Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga nerijetko možemo čuti da crijeva zapravo predstavljaju „drugi“ mozak, a vezu između ova dva organa nazivamo os crijevo – mozak. Brojna su istraživanja potvrdila da hrana koju jedemo utječe na zdravlje mikroorganizama u našim crijevima, što zatim ima utjecaj na mozak te, u konačnici na naše mentalno zdravlje.

Specifične namirnice koje pomažu u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja

Najbolji način kako poboljšati raspoloženje je uravnotežena prehrana koja uključuje namirnice visoke nutritivne gustoće. Točnije, u prehranu valja uključiti što više voća i povrća koji se općenito povezuju s poboljšanjem raspoloženja i smanjenjem stresa. Osim toga, prednost treba dati namirnicama koje su bogate proteinima, prehrambenim vlaknima i kvalitetnim mastima. To su, osim spomenutog voća i povrća, riba, mahunarke, orašasti plodovi te biljna ulja, kao što je maslinovo ulje. Ovakav način prehrane zapravo možemo definirati kao mediteranska prehrana koja se često opisuje kao zlatni standard u prehrani, a osim podrške zdravlju probavnog sustava pripisuje joj se i djelovanje na smanjenje rizika od depresije.

Najčešće prehrambene navike koje loše utječu na mentalno zdravlje

Ono što svakako negativno utječe na mentalno zdravlje je visoko prerađena hrana bogata jednostavnim šećerima, zasićenim mastima, te kofein i alkohol. Dakle, svakodnevni unos slatkiša, grickalica, brze hrane, gaziranih i energetskih pića sigurno će se negativno odraziti na naše mentalno zdravlje. Osim toga što jedemo, izrazito je važno i kada jedemo. Ne smijemo zaboraviti i da redoviti obroci (dakle, tri glavna obroka i dva međuobroka) također u konačnici imaju utjecaj na naše mentalno zdravlje.

Što je važno uključiti u prehranu ako želimo poboljšati mentalno zdravlje

Prije svega, treba birati onu hranu koja će nam osigurati one nutrijente koji se povezuju s mentalnim zdravljem. To su omega – 3 masne kiseline (koje nalazimo u plavoj ribi te orašastim plodovima i sjemenkama), vitamini B – skupine (meso peradi, jetrica, riba, zeleno lisnato povrće), željezo (crveno meso, zeleno lisnato povrće, mahunarke), magnezij (špinat, sjemenke i orašasti plodovi), cink (morski plodovi, sjemenke), vitamin C (paprika, citrusi, jagode). Zatim, za zdravlje crijeva posebno je važno unositi dobre bakterije, odnosno probiotike te prebiotike koji predstavljaju hranu za dobre bakterije u crijevima. To bi značilo da nam se na tanjuru što češće trebaju naći fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta i kefira, kiseli kupus, a ponekad i egzotičnije namirnice, kao što je kimchi i kombucha. Osim toga, voće, povrće i žitarice važne su skupine namirnica koje će nam osigurati vlakana odnosno prebiotika. Upravo se povećani unos vlakana povezuje sa smanjenjem anksioznosti i depresije.

Važnost hidracije

Voda čini 75% mase mozga i naš mozak treba vodu kako bi pravilno funkcionirao. Voda pomaže stanicama i tkivu mozga uravnotežiti razinu hormona, održati adekvatan protok krvi te dostaviti mikronutrijente i kisik do mozga. S druge strane, već i umjerena razina dehidracije može dovesti do porasta razine kortizola, zbog čega dolazi do nervoze, napetosti i razdražljivosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antiepileptički lijekovi

Fokalna kortikalna displazija

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteFokalna kortikalna displazija malformacija je kortikalnog razvoja i značajan uzrok epilepsije rezistentne na lijekove, osobito u djece. Obilježen je lokaliziranim abnormalnostima u kortikalnoj arhitekturi. Predstavlja niz kliničkih manifestacija i postavlja izazove u dijagnozi i liječenju. Napredak u molekularnoj genetici djelomično je razjasnio patogenezu fokalne kortikalne displazije. Studije sugeriraju heterogenu etiologiju koja uključuje višestruke genetske čimbenike […]

Mozak

Je li moj MR nalaz mozga u redu?

Aneurizma

Cerebrovaskularna bolest

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteCerebrovaskularna bolest odnosi se na skupinu stanja koja utječu na protok krvi i cirkulaciju u mozgu, potencijalno dovodeći do ozbiljnih komplikacija poput moždanog udara, aneurizme i vaskularne demencije. To je jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta u cijelom svijetu. Bolest je posljedica poremećaja u cerebralnim krvnim žilama, što dovodi do ishemije (smanjene opskrbe krvlju) […]

Imunološki sustav

Važnost hidratacije zimi – zašto je ključno piti dovoljno tekućine čak i na hladnoći?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKada razmišljamo o hidrataciji, najčešće zamišljamo vruće ljetne dane kada se pojačano znojimo i češće posežemo za vodom. Međutim, zimi je jednako važno unositi dovoljno tekućine, iako žeđ možda nije toliko izražena. Hladan zrak, grijani zatvoreni prostori i fizička aktivnost na niskim temperaturama mogu brzo dovesti do dehidracije, što može negativno utjecati na naš organizam. […]

Prehrana

Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina […]

Mozak

Mogu li imati tumor na mozgu zbog glavobolja?

Iz iste kategorije

Nutricionizam

Prednosti povremenog posta

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteDijete koje uključuju kalorijsku restrikciju pomažu pri mršavljenju i poboljšavaju kardiovaskularno zdravlje. Međutim, dugoročno ih je teško održavati, zbog čega većina ljudi ponovno dobiva izgubljenu masu ili čak povećava početnu masu koju su imali i prije odlaska na dijetu. Suočeni s izazovima održavanja tradicionalnih dijeta, pojavljuju se nove prehrambene strategije. Jedna od njih je povremeni […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam

Može li prehrana utjecati na naš imunosni sustav?

Vrijeme čitanja članka: 4 minutePrehrambene tvrdnje koje obećavaju poboljšanje zdravlja, jačanje imuniteta i prevenciju bolesti poput karcinoma ili autoimunih bolesti, svakodnevno preplavljuju medije i dijelom su brojnih marketinških kampanja. Postoji mnogo ideja i objašnjenja o tome kako prehrana utječe na naše zdravlje i zašto je upravo određeni način prehrane (ne)poželjan. No, u kojoj su mjeri ti savjeti temeljeni na […]

Nutricionizam

Nikotinamid-adenin-nukleotid – eliksir mladosti?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteJedna od ključnih i iznimno bitnih molekula na području staničnog starenja je koenzim nikotin amid adenin dinukleotid (NAD+). Istraživanja koja se temelje na metabolomici ukazala su na NAD+ kao središnji metabolički intermedijer povezan s mnogim obilježjima starenja. NAD+ je stanični koenzim koji igra ključnu ulogu u metaboličkim i signalnim reakcijama. Jedna od ključnih metaboličkih funkcija […]

Nutricionizam

Prednosti redovite primjene dodataka prehrani s koenzimom Q10

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteKoenzim Q10 (CoQ10), poznat i kao ubikvinon, prirodni je spoj koji se nalazi u svakoj stanici našeg tijela, a najviše u onim organima koji zahtijevaju puno energije, kao što su srce, jetra, mišići i bubrezi. Koenzim Q10 igra ključnu ulogu u proizvodnji energije unutar stanica, konkretno u mitohondrijima, koje nazivamo “energijskim centrima” stanica. Osim toga, […]

Nutricionizam

Prehrana kod karcinoma dojke i primjena vitamina D

Nutricionizam

Tko sve ima koristi od unosa multi vitaminsko mineralnih dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteOpćenito govoreći, zdrava prehrana osigurava niz nutritivno važnih tvari u biološki optimalnim omjerima i tijelo obično bolje apsorbira mikronutrijente iz hrane nego iz dodataka prehrani. Stoga možemo reći da zdrave osobe koje se pridržavaju principa pravilne prehrane nemaju potrebu za dodatnim unosom vitamina i minerala. Međutim, iako se rutinska nadoknada mikronutrijenata ne preporučuje u općoj […]

Nutricionizam

Laktoferin – saveznik u podršci imunitetu djece

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU vrtićima i školama, bliski kontakt među djecom i dijeljenje igračaka olakšava širenje virusa i bakterija zbog čega je učestalost obolijevanja od virusnih i bakterijskih bolesti u ovoj populaciji visoka. Također, djeca imaju nedovoljno razvijen imunosni sustav, a osnovne higijenske navike tek usvajaju, što je razlog čestog obolijevanja. Preventivne mjere uključuju redovito pranje ruku, kvalitetnu […]