Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Sindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje.

Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće:

  • osvijestiti što vas najviše pogađa
  • relaksirati se izvan posla
  • prihvatiti sebe i neizvjesnost svog posla
  • uočiti i kontrolirati „bujicu emocija”
  • prihvatiti da smo i mi samo ljudi
  • osigurati si prostor za razmišljanje i dijeljenje
  • biti oprezan sa strategijama izbjegavanja

Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće narušeno spavanje uključuju:

  • Ujutro – izlaganje jarkom svjetlu nakon buđenja

                    – tjelovježba nakon buđenja

  • Tijekom dana – pronaći vrijeme za predah

                                 – ograničiti kofein

  • Uvečer – održavati redovan raspored spavanja i buđenja

                      – stvoriti rutinu tihih aktivnosti

                      – ograničiti „razbuđujuće” aktivnosti

                      – prilagoditi okoliš za spavanje

I na kraju svega, kako na svakodnevnoj bazi voditi računa o svom mentalnom zdravlju kako bismo izbjegli pojavu sindroma sagorijevanja:

  • planirajte i organizirajte svaki dan
  • započnite s novim zadatkom nakon što završite prethodni
  • napravite popis kratkoročnih i dugoročnih ciljeva
  • uživajte u malim postignućima
  • uvedite zdrav način života (redovna tjelovježba, kvalitetna prehrana, više manjih obroka dnevno)
  • uspostavite uredan ritam spavanja i budnosti
  • pravilno raspodijelite vrijeme na različite aktivnosti (profesionalne, socijalne, obiteljske, duhovne, tjelesne i relaksirajuće aktivnosti)
  • smanjite broj obveza
  • reducirajte stres (vježbe disanja, relaksacije mišića, meditacija)
  • izbjegavajte nikotin, kofein, alkohol, slatkiše, sredstva za umirenje
  • kada je moguće izbjegavajte izvore stresa (situacije ili osobe radi kojih se osjećate loše)
  • svaki dan budite nedostupni na neko vrijeme
  • ako se osjećate napeto, odgodite veće promjene ili promjene koje možete izbjeći
  • pokušajte pronaći smiješnu stranu svake situacije
  • ako je potrebno potražite pomoć stručne osobe

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.