Anogenitalne bradavice su površinske lezije (oštećenja) kože u genitalnom i analnom području, uzrokovane specifičnim tipovima humanog papiloma virusa (HPV). Najčešće se nazivaju condyloma acuminatum (šiljaste bradavice) i condyloma planum (ravne bradavice), a poznate su i kao genitalne ili venerične bradavice. Iako su izlječive, HPV ostaje u tijelu doživotno.
Kako nastaju?
Anogenitalne bradavice uzrokuju tipovi HPV-a niskog rizika, najčešće tipovi 6 i 11. Pojavljuju se obično tri do šest mjeseci nakon infekcije, ali mogu nastati i nakon više mjeseci ili godina. Spadaju u spolno prenosive bolesti.
Način infekcije
Od oko 200 poznatih genotipova HPV-a, njih četrdesetak zahvaća anogenitalno područje. Ostali tipovi uzrokuju bradavice na drugim dijelovima tijela. HPV inficira stanice kože (keratinocite) i epitelne stanice sluznica, potičući njihovo bujanje i stvaranje lezija – vidljivih bradavica.
Infekcija može biti:
- Latentna (skrivena) – nema vidljivih promjena.
- Subklinička – bez simptoma, s lezijama nevidljivima golim okom; otkriva se PAPA testom ili premazivanjem octenom kiselinom, potom kolposkopijom (kod muškaraca peniskopijom).
Procjenjuje se da najmanje 75% spolno aktivnih odraslih osoba tijekom života bude zaraženo barem jednom vrstom anogenitalnog HPV-a. Najčešće se javljaju u dobi između 13 i 30 godina. Vrlo su zarazne.
Cijepljenje protiv HPV-a, koje uključuje zaštitu i od niskorizičnih tipova, značajno smanjuje pojavnost infekcije kod onih koji su cijepljeni prije početka spolne aktivnosti. Češće se javljaju kod muškaraca nego kod žena, a imunosupresivni lijekovi povećavaju rizik infekcije.
Mogu se prenijeti i na novorođenčad tijekom poroda ili putem ruku njegovatelja.
Kako se prenose?
Zaraza gotovo uvijek nastaje izravnim kontaktom kože i sluznica – najčešće spolnim putem (vaginalni, oralni ili analni seks), s vidljivih ili subkliničkih bradavica.
Moguć je i:
- Vertikalni prijenos s majke na dijete.
- Autoinokulacija – prijenos s jednog mjesta na drugo (npr. brijanjem ili dodirom).
Kako izgledaju?
Anogenitalne bradavice su papule boje kože, nepravilne, presavijene površine, promjera nekoliko milimetara. Mogu se spajati u plakove promjera do nekoliko centimetara. Ako je virus unesen duž ogrebotine, može se razviti linearni uzorak. Simptomi, uz vidljive izrasline, mogu uključivati bol, svrbež i krvarenje.
HPV lezije mogu se pojaviti na:
- stidnici, vagini, vratu maternice,
- uretri, penisu, skrotumu, anusu,
- usnama, oralnoj sluznici i konjunktivi.
U trudnoći se mogu povećati i umnožiti te ometati vaginalni porod, a prijenos na dijete može uzrokovati rekurentnu respiratornu papilomatozu.
Dijagnoza
Najčešće se postavlja klinički. Biopsija se preporučuje ako postoji sumnja na planocelularni karcinom jer se visokorizični i niskorizični tipovi HPV-a mogu pojaviti zajedno.
U diferencijalnoj dijagnozi valja razlikovati:
- seboroične keratoze,
- lojne žlijezde na labijima,
- vestibularne papile.
Liječenje
- Podofilin (otopina ili krema)
- Imiquimod krema
- Krioterapija
- Trikloroctena kiselina
- Elektrokirurgija
- Kiretaža ili ekscizija škarama / skalpelom
- Laserska ablacija
Prevencija
- Cijepljenje protiv HPV-a – najučinkovitije prije početka spolne aktivnosti, ali korisno i kod već spolno aktivnih osoba.
- Cijepljenje dječaka smanjuje prijenos HPV-a na žene i učestalost bolesti kod muškaraca.
- Kondomi smanjuju, ali ne uklanjaju potpuno rizik prijenosa; štite i od drugih spolno prenosivih bolesti.
25.7.2025
