Zdravstveni djelatnici i strategije nošenja sa stresom tijekom COVID-19 pandemije (2. dio)

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Situacije u kojima smo direktno izloženi ili svjedočimo traumatskim događajima ili životnoj ugroženosti, na različite načine utječu na svakoga od nas. Ponekad je moguće posve uspješno nadvladati doživljeni stres kako bismo smanjili njegove negativne učinke na zdravlje i ponašanje. No, postoje slučajevi kada osoba može proživljavati klinički značajan distres ili psihičke smetnje koje se mogu manifestirati kao akutni stresni poremećaj, posttraumatski stresni poremećaj ili sekundarni traumatski stres (vikarijska traumatizacija / stres suosjećanja).  

Zamor suosjećanja i sagorijevanje mogu također biti posljedica dugotrajnog stresa na radnom mjestu i izlaganja traumatskim događajima tijekom pandemije virusom COVID-19.

Neki od savjeta kako se nositi sa stresom i ojačati otpornost:

  • Komunicirajte sa svojim suradnicima, supervizorima i zaposlenicima o stresu vezanim za posao.  
    • Otvoreno razgovarajte na koji način pandemija utječe na vaš posao.
    • Identificirajte čimbenike koji su uzroci stresa i zajednički potražite rješenja.  
    • Raspitajte se tko na vašem radnom mjestu može pružiti pomoć vezano za narušeno mentalno zdravlje.
  • Podsjetite se da svi nalazimo u neuobičajenoj situaciji s ograničenim sredstvima.
  • Identificirajte i prihvatite one stvari nad kojima nemate kontrolu.
  • Prepoznajte da imate ključnu ulogu u borbi s ovom pandemijom i da dajete sve od sebe sa sredstvima koja imate na raspolaganju.
  • Pojačajte svoj osjećaj kontrole dosljednim održavanjem dnevne rutine kada je to moguće – optimalno bi bilo da je što sličnija rasporedu koji ste imali prije pandemije.
    • Pokušajte su osigurati dovoljno sna.
    • Osigurajte si vrijeme da pojedete zdrave obroke.
    • Napravite pauze tijekom smjene i odmorite se, istegnite ili se javite kolegama, suradnicima, prijateljima i obitelji koji su vam izvor podrške.
  • Kada niste na poslu, vježbajte kada ste u prilici. Provodite vrijeme vani u tjelesnoj aktivnosti ili opuštajući se. U slobodno vrijeme radite stvari u kojima uživate.
  • Odmorite od gledanja, slušanja ili čitanja vijesti, uključujući društvene mreže. Ponavljajuće slušanje o pandemiji može biti uznemirujuće i mentalno iscrpljujuće, posebice otkada radite s osobama direktno pogođenim virusom.
  • Ako primjećujete da zloupotrebljavate alkohol ili druge psihoaktivne tvari (uključujući lijekove), potražite pomoć.
  • Primjenjujte tehnike relaksacije (kao što su vježbe disanja i meditacija).
  • Ako ste već ranije bili uključeni u liječenje psiholoških smetnji, nastavite s liječenjem, a ako ste primijetili pogoršanje ili pojavu novih simptoma, porazgovarajte o tome.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Vježbanje

Degenerativna ozljeda meniska – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteVježbanje. Većina osoba s degenerativnom rupturom obično ima samo blage simptome koji se ne pogoršavaju. Stoga većina bolesnika s ovom dijagnozom ne treba kontinuiranu zdravstvenu skrb. Dakle većina si sama može pomoći uz lijekove protiv bolova pri akutizaciji simptoma i redovitim vježbanjem. Vježbe su i najvažnija terapija kod ovog stanja, te mogu povećati aktivnost bolesnika […]

Prehrana

Ljetna prehrana bez mitova: kako sačuvati zdravu probavu u toplim danima

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteLjetni mjeseci donose promjene u prehrambenim navikama, a to nerijetko utječe i na naš probavni sustav. Često se preporučuje “lagana” hrana jer se vjeruje da probava ljeti radi sporije, no kod zdravih osoba ona funkcionira jednako dobro i u toplim uvjetima. Osjećaj težine nakon obroka zapravo je posljedica prekomjernog unosa masne hrane, nedovoljne hidracije i […]

triptani

Kako liječiti kroničnu migrenu?

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteLiječenje kronične migrene uključuje kombinaciju akutnog ublažavanja simptoma, preventivne terapije i promjena načina života. Često se preporučuje vođenje dnevnika glavobolje kako bi se dokumentirala učestalost napada, okidači i odgovor na liječenje. Kronična migrena može biti onesposobljavajuće stanje koje je često povezano s većim stopama komorbiditeta poput fibromialgije, sindroma iritabilnog crijeva i poremećaja raspoloženja. Ekonomski trošak […]

Stres

Izostanak menstruacije kod sportašice i mogućnosti uzroka

Lijekovi

Uznemirenost i nervoza nakon uzimanja terapije za raspoloženje

Hmelj

Kada san ne dolazi na oči, nesanica

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteŠto je nesanica? Nesanica je definirana kao poremećaj spavanja koji uključuje teškoće usnivanja, održavanja sna ili prerano buđenje, uz osjećaj nedovoljne odmornosti. Simptomi uključuju umor, razdražljivost, slabiju koncentraciju i opće smanjenje kvalitete života. Akutna nesanica često je posljedica stresa, emocionalnih uzbuđenja, promjene rutine ili okoline. Kronična nesanica može biti povezana s anksioznošću, depresijom, lijekovima, kroničnim […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“. Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to […]