Jesu li kukci hrana budućnosti?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

S nutritivnog gledišta kukci su izvrstan izvor proteina, sadrže sve esencijalne aminokiseline pa se stoga smatra da imaju visoku biološku vrijednost – velik udio unesenih proteina koristi se u tijelu za izgradnju tjelesnih proteina.

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) početkom 2021. godine ocijenila je kako je sušeni žuti crv brašnar ili “Tenebrio molitor larva” siguran za konzumaciju u prehrani čovjeka. To je ujedno prvo odobrenje insekta ili kukca kao “nove hrane”. Nova hrana poseban je regulatorni pojam koji se odnosi na sastojke hrane i hranu koja se nije u značajnoj mjeri upotrebljavala za prehranu ljudi u EU prije 1997. godine. Svaka takva namirnica mora dobiti posebno odobrenje i status “nove hrane” kako bi se mogla naći na tržištu u izvornom obliku, kao prerađevina ili sastojak određenih prehrambenih proizvoda. Ovo odobrenje temeljem aplikacije jedne francuske tvrtke vjerojatno će otvoriti put i drugim kukcima (skakavci, mravi, cvrčci, muhe, pčele, ličinke, bube) čiji se dolazak na police trgovina i naše tanjure najavljuje već petnaestak godina.

 Četvrtina globalne populacije svakodnevno konzumira kukce u prehrani, a poznajemo više od 2000 vrsta kukaca. Termin entomofagija opisuje tu prehrambenu naviku koja je u Aziji, Africi i Južnoj Americi sasvim uobičajena i tradicijski ukorijenjena. Interes zapadnog civilizacijskog kruga za insektima temelji se na potrebi nalaženja alternativnih izvora proteina uslijed značajnog povećanja svjetske populacije. Osim kukaca tako su interesantne i alge, “lažno meso” proizvedeno u laboratoriju te biljni izvori proteina. Kukci privlače pažnju jer su iznimno bogati proteinima, energijom, brojnim nutrijentima, a prilikom uzgoja ne uzrokuju onečišćenja okoliša te bilježe niski ugljični otisak (slabu emisiju stakleničkih plinova). Ujedno, uzgoj kukaca za prehranu ljudi ili životinja zahtijeva znatno manje vode u usporedbi s potrebama za uzgoj stoke.

 S nutritivnog gledišta kukci su izvrstan izvor proteina, sadrže sve esencijalne aminokiseline pa se stoga smatra da imaju visoku biološku vrijednost – velik udio unesenih proteina koristi se u tijelu za izgradnju tjelesnih proteina. Kukci obično sadrže između 50 i 82% proteina u 100 g suhe tvari. Aminokiselinski profil sličniji je životinjskim izvorima proteina u odnosu na biljne izvore, a istodobno prosječni kukac sadrži barem dva do tri puta više proteina u 100g nego ista količina govedine ili piletine. Ipak, udio dušika može biti veći nego što je realna količina proteina zbog sadržaja hitina – polimera porijeklom iz oklopa kukaca koji je neprobavljiv za čovjeka. Potencijalni problem su i alergije, pa je za punu afirmaciju ove hrane ipak potrebno još vremena i kvalitetnog znanstveno-istraživačkog i razvojnog rada.

Sadržaj masti kreće se između 10 i 30%, a često su bogati vrijednim jednostruko i višestruko nezasićenim masnim kiselinama, posebice omega-3 masnim kiselinama. Kukci su izvrstan izvor brojnih minerala i vitamina B skupine i vitamina A i D.

Ipak, razumljivo je da kod Europljana postoji izvjesni „fuj-faktor“ ili kognitivni razlozi koji se temelje na našim sociološkim i kulturološkim iskustvima te je ideja konzumacije kukaca za veliku većinu odbojna. Takvi stavovi vjerojatno će se mijenjati s vremenom i izlaganjem tim novim namirnicama. Dolazak kukaca na jelovnike ne znači uvijek da ćemo ih jesti u izvornom obliku, postoji velik broj tehnoloških procesa za proizvodnju prerađevina, primjerice brašna, izolata proteina, hidrolizata proteina i ne mora nas iznenaditi ako se kroz koju godinu susretnemo s tjesteninom od brašna kukaca ili pak energetskih pločica obogaćenih proteinima porijeklom iz kukaca.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Jelo

Dojenče koje odbija hranu i doima se nezainteresirano za jelo

Hrana

Debljina/preuhranjenost i kardiovaskularno zdravlje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvim osobama s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom preporučuje se uvođenje zdravih životnih navika (redovita tjelesna aktivnost uz zdrave prehrambene navike) u cilju redukcije tjelesne mase i pridruženih KV čimbenika rizika. Smanjenje tjelesne mase povećava inzulinsku osjetljivost i uravnotežuje metabolizam. Već gubitak od 10% tjelesne mase dovodi do smanjenja arterijskog tlaka i kardiometaboličkih rizičnih čimbenika. […]

Hrana

B.Fit zamjenski obrok za smanjenje prekomjerne ili održavanje poželjne tjelesne mase

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa dugoročne rezultate nije dovoljno samo smanjiti količinu hrane koju jedemo, već je potrebno malim promišljenim koracima svakoga dana mijenjati svoje navike. Jeste li znali da je pretilost zapravo kronična metabolička bolest koja često uz sebe veže druge bolesti i stanja kao što su šećerna bolest tipa 2, povišen krvni tlak, bolesti srca i krvožilnog […]

Hrana

Prehrana kod preosjetljivosti na salicilate

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSalicilati su biološki aktivne molekule koje se prirodno nalaze u hrani. Najpoznatiji derivat salicilne kiseline je acetilsalicilna kiselina koja predstavlja poznati lijek s analgetskim, antipiretskim i protuupalnim djelovanjem, a dugotrajnim uzimanjem u organizmu djeluje kao i antikoagulans. Salicilati u biljkama dio su obrambenog sustava biljaka kojim se biljke brane od patogena ili okolišnog stresa. Udio […]

Namirnice

Svi neprijatelji štitnjače – od hrane do spojeva iz okoliša

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteTvari koje dolaze iz okoliša, a mogu se uplitati u rad neke žlijezde u našem tijelu nazivamo endokrinim disruptorima. Termin endokrini disruptori skovan je 1991. godine na stručnom skupu, a koncept o egzogenim tvarima, ponajprije sintetskim kemijskim spojevima,  koji se upliću u rad naših hormona, vuče korijene još iz šezdesetih godina prošlog stoljeća, a povezan […]

Hrana

Hranjenje djeteta nakon operacije zbog hipertrofične stenoze pilorusa

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D