Proteini i zdravo starenje: preporuke za osobe srednje dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Prema nedavnoj analizi podataka iz istraživanja Nurses’ Health Study (NHS) unos proteina, posebno iz biljnih izvora, u srednjoj životnoj dobi između 40 i 60 godina, povezan je s većim izgledima za zdravo starenje te boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem, kod starijih žena. Ova studija navodi se kao prva koja je istražila dugoročne učinke konzumacije proteina u srednjim godinama na zdravstveno stanje u kasnijoj životnoj dobi.

U analizama se pokazalo da zamjena izvora proteina donosi značajnu prednost za zdravlje. Točnije, zamijenimo li proteine životinjskog porijekla, uključujući i proteine iz mlijeka i mliječnih proizvoda, s biljnim proteinima, omjer izgleda za zdravo starenje raste od 1,22 do 1,58 za svaku zamjenu u količini od 3% energije. Omjer izgleda je statistički pojam koji pokazuje koliko je vjerojatno da će se neki događaj dogoditi, a omjer izgleda koji je >1 označava da je zdravo starenje vjerojatnije u skupini koja konzumira proteine biljnog porijekla, dok je kod vjerojatnosti > 2 šansa za zdravo starenje dvostruko veća u usporedbi sa skupinom koja unosi pretežno proteine životinjskog porijekla.

Na primjeru tjelesne funkcije, zamjena kalorija iz svih makronutrijenata s jednakom količinom kalorija iz biljnih proteina bila je povezana s 20%-60% većim izgledima za odsutnost tjelesnih ograničenja. Biljni proteini također su bili povezani s boljim mentalnim stanjem. Ovi rezultati općenito se podudaraju s istraživanjima o unosu proteina kod starijih osoba, koja su pokazala da proteini mogu smanjiti rizik od krhkosti. S druge strane, unos životinjskih proteina u srednjoj životnoj dobi povezan je s povećanim rizikom od prerane smrti uzrokovane kroničnim bolestima, prvenstveno smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti. Iako su u istraživanju sudjelovale samo žene, ovi su rezultati vrlo vjerojatno primjenjivi i na muškarcima.

Detalji istraživanja

Analiza NHS-a temelji se na prospektivnim podacima 48.762 medicinskih sestara mlađih od 60 godina iz 1984. godine. Ukupni proteini, proteini životinjskog podrijetla, mliječni proteini i biljni proteini procijenjeni su pomoću validiranih upitnika o učestalosti konzumacije hrane.

Nakon prilagodbe za životne navike, demografske podatke i zdravstveno stanje, istraživači su identificirali 3721 (7,6%) sudionika koji su ispunjavali uvjete. Prosječna dob sudionika na početku studije bila je 48,6 godina, a od toga 38,6% imalo je indeks tjelesne mase (BMI, u kg/m²) veći od 25, 22,9% bili su aktivni pušači, a 88,2% je bilo u braku. Zdravo starenje definirano je kao odsutnost 11 glavnih kroničnih bolesti, dobro mentalno zdravlje te odsutnost kognitivnih i tjelesnih oštećenja, prema upitnicima NHS-a iz 2014. ili 2016. godine. Glavne kronične bolesti su: rak, dijabetes tipa 2, infarkt miokarda, koronarna premosnica ili angioplastika, kongestivno zatajenje srca, moždani udar, zatajenje bubrega, kronična opstruktivna plućna bolest, Parkinsonova bolest, multipla skleroza i amiotrofična lateralna skleroza.

Prosječna ukupna konzumacija proteina izražena kao postotak ukupne energije iznosila je 18,3%, što je nešto više od prosječnih 16,0% zabilježenih u prehrani stanovnika SAD-a. Od toga, 13,3% dolazilo je iz životinjskih izvora, 3,6% iz mliječnih proizvoda, a 4,9% iz biljaka.

Rezultati su pokazali i da su osobe koje su unosile više proteina u prehrani bile višeg stupnja obrazovanja, više su se bavile tjelesnom aktivnošću, imale su viši indeks tjelesne mase i češće su imale visoki krvni tlak i povišeni kolesterol. Također, ukupni unos proteina bio je obrnuto povezan s ukupnim unosom ugljikohidrata, orašastih plodova, alkohola i pića zaslađenih šećerom.

Kako različite vrste proteina utječu na zdravlje

U studijama koje su uključivale stariju populaciju, niži unos proteina bio je povezan s gubitkom mišićne mase. Studije koje su istraživale učinak nadopune proteina životinjskog porijekla kod starijih odraslih osoba pokazale su porast mišićne mase, što je potencijalno povezano s aminokiselinskim sastavom.

Smatra se da je mehanizam djelovanja koji stoji iza povećanja mišićne mase povezan s aktivacijom signalnog puta rapamicinskog kompleksa 1 povezanog s proteinima. Zabilježeno je da se aktivnost ovog signalnog puta smanjuje s godinama, odnosno starenjem.

Rapamicin, spoj koji se koristi za sprječavanje odbacivanja transplantiranih organa, povezan je s usporenim starenjem. U tijelu, unos proteina prehranom i tjelovježba aktiviraju ovaj put i zajedno potiču sintezu proteina u mišićima i potencijalno poboljšavaju tjelesnu funkciju.

Pokazalo se da je unos proteina biljnog porijekla povezan s povoljnim razinama ključnih čimbenika rizika za kardiometaboličke bolesti, poput smanjenog LDL kolesterola, nižeg krvnog tlaka i osjetljivosti na inzulin, kao i nižim razinama proupalnih markera.

S druge strane, ukupni unos proteina, kao i proteina životinjskog podrijetla, doveden je u vezu s povišenim koncentracijama faktora rasta sličnog inzulinu 1 (IGF-1), koji se povezuje s rastom malignih stanica u tkivima dojke i prostate.

Prehrambene preporuke za osobe srednje životne dobi

Osobama u srednjoj životnoj dobi savjetuje se da postignu ili čak blago premaše preporučen dnevni unos proteina od 0,8 g/kg tjelesne mase dnevno te da biljni proteini čine značajan dio dnevnog unosa proteina.

Konzumiranje nekoliko obroka tjedno s mahunarkama, graškom, lećom, tofuom, cjelovitim žitaricama ili sjemenkama jednostavan je način za povećanje unosa biljnih proteina, a ove namirnice također sadrže i druge korisne tvari za zdravlje poput topljivih i netopljivih vlakana, antioksidansa, protuupalnih polifenola i drugih fitokemikalija. Unos proteina biljnog porijekla u prehrani možemo povećati tako da:

  • za međuobroke jedemo orašaste plodove, sjemenke i grickalice na bazi slanutka ili mlade soje (edamame)
  • doručak s više proteina bilnog porijekla je onaj koji sadrži chia sjemenke, maslac od kikirikija i drugih orašastih plodova
  • mljeveno meso možemo djelomice ili potpuno zamijeniti crvenom lećom, a mahunarke možemo često dodavati u salate, popečke, juhe i variva
  • umjesto paštete na kruh možemo mazati namaz od slanutka, a umjesto mesnih narezaka u sendviče možemo dodati dimljeni tofu

Iako većina populacije unosi adekvatnu količinu proteina u prehrani, određene skupine mogu biti u riziku od nedostatka proteina. Primjerice, osobe s nižim socioekonomskim statusom ili s poteškoćama u svakodnevnom funkcioniranju vjerojatno imaju suboptimalan unos proteina. Tim osobama može biti potrebna dodatna motivacija za povećanje unosa proteina ili propisivanje medicinske hrane koja sadrži proteine ako postoji indikacija.

Literatura:

Ardisson Korat AV, Shea MK, Jacques PF, et al. Dietary protein intake in midlife in relation to healthy aging – results from the prospective Nurses’ Health Study cohort. Am J Clin Nutr. 2024;119(2):271-282.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Nutricionizam shutterstock_2659822239

Matcha: Sve što trebate znati o zelenom prahu koji je osvojio svijet

Vrijeme čitanja članka: 5 minuteAko ste u posljednjih godinu dana ušli u bilo koji moderniji kafić, vjerojatno ste primijetili izrazito zeleni napitak koji izgleda kao da je ispao iz futurističkog filma. Matcha je postala apsolutni vladar društvenih mreža, wellness blogova i jelovnika zdrave prehrane. No, je li to samo estetski privlačan trend ili se iza te intenzivne zelene boje […]

Nutricionizam shutterstock_1591828351

Sjemenke lana kao prirodni saveznik kod PCOS-a

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam shutterstock_2676255821

OPRAVDAVA LI ZNANOST VELIKA OČEKIVANJA? L-teanin – od šalice čaja do popularnog dodatka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nutricionizam shutterstock_2737788285

Pekan orasi: američki „super-plod“ koji čuva srce

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJeste li znali da su pekan orasi jedini orašasti plodovi koji su istinski „starosjedioci“ Sjeverne Amerike? Dok su bademi i orasi putovali svijetom, pekani su stoljećima bili temelj prehrane indijanskih plemena. Sama riječ „pekan“ dolazi iz algonkvinskog jezika i u slobodnom prijevodu znači „oraščić koji zahtijeva kamen da bi se razbio“. Srećom, danas nam kamenje […]

Nutricionizam shutterstock_2677722879

Društvene mreže nisu jedini krivac: konzumacija šećera loše utječe na mentalno zdravlje mladih

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nutricionizam shutterstock_2433991871

Beta-glukan i Hashimoto: pomoć imunitetu ili nepotreban rizik?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU svijetu dodataka prehrani beta-glukan je jedan od najčešće korištenih dodataka prehrani za jačanje imuniteta. S druge strane, Hashimotov tireoiditis jedna je od najčešćih autoimunih dijagnoza današnjice. Prirodno se nameće pitanje: smiju li osobe koje se bore s autoimunom bolešću štitnjače koristiti ovaj popularni imunomodulator? Što je beta-glukan? Beta-glukani su skupina vlaknastih polisaharida (složenih šećera) […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?