Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Prehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na čvrstim znanstvenim dokazima i kako prehrana zaista može utjecati na naš imunosni sustav? Iako je nutricionistička imunologija relativno mlada znanstvena disciplina, posljednjih godina postala je sve važnija u razumijevanju i otkrivanju načina na koji prehrambene navike mogu oblikovati naš imunosni odgovor i, u konačnici, naše zdravlje.

Post i njegov učinak na imunosni sustav

Jedan od najzanimljivijih pristupa u nutricionističkoj imunologiji je istraživanje utjecaja povremenog posta na imunosni sustav. Dokazi sugeriraju da povremeni post može smanjiti rizik od brojnih bolesti, uključujući hipertenziju, aterosklerozu, šećernu bolest i astmu. Primjerice, post može smanjiti broj cirkulirajućih monocita, stanica koje su potrebne za zaštitu tijela od stranih patogena, ali koje također mogu biti uzrokom autoimunih bolesti. Neuroznanstvenici sa Sveučilišta za znanost i tehnologiju u Kini ispitivali su kako post aktivira specifične neurone u mozgu koji reguliraju imunosni odgovor. Njihovo istraživanje na miševima pokazalo je da aktivacija ovih neurona može pomoći u regulaciji autoimunih bolesti, poput multiple skleroze, čime se sprječava gubitak tjelesne mase i paraliza. Istraživači vjeruju da bi slični učinci mogli biti postignuti u ljudi, aktiviranjem tih neurona električnom stimulacijom ili malim molekulama. Međutim, postoje i upozorenja; prekomjerni post može oslabiti odgovore imunosnog sustava, zbog čega je važno pronaći ravnotežu. Istraživanje iz 2023. godine pokazalo je da predugi post može uzrokovati monocitozu, stanje u kojem se broj monocita u krvi dramatično povećava, što može povećati rizik od infekcija i autoimunih bolesti.

Prehrambene komponente: vlakna, masti i hitin

Prehrambene komponente poput vlakana i masti također imaju značajan utjecaj na naš imunosni sustav. Primjerice, istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Washington u St. Louisu otkrilo je da specifična vrsta vlakana, hitin, prisutna u gljivama, rakovima i jestivim insektima, može aktivirati specifičnu vrstu imunosnog odgovora.

Kada su miševi hranjeni prehranom bogatom hitinom, istraživači su kod njih primijetili povećanje razine glukagonu sličnog peptida-1 (GLP-1), hormona koji potiče smanjenje apetita i pomaže u kontroli tjelesne mase. Ovaj hormon postao je ključni cilj u terapijama za liječenje pretilosti lijekom semaglutidom, poznatijeg pod nazivima kao Ozempic/Mounjaro/Wegovy.

Promjene u prehrambenim navikama mogu izazvati brze, ali značajne promjene u imunosnom sustavu. Provedeno istraživanje pokazalo je da su samo tri dana visokomasne prehrane siromašne vlaknima kod miševa bila dovoljna da uzrokuju pad broja T-stanica, ključnih za prepoznavanje i obranu od patogena. Ovaj pad u funkciji T-stanica čini organizam podložnijim bakterijskim infekcijama. Zanimljivo, kada je nekoliko volontera zamoljeno da konzumiraju prehranu s nižim udjelom vlakana, zabilježeni su slični utjecaji i na njihov imunosni sustav. Navedena istraživanja pokazuju koliko je važna ravnoteža u prehrambenim navikama i kako ekstremne promjene mogu imati negativne učinke na naše zdravlje.

Istraživanja provedena na ljudima

Dokazivanje ranije navednoga kod ljudi može biti izazovno. Precizno kontrolirati prehranu sudionika istraživanja tijekom dugih razdoblja vrlo je izazovno, kao i motivirati sudionike da točno pamte i bilježe svoju prehranu svaki dan. Poznato je kako su sudionici skloni zatajiti određenu količinu hrane koju su unijeli ili pak, uslijed sudjelovanja u istraživanju, promijeniti svoje prehrambene navike u skladu s očekivanim i poželjnim. Najvjerodostojniji rezultati dobiveni su upravo onda kada je prehrana sudionika strogo kontrolirana te se nalaze pod stručnim nadzorom za vrijeme trajanja istraživanja. Istraživanje provedeno na Pasteurovom institutu u Parizu koristilo je upravo tu metodu. Istraživači su angažirali 20 odraslih osoba za četverotjedni boravak u bolnici i nasumično ih raspodijelili da slijede ili ketogenu dijetu (temeljenu na životinjskim proizvodima s niskim razinama ugljikohidrata) ili vegansku, niskomasnu dijetu tijekom prva dva tjedna, a zatim su posljednja dva tjedna prakticirali suprotnu dijetu od one u prvom dijelu ispitivanja. Uzorci krvi pokazali su da je prelazak na bilo koju od dijeta bio povezan s jasnim promjenama u broju različitih stanica imunosnog odgovora.

Tijekom prakticiranja ketogene dijete, sudionici su imali poboljšane razine i aktivnost T i B-stanica koje čine dio stečenog imunosnog sustava, koji pokreće „precizne“ odgovore koji prepoznaju specifične neprijatelje. Oni na veganskoj dijeti pokazali su poboljšane odgovore urođenog imunosnog sustava, koji su brži i manje specifični od stečenih odgovora. Unatoč razlikama u dobi, genetici i tjelesnoj masi, bilo je iznenađujuće vidjeti koliko su učinci na imunosni sustav bili slični i to u samo dva tjedna.

Zanimljivo kliničko istraživanje objavljeno 2021. godine istraživalo je utjecaj prehrane na imunoterapiju u liječenju karcinoma. Pokazalo se da je veći unos prehrambenih vlakana povezan s boljim preživljavanjem kod osoba koje su primale imunoterapiju za melanom, te da su miševi s melanomima, koji su bili hranjeni prehranom s niskim udjelom vlakana, imali manje NKT (eng. natural killer T) stanica koje napadaju karcinom.

Zaključak: Potencijal personalizirane prehrane

Nutricionistička imunologija pokazuje ogroman potencijal za razvoj novih pristupa liječenju niza ozbiljnih zdravstvenih stanja. Iako je još uvijek prerano za davanje konkretnih prehrambenih preporuka, znanstvenici se nadaju da će buduća istraživanja omogućiti personalizirane prehrambene smjernice koje bi mogle poboljšati funkciju imunosnog sustava i pomoći u prevenciji i liječenju bolesti. U sljedećih deset godina možemo očekivati značajne napretke u ovom području, koji će omogućiti primjenu prehrambenih savjeta u kliničkim okruženjima i time značajno pridonijeti poboljšanju zdravlja društva.

Izvor:

Kim, D. H., Wang, Y., Jung, H., Field, R. L., Zhang, X., Liu, T. C., Ma, C., Fraser, J. S., Brestoff, J. R., & Van Dyken, S. J. (2023). A type 2 immune circuit in the stomach controls mammalian adaptation to dietary chitin. Science (New York, N.Y.), 381(6662), 1092–1098.

Jordan, S., Tung, N., Casanova-Acebes, M., Chang, C., Cantoni, C., Zhang, D., Wirtz, T. H., Naik, S., Rose, S. A., Brocker, C. N., Gainullina, A., Hornburg, D., Horng, S., Maier, B. B., Cravedi, P., LeRoith, D., Gonzalez, F. J., Meissner, F., Ochando, J., Rahman, A., … Merad, M. (2019). Dietary Intake Regulates the Circulating Inflammatory Monocyte Pool. Cell, 178(5), 1102–1114.e17.

Fleming N. (2024). Your diet can change your immune system – here’s how. Nature, 634(8034), 528–531.

Spencer, C. N., McQuade, J. L., Gopalakrishnan, V., McCulloch, J. A., Vetizou, M., Cogdill, A. P., Khan, M. A. W., Zhang, X., White, M. G., Peterson, C. B., Wong, M. C., Morad, G., Rodgers, T., Badger, J. H., Helmink, B. A., Andrews, M. C., Rodrigues, R. R., Morgun, A., Kim, Y. S., Roszik, J., … Wargo, J. A. (2021). Dietary fiber and probiotics influence the gut microbiome and melanoma immunotherapy response. Science (New York, N.Y.), 374(6575), 1632–1640.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Koža

Može li jak imunitet poboljšati zdravlje kože?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKoža je naš najveći organ koji ima mnogobrojne funkcije. Ona nije neki pokrivač koji nas štiti od vanjskog svijeta i njegovog utjecaja već ima ulogu i kao veliki imunološki organ. Kako bi koža bila zdrava i lijepa potrebno je o njoj brinuti tijekom cijele godine, no ako smo stalno u stresu, loše se i neredovito […]

Prehrana

Prištevi – što još mogu probati?

Antivirusno djelovanje

Laktoferin – saveznik u podršci imunitetu djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU vrtićima i školama, bliski kontakt među djecom i dijeljenje igračaka olakšava širenje virusa i bakterija zbog čega je učestalost obolijevanja od virusnih i bakterijskih bolesti u ovoj populaciji visoka. Također, djeca imaju nedovoljno razvijen imunosni sustav, a osnovne higijenske navike tek usvajaju, što je razlog čestog obolijevanja. Preventivne mjere uključuju redovito pranje ruku, kvalitetnu […]

Prehrana

Sezonsko opadanje kose u jesen: Dermatološki pristup i uloga prehrane u prevenciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePojačano ispadanje kose vrlo često primjećujemo baš u jesen pa se to podrazumijeva kao normalan ciklus rasta kose. Ispadanje kose u jesen kao fiziološka pojava može trajati do 6 tjedana, a ako se nakon tog vremena ispadanje nastavlja tada se više se radi o uobičajenoj jesenskoj pojavi. Obično nam tijekom dana ispadne oko 50-100 vlasi […]

Bol u trbuhu

Bolovi u trbuhu

Probiotici

Pronađi svoj recept za zdravlje 

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Ako imam Chronovu bolest smijem li konzumirati ove namirnice?

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Upućuju li ovi nalazi na inzulinsku rezistenciju?

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]

Nutricionizam

Sinergija dobrih bakterija i vitamina B kao podrška kardiovaskularnoj protekciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNovija istraživanja sve više ističu važnost održavanja zdrave crijevne mikrobiote za očuvanje zdravlja cjelokupnog organizma, ali i srca i krvožilja. Crijevo često nazivamo “drugim mozgom“ te je sad već naveliko poznato kako ono ne sudjeluje samo u procesu probave hrane već je uloga crijeva dalekosežnija te ono ima i druge važne uloge. Kombinacija probiotika, vitamina […]

Nutricionizam

Sve dobrobiti unosa kolagena u obliku dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKolagen je strukturni protein koji se nalazi u različitim vezivnim tkivima u tijelu poput kože, tetiva, hrskavice i kostiju i čini gotovo 30% ukupnih proteina. Kolagen se prirodno nalazi u hrani kao što je želatina, mesna juha odnosno temeljac od kostiju, pileća i svinjska kožica, govedina, riba i vezivna tkiva životinja. Za sintezu kolagena u […]