Što je bolje: kokosovo ulje ili maslac?

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U današnje vrijeme sve nam je više različitih izvora masnoće dostupno u prehrani te nas preveliki izbor može zbuniti.

Jedno od najčešćih pitanja koja se pojavljuju vezanih za prehrambene masti je pitanje razlike između kokosovog ulja, kao biljnog predstavnika zasićenih masti te maslaca, kao predstavnika životinjskog porijekla.

Zasićene masti glavni problem

Kako to najčešće biva u prehrambenom svijetu, u nutritivnom dvoboju kokosovog ulja i maslaca nitko ne pobjeđuje već je rezultat izjednačen. S obzirom da je glavna karakteristika kokosovog ulja i maslaca visok udio zasićenih masnih kiselina, obje su namirnice ranije bile proglašene nepoželjnima u prehrani zbog otkrivene veze između unosa zasićenih masti i bolesti srca i krvnih žila. Današnja su saznanja dovela do zaključka da je nepotrebno sasvim izbaciti zasićene masti iz prehrane već ih je potrebno reducirati. Kokosovo ulje je bogatiji izvor zasićenih masti te osigurava gotovo 12 g zasićenih masti po jednoj žlici, dok maslac osigurava oko 7 g. Smjernice za unos zasićenih masti nam kazuju kako bismo trebali ograničiti unos zasićenih masti na 7 do 10 % ukupnog kalorijskog unosa.

Drugim riječima, prosječna potreba za energijom iznosi oko 2000 kalorija stoga bi prema preporukama smjeli unositi između 16 i 22 g zasićenih masti dnevno. Pojedete li primjerice za doručak kruh s maslacem kojeg ste stavili u količini od 2,5 žlice ili pak voćni frape za doručak u kojeg ste stavili 1,5 žlicu kokosovog ulja, taj dan ste pojeli maksimalnu preporučenu količinu zasićenih masti.

Nisu sve zasićene masti jednake

Unatoč činjenici da je posljednje veliko istraživanje došlo do zaključka kako dijeta s niskim udjelom zasićenih masti ne smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti, važno je naglasiti kako ipak imamo različite vrste zasićenih masti od kojih su neke uvjetno rečeno lošije, a neke bolje. Potencijalne blagodati osiguravaju srednje lančane masne kiseline koje se u našem organizmu metaboliziraju drugačije od ostalih vrsta masti. Srednje lančane masne kiseline koriste se za direktno dobivanje energije i ne pohranjuju se u masnom tkivu. Kokosovo ulje bogato je srednje lančanom masnom kiselinom laurinskom koja iako utječe na povišenje LDL kolesterola, ujedno povećava i dobri HDL kolesterol tako da možemo reći da djeluje neutralno na rizik od bolesti srca. 

Maslac pak sadrži vitamine A, D i K poglavito ako je dobiven od mlijeka krava hranjenih isključivo travom jer tada sadrži i korisnu konjugiranu linolnu kiselinu odnosno CLA koja se dovodi u vezu sa smanjenjem masnog tkiva. One “loše” masne kiseline koje sadrže i maslac i kokosovo ulje su miristinska i palmitinska masna kiselina koje se dovode u vezu s nakupljanjem plaka u arterijama. Glavna masna kiselina u maslacu je palmitinska.

U konačnici možemo zaključiti kako ni kokosovo ulje ni maslac nisu “super” hrana, no nisu niti zlikovci među namirnicama. Opet se vraćamo na pravilo o umjerenosti koje u ovom slučaju glasi: jedite sve vrste masti i ne pretjerujte niti s jednom.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Prehrana

Ljetna prehrana bez mitova: kako sačuvati zdravu probavu u toplim danima

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjetni mjeseci donose promjene u prehrambenim navikama, a to nerijetko utječe i na naš probavni sustav. Često se preporučuje “lagana” hrana jer se vjeruje da probava ljeti radi sporije, no kod zdravih osoba ona funkcionira jednako dobro i u toplim uvjetima. Osjećaj težine nakon obroka zapravo je posljedica prekomjernog unosa masne hrane, nedovoljne hidracije i […]

Prehrana

Prištevi – što još mogu probati?

Spavanje

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Vlakna

Osnovne činjenice i trendovi na području dodataka prehrani

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Prehrana

Bolovi u trbuhu

Karcinom pluća

Prehrana i zdravlje pluća

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePluća su jedan od najvažnijih organa u ljudskom tijelu jer omogućuju prijenos kisika u krvotok i uklanjanje ugljikova dioksida iz organizma. Dosadašnja saznanja ukazivala su na to da je glavni čimbenik rizika za razvoj karcinoma pluća pušenje. Godinama su javnozdravstvene kampanje bile usmjerene upravo na prestanak pušenja i izbjegavanje duhanskog dima, što je uistinu značajno […]

Iz iste kategorije

Nutricionizam shutterstock_2433991871

Beta-glukan i Hashimoto: pomoć imunitetu ili nepotreban rizik?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU svijetu dodataka prehrani beta-glukan je jedan od najčešće korištenih dodataka prehrani za jačanje imuniteta. S druge strane, Hashimotov tireoiditis jedna je od najčešćih autoimunih dijagnoza današnjice. Prirodno se nameće pitanje: smiju li osobe koje se bore s autoimunom bolešću štitnjače koristiti ovaj popularni imunomodulator? Što je beta-glukan? Beta-glukani su skupina vlaknastih polisaharida (složenih šećera) […]

Nutricionizam shutterstock_1502719589

Vlakna su nove zvijezde 2026. godine: Zašto „fibermaxxing“ preuzima tron proteinima?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGodinama smo u svijetu nutricionizma svjedočili apsolutnoj dominaciji proteina. Od proteinskih čokoladica do prahova, fokus je uvijek bio na izgradnji mišića i ovom makronutrijentu koji „čuva sitost“. No, ulaskom u 2026. godinu svjedočimo velikom zaokretu. Nutricionistički pijedestal više ne pripada isključivo proteinima, a nova popularna riječ u zdravstvenim krugovima je fibermaxxing. Ovaj trend maksimiziranja unosa […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]

Nutricionizam shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam ZB (4)

Svakodnevna izloženost mikroplastici mogla bi poticati srčane bolesti

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteNovo istraživanje tima sa Sveučilišta u Kaliforniji otkrilo je da rutinska izloženost mikroplastici može ubrzati razvoj ateroskleroze, suženja arterija povezanog sa srčanim i moždanim udarima. Mikroplastika su sitne čestice koje se oslobađaju iz ambalaže, tkanina i uobičajenih plastičnih proizvoda. Negativan učinak mikroplastike na zdravlje zabilježen je samo kod muških miševa. No rezultat ne iznenađuje previše, […]

Nutricionizam Depositphotos_167839616_L

Omega-3 masne kiseline mogu smanjiti rizik od duboke venske tromboze

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDuboka venska tromboza (DVT) predstavlja ozbiljno stanje u kojemu dolazi do stvaranja krvnog ugruška u dubokim venama, najčešće u nogama, a može imati teške posljedice ako se ugrušak odvoji i dođe do pluća. Prevencija tromboze najčešće uključuje kretanje, izbjegavanje dugotrajnog sjedenja i kontrolu tjelesne mase, no novo istraživanje dodaje još jedan mogući zaštitni čimbenik, unos […]