Možemo li prehranom povećati „dobar“ HDL kolesterol?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kada je riječ o povišenim razinama lipida i riziku od kardiovaskularnih bolesti, uvijek se veća pažnja posvećuje povišenoj razini „lošeg“ LDL kolesterola.

Ipak, brojne su studije pokazale kako je niska razina HDL-a neovisni čimbenik rizika za koronarnu bolest srca. Tako je Framingham Heart Study pokazala da je HDL potentniji čimbenik rizika za koronarnu bolest srca od LDL, ukupnog kolesterola ili vrijednosti triglicerida u plazmi. U toj studiji, rizik od infarkta miokarda se povećavao za 25 % sa svakim sniženjem serumskog HDL za oko 5 mg/dL ispod prosječnih vrijednosti. Kada govorimo o optimalnim koncentracijama HDL-kolesterola, vrijednosti iznad 60 mg/dL ili 1.6 mmol/L smatraju se poželjnima i za muškarce i za žene.

Procjenjuje se da u općoj populaciji 35% muškaraca i 15% žena ima niske vrijednosti HDL, a među bolesnicima s koronarnom bolešću srca čak 63% ih ima niske razine. Uzroci niskih koncentracija HDL mogu biti: dijabetes tip II, metabolički sindrom, hipertrigliceridemija, sjedilački način života, pušenje, uzimanje određenih lijekova, genetski uzroci. Muškarci obično imaju niže vrijednosti, za razliku od žena kod kojih postoji pozitivan učinak ženskih spolnih hormona na HDL. Epidemiološke studije su pokazale da visoke koncentracije HDL (iznad 60 mg/dL) imaju zaštitni učinak od kardiovaskularnih bolesti kao što je ishemijski moždani udar te infarkt miokarda, a da s druge strane niske vrijednosti (ispod 40 mg/dL ili 1 mmol/L) povećavaju rizik od bolesti srca.

Način života i prehrana za dobar status HDL kolesterola
Nefarmakološkim načinima mogu se povećati razine HDL za 10-15%. To se primarno odnosi na prestanak pušenja, sniženje prekomjerne tjelesne mase, redovitu tjelesnu aktivnost, te najvažnije –  promjenu prehrambenih navika.
Kada je riječ o redovitoj tjelesnoj aktivnosti i učinku na HDL, jedna studija je istraživala utjecaj 12-mjesečnog programa vježbanja (biciklizam, trčanje, hodanje) kroz 4 dana u tjednu s postizanjem 60-80% maksimalne srčane frekvencije kod muškaraca s niskim vrijednostima HDL. Rezultati su pokazali da se prosječni HDL povećao 12 % kod muškaraca s normalnim vrijednostima te 6% kod onih s niskim vrijednostima HDL. Ipak, studije su pokazale kako tjelesna aktivnost nema takav zaštitni učinak na HDL u žena kao u muškaraca.
Značajna je i povezanost povećanog indeksa tjelesne mase (BMI) i niskog serumskog HDL-a. Velika metaanaliza preko 70 studija je pokazala da za svakih 4,5 kg gubitka na tjelesnoj masi, serumski HDL se povećava za 2 mg/dL.

Kada se govori o masnim kiselinama i njihovom utjecaju na lipoproteine, poznato je da prehrana bogata trans masnim kiselinama povisuje LDL i snizuje HDL. S druge strane, populacije kod kojih postoji veliki unos omega-3 nezasićenih masnih kielina imaju nisku incidenciju srčanih bolesti. Dokazano je da čisti koncentrat ribljeg ulja u visokim dozama (više od 6 g na dan) može sniziti razine triglicerida u krvi i blago povisiti HDL.

Umjerena konzumacija alkohola povisuje razine HDL te smanjuje učestalost kardiovaskularnih bolesti.. Konzumacija crvenog vina (oko 40 g alkohola dnevno u periodu od 2 tjedna) značajno povećava plazmatske vrijednosti HDL što pridonosi smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti

Pojedine studije su pokazale da prehrana s visokim glikemijskim indeksom povećava rizik od koronarne bolesti srca i dijabetesa tip 2. Takva prehrana snižava inzulinsku osjetljivost, što je kao i nizak HDL,  povezano s rizikom od koronarne bolesti srca.

Gubitak suvišnih kilograma, prestanak pušenja i umjerena tjelesna aktivnost promjene mjere su promjena životnog tila koje doprinose povišenju vrijednosti HDL-a. Promjenom životnih, posebice prehrambenih navika, u smislu povećanog unosa namirnica bogatih omega-3 nezasićenim masnim kiselinama, povećanim unosom vlakana putem voća, povrća i cjelovitih žitarica, izbjegavanjem hrane s visokim glikemijskim indeksom, te umjerenim unosom alkohola (posebice crvenog vina) dokazano je moguće povisiti vrijednosti HDL-kolesterola i time napraviti veliki korak prema zdravijem životu. Stoga je zdrava mediteranska dijeta s niskim glikemijskim indeksom najbolji izbor za postizanje poželjnih vrijednosti HDL-a u serumu.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prehrana

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Prehrana

Prištevi – što još mogu probati?

Prehrana

Sezonsko opadanje kose u jesen: Dermatološki pristup i uloga prehrane u prevenciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePojačano ispadanje kose vrlo često primjećujemo baš u jesen pa se to podrazumijeva kao normalan ciklus rasta kose. Ispadanje kose u jesen kao fiziološka pojava može trajati do 6 tjedana, a ako se nakon tog vremena ispadanje nastavlja tada se više se radi o uobičajenoj jesenskoj pojavi. Obično nam tijekom dana ispadne oko 50-100 vlasi […]

Hrana

Zdravlje kože i prehrana – kako hrana utječe na vašu kožu?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNa kožu, kao na najveći organ, snažno djeluje način na koji se hranimo i što unosimo u svoje tijelo. Užurbani način života često ne ostavlja dovoljno vremena za pripremu redovitih obroka, a i kvalitetne namirnice sve su skuplje i mnogima nedostižne. Visoko na rang ljestvici omiljenih obroka su slatkiši, prerađena hrana, pekarski proizvodi, alkohol, slatki […]

FODMAP hrana

Bolovi u trbuhu

Alge

Ima li smisla uvrstiti alge u prehranu?

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteU doba kada potrošači imaju sve veće zahtjeve po pitanju nutritivne vrijednosti hrane koju konzumiraju, alga kelp privlači pažnju kao potencijalni dodatak u obitelji „super hrane“. Kelp se smatra bogatim izvorom vitamina i mineralnih tvari pri čemu se posebno ističe jod. Iako je  “super hrana” vrlo uspješan pojam u marketingu, nutricionisti ga izbjegavaju, jer je […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]

Nutricionizam

Laktoferin – saveznik u podršci imunitetu djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU vrtićima i školama, bliski kontakt među djecom i dijeljenje igračaka olakšava širenje virusa i bakterija zbog čega je učestalost obolijevanja od virusnih i bakterijskih bolesti u ovoj populaciji visoka. Također, djeca imaju nedovoljno razvijen imunosni sustav, a osnovne higijenske navike tek usvajaju, što je razlog čestog obolijevanja. Preventivne mjere uključuju redovito pranje ruku, kvalitetnu […]

Nutricionizam

Sinergija dobrih bakterija i vitamina B kao podrška kardiovaskularnoj protekciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNovija istraživanja sve više ističu važnost održavanja zdrave crijevne mikrobiote za očuvanje zdravlja cjelokupnog organizma, ali i srca i krvožilja. Crijevo često nazivamo “drugim mozgom“ te je sad već naveliko poznato kako ono ne sudjeluje samo u procesu probave hrane već je uloga crijeva dalekosežnija te ono ima i druge važne uloge. Kombinacija probiotika, vitamina […]

Nutricionizam

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?