Mogu li prehrambena vlakna pomoći u smanjenju otpornosti na antibiotike?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Dobro je poznato da prehrambena vlakna imaju važno mjesto u svakodnevnoj prehrani te se njihov adekvatan unos povezuje s prevencijom nastanka brojnih bolesti, kao i cjelokupnim dobrim zdravljem. Postoji li poveznica između adekvatnog unosa vlakana i otpornosti bakterija na antibiotike, saznajte u nastavku članka.

Dvije su vrste prehrambenih vlakana

Razlikujemo dvije vrste prehrambenih vlakana: vlakna topiva u vodi i netopiva vlakna. Topiva vlakna, poput pektina, koja nalazimo u voću i povrću se u procesu probave otapaju stvarajući viskoznu masu koja štiti cjelokupni probavni sustav od apsorpcije različitih spojeva. S druge strane, netopiva vlakna, kao što su celuloza, hemiceluloza i lignin, a čiji su odličan izvor pšenica, mekinje, grah i soja, prolaze kroz probavni sustav gotovo nepromijenjena, ali zato imaju sposobnost apsorpcije vode čime pripomažu redovito pražnjenje crijeva. Na taj način sprječava se duže zadržavanje nekih toksičnih spojeva u organizmu štiteći ga pri tome od različitih bolesti ili potencijalno opasnih stanja. Neke tvari iz ove skupine, primjerice fruktooligosaharide te galaktooligosaharide, danas svrstavamo u prebiotike, specifičnu vrstu biološki aktivnih spojeva. Interakcijom prebiotika i dobrih bakterija u našim crijevima dolazi do brojnih povoljnih djelovanja u organizmu, a jedno od važnijih je sinteza kratkolančanih masnih kiselina koje predstavljaju gorivo za stanice debelog crijeva. Prosječan dnevni unos vlakana trebao bi iznositi od 25 – 35 g vlakana, a poželjno je da to bude mješavina topljivih i netopljivih vlakana.

Utjecaj prehrambenih vlakana na zdravlje

Prehrana koja obiluje prehrambenim vlaknima dovodi se u vezu sa smanjenim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, pretilosti te nekih gastrointestinalnih bolesti i poremećaja. Nadalje, povećani unos prehrambenih vlakana poboljšava profil lipida u serumu, snižava krvni tlak, olakšava kontrolu glukoze u dijabetičara, potiče redovito pražnjenje crijeva, pomaže gubitak suvišnih kilograma, a vjeruje se i da poboljšava rad imunološkog sustava. Osim toga, nova znanstvena saznanja ukazuju na potencijal topivih vlakana u smanjenju antimikrobne rezistencije.

Topiva vlakna i otpornost na antibiotike

Rezistencija na antibiotike, odnosno antimikrobna rezistencija (AMR), sve je ozbiljniji problem na koji ukazuju stručnjaci diljem Europe. Definira se kao otpornost mikroorganizama na djelovanje antibiotika. Mikroorganizmi koji imaju otpornost na različite najčešće korištene antibiotike kao što su tetraciklin i aminoglikozidi značajan su izvor rizika za ljude diljem svijeta, a za očekivati je kako će se ovaj problem vjerojatno pogoršati tijekom narednih desetljeća.

AMR se u najvećoj mjeri odnosi na crijevni mikrobiom iz čega je proizašla ideja kako bi promjene u prehrani mogle biti novo oružje u borbi protiv otpornosti na antibiotike. Prema novom istraživanju objavljenom u časopisu mBio, zdrave odrasle osobe koje imaju raznoliku prehranu i unose najmanje 8 do 10 grama topivih vlakana dnevno imaju manji udio crijevnih bakterija koje su otporne na antibiotike. Cilj ovog istraživanja bio ispitati povezanost razina gena otpornosti na antibiotike kod crijevnih mikroorganizama i unos vlakana te proteina životinjskog podrijetla. U istraživanju je sudjelovalo 290 zdravih odraslih ispitanika.

Rezultati istraživanja pokazali su da je prehrana s višim unosom vlakana i nižim unosom proteina, posebno iz govedine i svinjetine, značajno povezana s nižim razinama gena za antimikrobnu rezistenciju. Iznenađujuće, na niske razine AMR-a više je utjecala raznolika prehrana nego povećan unos vlakana što bi moglo dovesti do zaključka da bi topiva vlakna trebalo unositi iz različitih izvora. S druge strane, ispitanici koji su imali najveću AMR, istovremenu su imali i značajno manju raznolikost crijevne mikrobiote.

Prehrambena vlakna čine važan dio pravilne i uravnotežene prehrane sa svestranim pozitivnim djelovanjem na naše zdravlje, a nova istraživanja dokazuju da mogu biti od koristi i kod sve većeg problema otpornosti bakterija na antibiotike.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antibiotik

Postoji li opasna interakcija između antibiotika za prostatu i antidepresiva koje uzimam?

Škrob shutterstock_2638388345

Smanjenje šećera i tjelesne mase: ključ ublažavanja simptoma IBS-a

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSindrom iritabilnog crijeva (IBS) dugo se smatrao prvenstveno funkcionalnim poremećajem probavnog sustava, obilježenim bolovima u trbuhu, nadutošću i promjenama u stolici. Međutim, sve više dokaza upućuje na to da je riječ o mnogo složenijem stanju koje uključuje i metaboličke čimbenike poput prekomjerne tjelesne mase, poremećaja lipida i upale. Dva velika randomizirana klinička istraživanja, objedinjena u […]

Mikrobiom shutterstock_1668214843

Krv u stolici: najčešći uzroci i znakovi za uzbunu

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKrv u stolici simptom je koji većinu ljudi odmah zabrine, i to s razlogom. Iako u mnogim slučajevima uzrok nije ozbiljan, ponekad može biti prvi znak bolesti koja zahtijeva brzu medicinsku obradu, pa je ključno znati kada reagirati. Važno je obratiti pozornost na to kako krv izgleda. Svijetlocrvena krv koja se vidi na toaletnom papiru […]

Komplikacije poremećaja prehrane shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Komplikacije poremećaja prehrane

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Antibiotik

Postoji li opasna interakcija između antibiotika i antidepresiva koju uzimam?

Iz iste kategorije

Nutricionizam shutterstock_1591828351

Sjemenke lana kao prirodni saveznik kod PCOS-a

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam shutterstock_2676255821

OPRAVDAVA LI ZNANOST VELIKA OČEKIVANJA? L-teanin – od šalice čaja do popularnog dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nutricionizam shutterstock_2737788285

Pekan orasi: američki „super-plod“ koji čuva srce

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJeste li znali da su pekan orasi jedini orašasti plodovi koji su istinski „starosjedioci“ Sjeverne Amerike? Dok su bademi i orasi putovali svijetom, pekani su stoljećima bili temelj prehrane indijanskih plemena. Sama riječ „pekan“ dolazi iz algonkvinskog jezika i u slobodnom prijevodu znači „oraščić koji zahtijeva kamen da bi se razbio“. Srećom, danas nam kamenje […]

Nutricionizam shutterstock_2677722879

Društvene mreže nisu jedini krivac: konzumacija šećera loše utječe na mentalno zdravlje mladih

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nutricionizam shutterstock_2433991871

Beta-glukan i Hashimoto: pomoć imunitetu ili nepotreban rizik?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU svijetu dodataka prehrani beta-glukan je jedan od najčešće korištenih dodataka prehrani za jačanje imuniteta. S druge strane, Hashimotov tireoiditis jedna je od najčešćih autoimunih dijagnoza današnjice. Prirodno se nameće pitanje: smiju li osobe koje se bore s autoimunom bolešću štitnjače koristiti ovaj popularni imunomodulator? Što je beta-glukan? Beta-glukani su skupina vlaknastih polisaharida (složenih šećera) […]

Nutricionizam shutterstock_1502719589

Vlakna su nove zvijezde 2026. godine: Zašto „fibermaxxing“ preuzima tron proteinima?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGodinama smo u svijetu nutricionizma svjedočili apsolutnoj dominaciji proteina. Od proteinskih čokoladica do prahova, fokus je uvijek bio na izgradnji mišića i ovom makronutrijentu koji „čuva sitost“. No, ulaskom u 2026. godinu svjedočimo velikom zaokretu. Nutricionistički pijedestal više ne pripada isključivo proteinima, a nova popularna riječ u zdravstvenim krugovima je fibermaxxing. Ovaj trend maksimiziranja unosa […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?