Što su lektini i jesu li opasni?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Lektini ili hemaglutinini raznolika su obitelj proteina koji vežu ugljikohidrate i koji se nalaze u gotovo svim organizmima, uključujući biljke, životinje i mikroorganizme. Ovi proteini/glikoproteini posjeduju jedinstvenu sposobnost reverzibilnog vezanja na specifične ugljikohidratne dijelove na površinama stanicama. Ova sposobnost omogućuje im da povezuju stanice, što može dovesti do “sljepljivanja” crvenih krvnih stanica (aglutinacije). Zbog svoje specifičnosti za određene šećere, lektini igraju važnu ulogu u različitim biološkim procesima, poput prepoznavanja stanica, rasta tkiva, obrane organizma pa čak i u širenju tumora. Preko 500 lektina izolirano je i identificirano iz biljaka koje ih prvenstveno proizvode kao obrambene mehanizme protiv insekata, plijesni i bolesti.

Izvor lektina u prehrani

Neznatne količine lektina unose se putem neprerađenog voća i povrća, dok su sirove mahunarke i cjelovite žitarice daleko najkoncentriraniji izvori lektina u prehrani. Analizama sirovih mahunarki utvrđeno je da soja pokazuje najveću aktivnost, zatim grah (Phaseolus vulgaris), leća, grašak, bob i slanutak na posljednjem mjestu, kao mahunarka s najmanjom sposobnosti aglutinacije ispitane na životinjama. Međutim, količina lektina u mahunarkama varira i ovisi o brojnim čimbenicima poput sorte ili područja uzgoja.

Mogu li se lektini ukloniti iz hrane?

Iako su lektini prilično otporni na probavu u probavnom sustavu, ipak se mogu ukloniti iz hrane različitim procesima. Primjerice, namakanje i kuhanje uzrokuju nepovratnu denaturaciju lektina. Kuhanje mahunarki može potpuno elimirati lektine. Također, sterilizacija graha pod tlakom (autoklaviranje) tijekom 20 minuta uspješno eliminira sve antinutrijente u hrani osim tanina. Osim kuhanja, dokazano je da fermentacija tijekom 72 sata uništava gotovo sve lektine u mahunarkama. S druge strane, mikrovalne pećnice nisu učinkovita metoda za deaktivaciju lektina. Mikrovalna pećnica uništi gotovo sve lektine u većini mahunarki, no ne utječe značajno na lektine u običnom grahu.  

Zabilježeni slučajevi trovanja

Iako je za uništavanje toksina dovoljno samo 10 minuta kuhanja mahunarki, slučajevi trovanja hranom uzrokovani konzumacijom sirovih ili nedovoljno kuhanih mahunarki pojavljuju se diljem svijeta. Primjerice, u Ujedinjenom Kraljevstvu, između 1976. i 1989. godine, zabilježeno je 50 slučajeva trovanja hranom za koje se sumnjalo da su posljedica nedovoljno pripremljenog crvenog graha.Toksičnost fitohemaglutinina, uzrokovana konzumacijom svježeg crvenog graha, također je česta u Kini, gdje je između 2004. i 2013. godine pogođeno preko 7000 ljudi. U svim slučajevima grah je bio konzumiran sirov, samo namočen ili kuhan na temperaturama koje nisu bile dovoljne za uništavanje lektina,

Lektini i hemaglutinini ne razgrađuju se lako tijekom probave, pa prolaze kroz crijeva u aktivnom obliku. Kada stignu do tankog crijeva, mogu se vezati na određene šećerne strukture na površini crijevnih stanica i uzrokovati promjene na crijevima i disbiozu.

Klinička istraživanja

Klinička ispitivanja primjene lektina na ljudima su malobrojna. Iako lektini iz sirovog brašna mahunarki pokazuju štetne učinke kada se daju izolirano u pokusima na životinjama, kuhanje ili autoklaviranje graha potpuno uklanja djelovanje fitohemaglutinina i povezanu aglutinaciju eritrocita kod ljudi.

Određena su istraživanja dobila proturječne rezultate, no oni su vjerojatno posljedica istraživanja koja su koristila životinjske modele, stanične kulture i izolirane lektine koji ne odražavaju stvarne prehrambene uvjete, gdje se lektini konzumiraju u malim količinama, zajedno s drugim hranjivim i biološki aktivnim spojevima.

Iako se o lektinima uglavnom govori u negativnom kontekstu, neka istraživanja upućuju na moguće prednosti lektina te njihovu upotrebu kao funkcionalne hrane i nutraceutika. Zbog svoje jake afinitetne i specifične interakcije s glikanima, lektini su predmet istraživanja kao potencijalni dijagnostički i terapijski alati kod karcinoma.

Trenutno korištene onkološke terapije često su popraćene štetnim nuspojavama zbog slabe specifičnosti, dok lektini mogu prepoznati stanice raka po njihovoj neobičnoj strukturi glikana. Zbog toga se lektini istražuju kao pomoćna sredstva uz standardne kemoterapijske agense. Lektini mahunarki izolirani iz leće, slanutka, graška i običnog graha pokazuju antiproliferativno djelovanje protiv različitih linija stanica raka. Međutim, potrebna su daljnja klinička ispitivanja na ljudima prije donošenja konačnih zaključaka.

Zaključak

Općenito, istraživanja pokazuju da hrana bogata lektinima, ako nije pravilno pripremljena, može uzrokovati trovanje hranom. Međutim, tradicionalni postupci poput namakanja, klijanja, fermentacije, kuhanja i sterilizacije značajno smanjuju sadržaj lektina.

Kod mahunarki s osobito visokim udjelom lektina, poput soje i crvenog graha, nužno je kuhanje ili sterilizacija kako bi se lektini eliminirali, jer niže temperature kuhanja ne smanjuju njihov sadržaj u značajnoj mjeri. Trenutno ne postoji dovoljno snažan dokaz iz kliničkih ispitivanja na ljudima koji bi potvrdio tvrdnju da hrana bogata lektinima, u njihovom cjelovitom i kuhanom obliku, dosljedno uzrokuje upalu, povećanu propusnost crijeva ili probleme s apsorpcijom hranjivih tvari u općoj populaciji.

Istraživanje objavljeno 2020. godine, u kojem je sudjelovalo 500 ispitanika, pokazalo je imunosnu reaktivnost na lektine u rasponu od 7,8% do 18%, što ukazuje da neki pojedinci mogu imati reakciju na neprobavljene lektine.

Važno je napomenuti da su mahunarke i druge biljne namirnice bogate lektinima izvrsni izvori esencijalnih aminokiselina, prebiotičkih vlakana, vitamina, minerala te snažnih antioksidativnih i protuupalnih spojeva. Prehrana bogata mahunarkama i cjelovitim žitaricama povezana je sa smanjenjem upalnih biljega u istraživanjima na životinjama i ljudima. Dok daljnja klinička ispitivanja na ljudima ne pokažu suprotno, čini se da su zdravstvene koristi hrane koja sadrži lektine daleko veće od bilo kakvih potencijalnih negativnih učinaka lektina.

Izvor:

Petroski W, Minich DM. Is There Such a Thing as “Anti-Nutrients”? A Narrative Review of Perceived Problematic Plant Compounds. Nutrients. 2020;12(10):2929.mirja

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prehrana

Prištevi – što još mogu probati?

Prehrana

Ljetna prehrana bez mitova: kako sačuvati zdravu probavu u toplim danima

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjetni mjeseci donose promjene u prehrambenim navikama, a to nerijetko utječe i na naš probavni sustav. Često se preporučuje “lagana” hrana jer se vjeruje da probava ljeti radi sporije, no kod zdravih osoba ona funkcionira jednako dobro i u toplim uvjetima. Osjećaj težine nakon obroka zapravo je posljedica prekomjernog unosa masne hrane, nedovoljne hidracije i […]

Spavanje

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Vlakna

Osnovne činjenice i trendovi na području dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Karcinom pluća

Prehrana i zdravlje pluća

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePluća su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu jer omogućuju prijenos kisika u krvotok i uklanjanje ugljikova dioksida iz organizma. Dosadašnja saznanja ukazivala su na to da je glavni čimbenik rizika za razvoj karcinoma pluća pušenje. Godinama su javnozdravstvene kampanje bile usmjerene upravo na prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima, što je uistinu značajno […]

Prehrana

Bolovi u trbuhu

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]

Nutricionizam Depositphotos_707293304_L

Kruh od kiselog tijesta i zdravlje: što nam govori znanost?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePosljednjih desetak godina svjedočimo pravom porastu popularnosti kruha od kiselog tijesta. Na policama pekara, u restoranima, pa čak i na društvenim mrežama, o ovom se kruhu priča kao o zdravijoj alternativi običnom kruhu. Tvrdnje su brojne: od smanjenja glikemijskog indeksa, poboljšane probavljivosti, pa do tvrdnje da može pomoći osobama s intolerancijom na gluten. No što […]

Nutricionizam

Kako hrana „razgovara“ s našim genima – uloga prehrane u očuvanju mozga i trikovi za prelazak na mediteransku prehranu

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteProblemi s pamćenjem i koncentracijom jedan su od ranih znakova Alzheimerove bolesti, međutim, loše kratkoročno pamćenje najčešće je normalna pojava koja dolazi sa starenjem, ali može biti uzrokovano i umorom, nedostatkom sna, stresom ili lošom prehranom. Da je prehrana moćno oružje u našim rukama pokazuje i činjenica da njome možemo upravljati našim genima. Novo istraživanje […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Hrana koja štiti: antioksidansi protiv bolesti i starenja

Vrijeme čitanja članka: 7 minute

Nutricionizam

Klimatske promjene i hrana: Što ćemo jesti sutra ako danas ne djelujemo?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKlimatske promjene već godinama oblikuju način na koji se proizvodi hrana, ali novi podaci otkrivaju tihe, ali ozbiljne posljedice koje često ostaju nezapažene. Osim što utječu na količinu prinosa, povišene razine ugljikova dioksida (CO₂) i više temperature povezane s globalnim zatopljenjem značajno smanjuju nutritivnu vrijednost mnogih prehrambenih kultura. U proteklih pola stoljeća, čovječanstvo je postiglo […]

Nutricionizam

Loše vijesti za ljubitelje slatkog: sukraloza možda potiče apetit

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSukraloza je sintetsko sladilo koje se može naći u mnogim prehrambenim proizvodima diljem svijeta. Njegova slatkoća je otprilike 385 do 650 puta veća od saharoze. Otkrivena je 1976. godine. Ovo sladilo bez nutritivne vrijednosti se proizvodi od saharoze postupkom u kojem se tri hidroksilne skupine na molekuli saharoze zamjenjuju s tri atoma klorida. Kako obična […]