Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Poznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga nerijetko možemo čuti da crijeva zapravo predstavljaju „drugi“ mozak, a vezu između ova dva organa nazivamo os crijevo – mozak. Brojna su istraživanja potvrdila da hrana koju jedemo utječe na zdravlje mikroorganizama u našim crijevima, što zatim ima utjecaj na mozak te, u konačnici na naše mentalno zdravlje.

Specifične namirnice koje pomažu u smanjenju stresa i poboljšanju raspoloženja

Najbolji način kako poboljšati raspoloženje je uravnotežena prehrana koja uključuje namirnice visoke nutritivne gustoće. Točnije, u prehranu valja uključiti što više voća i povrća koji se općenito povezuju s poboljšanjem raspoloženja i smanjenjem stresa. Osim toga, prednost treba dati namirnicama koje su bogate proteinima, prehrambenim vlaknima i kvalitetnim mastima. To su, osim spomenutog voća i povrća, riba, mahunarke, orašasti plodovi te biljna ulja, kao što je maslinovo ulje. Ovakav način prehrane zapravo možemo definirati kao mediteranska prehrana koja se često opisuje kao zlatni standard u prehrani, a osim podrške zdravlju probavnog sustava pripisuje joj se i djelovanje na smanjenje rizika od depresije.

Najčešće prehrambene navike koje loše utječu na mentalno zdravlje

Ono što svakako negativno utječe na mentalno zdravlje je visoko prerađena hrana bogata jednostavnim šećerima, zasićenim mastima, te kofein i alkohol. Dakle, svakodnevni unos slatkiša, grickalica, brze hrane, gaziranih i energetskih pića sigurno će se negativno odraziti na naše mentalno zdravlje. Osim toga što jedemo, izrazito je važno i kada jedemo. Ne smijemo zaboraviti i da redoviti obroci (dakle, tri glavna obroka i dva međuobroka) također u konačnici imaju utjecaj na naše mentalno zdravlje.

Što je važno uključiti u prehranu ako želimo poboljšati mentalno zdravlje

Prije svega, treba birati onu hranu koja će nam osigurati one nutrijente koji se povezuju s mentalnim zdravljem. To su omega – 3 masne kiseline (koje nalazimo u plavoj ribi te orašastim plodovima i sjemenkama), vitamini B – skupine (meso peradi, jetrica, riba, zeleno lisnato povrće), željezo (crveno meso, zeleno lisnato povrće, mahunarke), magnezij (špinat, sjemenke i orašasti plodovi), cink (morski plodovi, sjemenke), vitamin C (paprika, citrusi, jagode). Zatim, za zdravlje crijeva posebno je važno unositi dobre bakterije, odnosno probiotike te prebiotike koji predstavljaju hranu za dobre bakterije u crijevima. To bi značilo da nam se na tanjuru što češće trebaju naći fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta i kefira, kiseli kupus, a ponekad i egzotičnije namirnice, kao što je kimchi i kombucha. Osim toga, voće, povrće i žitarice važne su skupine namirnica koje će nam osigurati vlakana odnosno prebiotika. Upravo se povećani unos vlakana povezuje sa smanjenjem anksioznosti i depresije.

Važnost hidracije

Voda čini 75% mase mozga i naš mozak treba vodu kako bi pravilno funkcionirao. Voda pomaže stanicama i tkivu mozga uravnotežiti razinu hormona, održati adekvatan protok krvi te dostaviti mikronutrijente i kisik do mozga. S druge strane, već i umjerena razina dehidracije može dovesti do porasta razine kortizola, zbog čega dolazi do nervoze, napetosti i razdražljivosti.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam shutterstock_2737788285

Pekan orasi: američki „super-plod“ koji čuva srce

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJeste li znali da su pekan orasi jedini orašasti plodovi koji su istinski „starosjedioci“ Sjeverne Amerike? Dok su bademi i orasi putovali svijetom, pekani su stoljećima bili temelj prehrane indijanskih plemena. Sama riječ „pekan“ dolazi iz algonkvinskog jezika i u slobodnom prijevodu znači „oraščić koji zahtijeva kamen da bi se razbio“. Srećom, danas nam kamenje […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam shutterstock_2677722879

Društvene mreže nisu jedini krivac: konzumacija šećera loše utječe na mentalno zdravlje mladih

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nutricionizam shutterstock_2433991871

Beta-glukan i Hashimoto: pomoć imunitetu ili nepotreban rizik?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU svijetu dodataka prehrani beta-glukan je jedan od najčešće korištenih dodataka prehrani za jačanje imuniteta. S druge strane, Hashimotov tireoiditis jedna je od najčešćih autoimunih dijagnoza današnjice. Prirodno se nameće pitanje: smiju li osobe koje se bore s autoimunom bolešću štitnjače koristiti ovaj popularni imunomodulator? Što je beta-glukan? Beta-glukani su skupina vlaknastih polisaharida (složenih šećera) […]

Nutricionizam shutterstock_1502719589

Vlakna su nove zvijezde 2026. godine: Zašto „fibermaxxing“ preuzima tron proteinima?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGodinama smo u svijetu nutricionizma svjedočili apsolutnoj dominaciji proteina. Od proteinskih čokoladica do prahova, fokus je uvijek bio na izgradnji mišića i ovom makronutrijentu koji „čuva sitost“. No, ulaskom u 2026. godinu svjedočimo velikom zaokretu. Nutricionistički pijedestal više ne pripada isključivo proteinima, a nova popularna riječ u zdravstvenim krugovima je fibermaxxing. Ovaj trend maksimiziranja unosa […]

Nutricionizam shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]