Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Sindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje.

Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće:

  • osvijestiti što vas najviše pogađa
  • relaksirati se izvan posla
  • prihvatiti sebe i neizvjesnost svog posla
  • uočiti i kontrolirati „bujicu emocija”
  • prihvatiti da smo i mi samo ljudi
  • osigurati si prostor za razmišljanje i dijeljenje
  • biti oprezan sa strategijama izbjegavanja

Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće narušeno spavanje uključuju:

  • Ujutro – izlaganje jarkom svjetlu nakon buđenja

                    – tjelovježba nakon buđenja

  • Tijekom dana – pronaći vrijeme za predah

                                 – ograničiti kofein

  • Uvečer – održavati redovan raspored spavanja i buđenja

                      – stvoriti rutinu tihih aktivnosti

                      – ograničiti „razbuđujuće” aktivnosti

                      – prilagoditi okoliš za spavanje

I na kraju svega, kako na svakodnevnoj bazi voditi računa o svom mentalnom zdravlju kako bismo izbjegli pojavu sindroma sagorijevanja:

  • planirajte i organizirajte svaki dan
  • započnite s novim zadatkom nakon što završite prethodni
  • napravite popis kratkoročnih i dugoročnih ciljeva
  • uživajte u malim postignućima
  • uvedite zdrav način života (redovna tjelovježba, kvalitetna prehrana, više manjih obroka dnevno)
  • uspostavite uredan ritam spavanja i budnosti
  • pravilno raspodijelite vrijeme na različite aktivnosti (profesionalne, socijalne, obiteljske, duhovne, tjelesne i relaksirajuće aktivnosti)
  • smanjite broj obveza
  • reducirajte stres (vježbe disanja, relaksacije mišića, meditacija)
  • izbjegavajte nikotin, kofein, alkohol, slatkiše, sredstva za umirenje
  • kada je moguće izbjegavajte izvore stresa (situacije ili osobe radi kojih se osjećate loše)
  • svaki dan budite nedostupni na neko vrijeme
  • ako se osjećate napeto, odgodite veće promjene ili promjene koje možete izbjeći
  • pokušajte pronaći smiješnu stranu svake situacije
  • ako je potrebno potražite pomoć stručne osobe

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStudije o dugoročnim učincima in utero izloženosti SIPSS-u na pojavu poremećaja autističnog spektra i poremećaja pažnje/hiperaktivnosti dale su proturječne rezultate. Dok neki sugeriraju umjereno povećan rizik za ove poremećaje, drugi nakon kontrole težine majčinog psihičkog poremećaja i genetske predispozicije nisu pokazali takvu povezanost. Što se tiče inhibitora ponovne pohrane serotonina i noradrenalina kao što su […]

Psihijatrija

Trudnoća i postpartalno razdoblje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZa žene koje boluju od depresije, anksioznosti, bipolarnog afektivnog poremećaja ili drugih psihijatrijskih poremećaja ili imaju rizik za razvoj depresije, briga o mentalnom zdravlju tijekom trudnoće i nakon poroda predstavlja važno pitanje. Najnovija istraživanja sugeriraju da rizici od recidiva bolesti, suicidalnog ponašanja i nepovoljnih opstetričkih ishoda zbog neliječene majčine depresije često nadmašuju relativno niske teratogene […]