Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Depositphotos_11892017_L
Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Starije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija.

Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja Sveučilišta u Ženevi, članak objavljen u časopisu The Lancet Healthy Longevity, 2025. godine) u preglednom članku i provedenu meta-analizu 109 randomiziranih kontroliranih ispitivanja, procijenio je učinkovitost intervencija u načinu života s ciljem sprječavanja kognitivnog pada kod 23.010 starijih odraslih osoba (srednja dob, 70,1 godina; 65% žena) koje nisu imale kognitivna oštećenja. Intervencije su uključivale prehranu, tjelesnu aktivnost, kognitivni trening i društvenu aktivnost, kao i kombinacije ovih pristupa. Kontrolne skupine uključivale su skupinu bez intervencije (n = 49), aktivnu kontrolu s minimalnim angažmanom (n = 20) i zdravstveni odgoj (n = 33). Kao ishod procjenjivala se globalna kognicija.

U usporedbi sa zdravstvenim odgojem, kombinacija tjelesne vježbe i kognitivnog treninga te prehrana, tjelesna vježba, kognitivni trening i zdravstveni odgoj poboljšali su globalnu kognitivnu funkciju (P = 0,0011 i P = 0,028). Kognitivni trening sam po sebi i tjelesna vježba sama po sebi također su poboljšali kognitivnu funkciju (P = 0,00092 i P = 0,0014). Slični rezultati zabilježeni su u usporedbi s osobama bez intervencije.

U usporedbi s osobama bez intervencije, kognitivni trening sam po sebi (P < 0,0001) i u kombinaciji s tjelesnom vježbom (P = 0,0011) pokazao je najveće učinke kod sudionika mlađih od 70 godina. Kod onih u dobi od 70 godina ili starijih, kombinacija tjelesne vježbe i kognitivnog treninga bila je korisnija (P = 0,032).

Prehrambene intervencije u trajanju manje od 3 mjeseca u odnosu na one bez intervencije pokazale su najveći učinak (P = 0,0094), a slijede ih složene tjelesne vježbe i kognitivni trening (P = 0,0039). Za intervencije koje su trajale dulje od 3 mjeseca, najveći učinci uočeni su kombiniranom tjelesnom aktivnošću i kognitivnim treningom (P = 0,0102) te samo kognitivnim treningom (P = 0,010).

Autori smatraju kako ovi nalazi ukazuju na potencijal ciljanih jednostavnih i pažljivo osmišljenih složenih intervencija za podršku kognitivnom zdravlju starijih osoba koje nemaju kognitivna oštećenja, a istovremeno naglašavaju važnost razmatranja čimbenika poput dobi, trajanja intervencije i pridržavanja pri osmišljavanju budućih programa prevencije.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Opstruktivna apneja

Opstruktivna apneja u snu i rano propadanje kognitivnih funkcija

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovija istraživanja upućuju kako opstruktivna apneja u snu (OSA) može biti povezana s ranim kognitivnim padom kod muškaraca srednje dobi. Pilot studija provedena u King’s College u Londonu pokazuje kako su ispitanici s teškom OSA iskusili pogoršanje u egzekutivnom funkcioniranju, no isto tako u socijalnom i emocionalnom prepoznavanju u odnosu na zdrave ispitanike. Glavni rizični […]

vitamin B12

Može li nedostatak vitamin B12 nepovoljno utjecati na kognitivne funkcije?

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePolifarmacija je značajan problem u terapiji starijih osoba. Prilikom uzimanja veće količine lijekova, onih koji se izdaju na recept i bezreceptnih, često se uzimanju neučinkoviti, pa i potencijalno štetni pripravci. Dvije trećine starijih osoba uzima različite dijetetske i biljne pripravke koji su na tržištu u slobodnoj prodaju i bolesnici ih većinom uzimaju samoincijativno. Mnogi takvi […]

Kardiovaskularne bolesti

Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU ovom tekstu ćete pronaći najnovije preporuke Radne skupine za kardiovaskularnu (KV) farmakoterapiju Europskog kardiološkog društva u svezi specifičnosti farmakoterapije KV bolesnika starije životne dobi. Sve je veći udio starijih osoba od 65 godina u populaciji. Starije osobe često boluju od dvije ili više kroničnih bolesti što zahtijeva istovremeno uzimanje više lijekova. Polifarmacija je istovremeno […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaSindrom sagorijevanja ili „burn-out“ uključuje čitav niz tjelesnih i psihičkih simptoma iscrpljenosti koji nastaju kao posljedica kronične izloženosti stresnim događajima, a posljedično se mogu razviti anksiozne i depresivne smetnje. Neki od savjeta kako skrbiti o sebi uključuju sljedeće: Spavanje je važan mehanizam obnove našeg organizma, ali i psihološkog stanja. Stoga neki savjeti vezani uz moguće […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?