Možemo li prehranom povećati „dobar“ HDL kolesterol?

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kada je riječ o povišenim razinama lipida i riziku od kardiovaskularnih bolesti, uvijek se veća pažnja posvećuje povišenoj razini „lošeg“ LDL kolesterola.

Ipak, brojne su studije pokazale kako je niska razina HDL-a neovisni čimbenik rizika za koronarnu bolest srca. Tako je Framingham Heart Study pokazala da je HDL potentniji čimbenik rizika za koronarnu bolest srca od LDL, ukupnog kolesterola ili vrijednosti triglicerida u plazmi. U toj studiji, rizik od infarkta miokarda se povećavao za 25 % sa svakim sniženjem serumskog HDL za oko 5 mg/dL ispod prosječnih vrijednosti. Kada govorimo o optimalnim koncentracijama HDL-kolesterola, vrijednosti iznad 60 mg/dL ili 1.6 mmol/L smatraju se poželjnima i za muškarce i za žene.

Procjenjuje se da u općoj populaciji 35% muškaraca i 15% žena ima niske vrijednosti HDL, a među bolesnicima s koronarnom bolešću srca čak 63% ih ima niske razine. Uzroci niskih koncentracija HDL mogu biti: dijabetes tip II, metabolički sindrom, hipertrigliceridemija, sjedilački način života, pušenje, uzimanje određenih lijekova, genetski uzroci. Muškarci obično imaju niže vrijednosti, za razliku od žena kod kojih postoji pozitivan učinak ženskih spolnih hormona na HDL. Epidemiološke studije su pokazale da visoke koncentracije HDL (iznad 60 mg/dL) imaju zaštitni učinak od kardiovaskularnih bolesti kao što je ishemijski moždani udar te infarkt miokarda, a da s druge strane niske vrijednosti (ispod 40 mg/dL ili 1 mmol/L) povećavaju rizik od bolesti srca.

Način života i prehrana za dobar status HDL kolesterola
Nefarmakološkim načinima mogu se povećati razine HDL za 10-15%. To se primarno odnosi na prestanak pušenja, sniženje prekomjerne tjelesne mase, redovitu tjelesnu aktivnost, te najvažnije –  promjenu prehrambenih navika.
Kada je riječ o redovitoj tjelesnoj aktivnosti i učinku na HDL, jedna studija je istraživala utjecaj 12-mjesečnog programa vježbanja (biciklizam, trčanje, hodanje) kroz 4 dana u tjednu s postizanjem 60-80% maksimalne srčane frekvencije kod muškaraca s niskim vrijednostima HDL. Rezultati su pokazali da se prosječni HDL povećao 12 % kod muškaraca s normalnim vrijednostima te 6% kod onih s niskim vrijednostima HDL. Ipak, studije su pokazale kako tjelesna aktivnost nema takav zaštitni učinak na HDL u žena kao u muškaraca.
Značajna je i povezanost povećanog indeksa tjelesne mase (BMI) i niskog serumskog HDL-a. Velika metaanaliza preko 70 studija je pokazala da za svakih 4,5 kg gubitka na tjelesnoj masi, serumski HDL se povećava za 2 mg/dL.

Kada se govori o masnim kiselinama i njihovom utjecaju na lipoproteine, poznato je da prehrana bogata trans masnim kiselinama povisuje LDL i snizuje HDL. S druge strane, populacije kod kojih postoji veliki unos omega-3 nezasićenih masnih kielina imaju nisku incidenciju srčanih bolesti. Dokazano je da čisti koncentrat ribljeg ulja u visokim dozama (više od 6 g na dan) može sniziti razine triglicerida u krvi i blago povisiti HDL.

Umjerena konzumacija alkohola povisuje razine HDL te smanjuje učestalost kardiovaskularnih bolesti.. Konzumacija crvenog vina (oko 40 g alkohola dnevno u periodu od 2 tjedna) značajno povećava plazmatske vrijednosti HDL što pridonosi smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti

Pojedine studije su pokazale da prehrana s visokim glikemijskim indeksom povećava rizik od koronarne bolesti srca i dijabetesa tip 2. Takva prehrana snižava inzulinsku osjetljivost, što je kao i nizak HDL,  povezano s rizikom od koronarne bolesti srca.

Gubitak suvišnih kilograma, prestanak pušenja i umjerena tjelesna aktivnost promjene mjere su promjena životnog tila koje doprinose povišenju vrijednosti HDL-a. Promjenom životnih, posebice prehrambenih navika, u smislu povećanog unosa namirnica bogatih omega-3 nezasićenim masnim kiselinama, povećanim unosom vlakana putem voća, povrća i cjelovitih žitarica, izbjegavanjem hrane s visokim glikemijskim indeksom, te umjerenim unosom alkohola (posebice crvenog vina) dokazano je moguće povisiti vrijednosti HDL-kolesterola i time napraviti veliki korak prema zdravijem životu. Stoga je zdrava mediteranska dijeta s niskim glikemijskim indeksom najbolji izbor za postizanje poželjnih vrijednosti HDL-a u serumu.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Bolest srca shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prehrana

Prištevi – što još mogu probati?

Prehrana shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Komplikacije poremećaja prehrane

Komplikacije poremećaja prehrane – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePosljedica poremećaja prehrane o kojima se govori u ovom članku prvenstveno žele ukazati na niz komplikacija povezanih s otkazivanjem organa, psihičkim poremećajima i preuranjenom smrtnošću. Naime, nova studija obavljena u časopisu British Medical Journal ukazuje kako su rizici od ozbiljnih tjelesnih bolesti, psihijatrijskih poremećaja i prerane smrti znatno povećani kod osoba s poremećajima prehrane nakon […]

Bolji san Depositphotos_22196809_L

Jednostavne promjene u prehrani koje mogu poboljšati vaš san

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSvi smo barem jednom osjetili kako neprospavana noć može utjecati na raspoloženje, koncentraciju i energiju tijekom dana. No, što ako bi bolji san bio pitanje tanjura? Novo istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta u Chicagu i Columbije otkriva da povećan unos voća i povrća tijekom dana može značajno poboljšati kvalitetu sna već iste noći. Hrana i san […]

Prehrana

Bolovi u trbuhu

Iz iste kategorije

Nutricionizam shutterstock_2737788285

Pekan orasi: američki „super-plod“ koji čuva srce

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJeste li znali da su pekan orasi jedini orašasti plodovi koji su istinski „starosjedioci“ Sjeverne Amerike? Dok su bademi i orasi putovali svijetom, pekani su stoljećima bili temelj prehrane indijanskih plemena. Sama riječ „pekan“ dolazi iz algonkvinskog jezika i u slobodnom prijevodu znači „oraščić koji zahtijeva kamen da bi se razbio“. Srećom, danas nam kamenje […]

Nutricionizam

Jetra, psiha i živci – možete li mi dati savjet?

Nutricionizam shutterstock_2677722879

Društvene mreže nisu jedini krivac: konzumacija šećera loše utječe na mentalno zdravlje mladih

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Nutricionizam shutterstock_2433991871

Beta-glukan i Hashimoto: pomoć imunitetu ili nepotreban rizik?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU svijetu dodataka prehrani beta-glukan je jedan od najčešće korištenih dodataka prehrani za jačanje imuniteta. S druge strane, Hashimotov tireoiditis jedna je od najčešćih autoimunih dijagnoza današnjice. Prirodno se nameće pitanje: smiju li osobe koje se bore s autoimunom bolešću štitnjače koristiti ovaj popularni imunomodulator? Što je beta-glukan? Beta-glukani su skupina vlaknastih polisaharida (složenih šećera) […]

Nutricionizam shutterstock_1502719589

Vlakna su nove zvijezde 2026. godine: Zašto „fibermaxxing“ preuzima tron proteinima?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteGodinama smo u svijetu nutricionizma svjedočili apsolutnoj dominaciji proteina. Od proteinskih čokoladica do prahova, fokus je uvijek bio na izgradnji mišića i ovom makronutrijentu koji „čuva sitost“. No, ulaskom u 2026. godinu svjedočimo velikom zaokretu. Nutricionistički pijedestal više ne pripada isključivo proteinima, a nova popularna riječ u zdravstvenim krugovima je fibermaxxing. Ovaj trend maksimiziranja unosa […]

Nutricionizam shutterstock_1896583186

Raštika: superhrana s korijenima u tradiciji

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePosljednjih desetljeća način na koji doživljavamo hranu znatno se promijenio. Sve više ljudi ne gleda na obrok samo kao na izvor energije, već i kao na sredstvo očuvanja zdravlja, prevencije bolesti i poboljšanja fizičkog i mentalnog stanja. Ova filozofija savršeno se uklapa u poznatu Hipokratovu misao: „Neka hrana bude tvoj lijek“. Upravo iz tog razmišljanja […]

Nutricionizam

Lanene sjemenke – sirove ili termički obrađene?

Nutricionizam shutterstock_2684707979

Što LGG radi u našem tijelu? Molekularni mehanizmi jednog od najistraženijih probiotika

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteLacticaseibacillus rhamnosus LGG® jedan je od najistraživanijih probiotičkih sojeva na svijetu. Njegovo djelovanje potvrđeno je u gotovo 200 randomiziranih kontroliranih kliničkih ispitivanja, u kojima su sudjelovali i djeca i odrasli. Rezultati pokazuju da LGG® može pomoći kod akutnog i proljeva povezanog s antibioticima, putničkog proljeva, funkcionalnih probavnih tegoba s bolovima, infekcija dišnog sustava, ali i […]