Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta

Sindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje.

Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće:

  • osvijestiti što vas najviše pogađa
  • relaksirati se izvan posla
  • prihvatiti sebe i neizvjesnost svog posla
  • uočiti i kontrolirati „bujicu emocija”
  • prihvatiti da smo i mi samo ljudi
  • osigurati si prostor za razmišljanje i dijeljenje
  • biti oprezan sa strategijama izbjegavanja

Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće narušeno spavanje uključuju:

  • Ujutro – izlaganje jarkom svjetlu nakon buđenja

                    – tjelovježba nakon buđenja

  • Tijekom dana – pronaći vrijeme za predah

                                 – ograničiti kofein

  • Uvečer – održavati redovan raspored spavanja i buđenja

                      – stvoriti rutinu tihih aktivnosti

                      – ograničiti „razbuđujuće” aktivnosti

                      – prilagoditi okoliš za spavanje

I na kraju svega, kako na svakodnevnoj bazi voditi računa o svom mentalnom zdravlju kako bismo izbjegli pojavu sindroma sagorijevanja:

  • planirajte i organizirajte svaki dan
  • započnite s novim zadatkom nakon što završite prethodni
  • napravite popis kratkoročnih i dugoročnih ciljeva
  • uživajte u malim postignućima
  • uvedite zdrav način života (redovna tjelovježba, kvalitetna prehrana, više manjih obroka dnevno)
  • uspostavite uredan ritam spavanja i budnosti
  • pravilno raspodijelite vrijeme na različite aktivnosti (profesionalne, socijalne, obiteljske, duhovne, tjelesne i relaksirajuće aktivnosti)
  • smanjite broj obveza
  • reducirajte stres (vježbe disanja, relaksacije mišića, meditacija)
  • izbjegavajte nikotin, kofein, alkohol, slatkiše, sredstva za umirenje
  • kada je moguće izbjegavajte izvore stresa (situacije ili osobe radi kojih se osjećate loše)
  • svaki dan budite nedostupni na neko vrijeme
  • ako se osjećate napeto, odgodite veće promjene ili promjene koje možete izbjeći
  • pokušajte pronaći smiješnu stranu svake situacije
  • ako je potrebno potražite pomoć stručne osobe

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“. Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]