Dijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni post, koji se sastoji od izmjenjivanja razdoblja konzumacije hrane s razdobljima posta, koja mogu trajati od nekoliko sati do nekoliko dana. Popularan oblik povremenog posta u posljednjih nekoliko godina je onaj koji smanjuje broj sati unosa hrane i produljuje sate posta svaki dan, poznat kao vremenski ograničena prehrana.
Povremeni post (intermittent fasting) i vremenski ograničeno hranjenje (time-restricted feeding) postaju sve popularnije strategije za promicanje zdravog načina života zbog brojnih koristi, uključujući gubitak kilograma, jačanje imuniteta, smanjenje rizika od nastanka šećerne bolesti, kardiovaskularnih bolesti i karcinoma te usporavanje starenja. Istraživanja na životinjama ukazuju da povremeni post poboljšava metaboličko zdravlje, hormonalnu ravnotežu i otpornost na upale, dok kliničke studije ukazuju na povećanu osjetljivost na inzulin, smanjenje krvnog tlaka i poboljšanu regulaciju tjelesne mase. Dugoročne koristi na metaboličko zdravlje proizlaze iz poticanja autofagije, regeneracije stanica, promjene mikrobiote crijeva i smanjenja oksidativnog stresa, čineći ga sigurnom alternativom farmakoterapijama za održavanje zdravlja. Molekularni mehanizmi koji podupiru koristi posta uključuju ketogenezu, smanjenje upala i optimizaciju cirkadijalnog ritma. Post se pokazuje kao učinkovit alat za poboljšanje općeg zdravlja i produljenje životnog vijeka, ali zahtijeva daljnju evaluaciju u kontroliranim uvjetima.
Povremeni post kod naših mediteranskih susjeda Španjolaca
Tim znanstvenika sa Sveučilišta u Granadi i Navarri pokazao je da je povremeni post (smanjenje broja sati unosa hrane i produljenje sati nekonzumiranja hrane) učinkovit način za mršavljenje i poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja kod osoba koje se suočavaju s prekomjernom tjelesnom masom. Njihovo istraživanje otkriva da je konzumacija posljednjeg obroka prije 17 sati te preskakanje večere sigurna i učinkovita strategija za smanjenje potkožnog masnog tkiva na području abdomena, posebno nakon razdoblja prekomjernog unosa hrane, poput blagdana. U Španjolskoj prevalencija prekomjerne tjelesne mase i pretilosti doseže 70 % kod muškaraca i 50 % kod žena, što je povezano s brojnim metaboličkim poremećajima poput šećerne bolesti tipa 2 te eksponencijalno povećava rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije i određenih vrsta karcinoma. Ovo alarmantno povećanje tjelesne mase ne samo da utječe na kvalitetu života pojedinca, već predstavlja i veliki izazov za javnozdravstveni sustav. Znanstvenici intenzivno rade na uvođenju učinkovitih, ali jednostavnih strategija za rješavanje ovog problema, koji se sada smatra bolešću.
Istraživačka skupina istraživala je učinke 12-tjedne intervencije s tri različite strategije posta: rani post (unos hrane od 9:00 do 17:00), kasni post (14:00-22:00) i samostalno odabrani post, gdje su sudionici sami birali vrijeme unosa hrane (u prosjeku od 12:00 do 20:00). Svi sudionici također su podvrgnuti standardnom tretmanu, koji je uključivao program edukacije o mediteranskoj prehrani i zdravom načinu života. U ovom randomiziranom, kontroliranom, multicentričnom ispitivanju, provedenom u Granadi i Pamploni, sudjelovalo je ukupno 197 osoba (50 % žena) u dobi od 30 do 60 godina. Sudionici su nasumično raspoređeni u jednu od sljedećih grupa: standardni tretman (49 sudionika), rani post (49 sudionika), kasni post (52 sudionika) ili samostalno odabrani post (47 sudionika).
Rezultati istraživanja otkrivaju da povremeni post nije pokazao dodatne prednosti u smanjenju visceralne masnoće u odnosu na program prehrambene edukacije. Međutim, grupe koje su prakticirale post, bez obzira na vrijeme unosa hrane, postigle su veći gubitak mase, u prosjeku 3-4 kg, u usporedbi s grupom koja je nastavila s unosom hrane unutar razdoblja od najmanje 12 sati. Posebno, grupa s ranim postom značajnije je smanjila potkožno masno tkivo na području abdomena.
Istraživanje je također procjenjivalo razinu glukoze tijekom posta i 24-satno praćenje glukoze pomoću kontinuiranog monitora, koji su sudionici nosili 14 dana prije i nakon intervencije. Rezultati pokazuju da je grupa s ranim postom značajno poboljšala razinu glukoze tijekom posta i tijekom noći u usporedbi s ostalim grupama.
Zaključak
Ovi rezultati ukazuju da rani post može biti posebno koristan u optimizaciji regulacije glukoze, što može pomoći u prevenciji nastanka šećerne bolesti i poboljšanju metaboličkog zdravlja. Izbjegavanje hrane tijekom noći omogućuje tijelu više vremena za probavu, što omogućuje bolju regulaciju razine glukoze u krvi. Istraživači naglašavaju da su sve grupe posta imale visoku stopu pridržavanja i nisu zabilježene ozbiljne nuspojave. Povremeni post stoga se predstavlja kao sigurna i obećavajuća strategija za upravljanje tjelesnom masom i poboljšanje kardiovaskularnog zdravlja.
Literatura:
- Reddy, B. L., Reddy, V. S., &Saier, M. H., Jr (2024). Health Benefits of Intermittent Fasting. Microbialphysiology, 34(1), 142–152.
- Dote-Montero, M., Clavero-Jimeno, A., Merchán-Ramírez, E., etal. (2025). Effects of early, late andself-selected time-restrictedeating on visceral adipose tissue and cardiometabolic health in participants with overweight or obesity: A randomized controlled trial. Nature Medicine, 31(1), 123-134.
- Dote-Montero, M., Sanchez-Delgado, G., &Ravussin, E. (2022). Effects of Intermittent Fasting on Cardiometabolic Health: An Energy MetabolismPerspective. Nutrients, 14(3), 489.
31.1.2025
