osobe koje jedu kasno ne preskaču večeru već grickaju razne grickalice i junk food uz televiziju nakupljajući suvišne kalorije i kilograme.

Dakle, važna je ukupna količina i vrsta hrane koja se jede, a ne vrijeme kada se jede. Tajna kontroliranja tjelesne mase se uvijek svodi na isto: ako se unosi više kalorija nego što se potroši, kilogrami se gomilaju. Stoga je za vitku liniju najpametnije planiranje večernjih obroka temeljiti u skladu s cjelodnevnom prehranom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Hrana

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Klimatske promjene

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Hrana

Hrana, jednjak i nelagoda – što je uzrok tome?

Uravnotežen obrok

Uskršnji doručak pod povećalom – saznajte možemo li uskršnji doručak smatrati uravnoteženim obrokom?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteUskrs je vrijeme radosti, obiteljskog okupljanja i uživanja u hrani. Među brojnim tradicijama, uskršnji doručak zauzima posebno mjesto. Na stolu se nalaze šunka, kuhana jaja, mladi luk, hren i kolači te još pokoja delicija. No, jeste li se ikada zapitali – je li taj obrok, uz sve svoje okuse i simboliku, zaista uravnotežen s nutricionističkog […]

Hrana

Kolike su šanse da hrana iz jednjaka dođe u pluća ili se ponovno vrati u želudac?

Zdravlje pluća

Prehrana i zdravlje pluća

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePluća su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu jer omogućuju prijenos kisika u krvotok i uklanjanje ugljikova dioksida iz organizma. Dosadašnja saznanja ukazivala su na to da je glavni čimbenik rizika za razvoj karcinoma pluća pušenje. Godinama su javnozdravstvene kampanje bile usmjerene upravo na prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima, što je uistinu značajno […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam shutterstock_1502719589

Vlakna su nove zvijezde 2026. godine: Zašto „fibermaxxing“ preuzima tron proteinima?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGodinama smo u svijetu nutricionizma svjedočili apsolutnoj dominaciji proteina. Od proteinskih čokoladica do prahova, fokus je uvijek bio na izgradnji mišića i ovom makronutrijentu koji „čuva sitost“. No, ulaskom u 2026. godinu svjedočimo velikom zaokretu. Nutricionistički pijedestal više ne pripada isključivo proteinima, a nova popularna riječ u zdravstvenim krugovima je fibermaxxing. Ovaj trend maksimiziranja unosa […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]

Nutricionizam shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]

Nutricionizam ZB (4)

Svakodnevna izloženost mikroplastici mogla bi poticati srčane bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNovo istraživanje tima sa Sveučilišta u Kaliforniji otkrilo je da rutinska izloženost mikroplastici može ubrzati razvoj ateroskleroze, suženja arterija povezanog sa srčanim i moždanim udarima. Mikroplastika su sitne čestice koje se oslobađaju iz ambalaže, tkanina i uobičajenih plastičnih proizvoda. Negativan učinak mikroplastike na zdravlje zabilježen je samo kod muških miševa. No rezultat ne iznenađuje previše, […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]