Polifarmacija kardiovaskularnih bolesnika starije životne dobi – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

U ovom tekstu ćete pronaći najnovije preporuke Radne skupine za kardiovaskularnu (KV) farmakoterapiju Europskog kardiološkog društva u svezi specifičnosti farmakoterapije KV bolesnika starije životne dobi.

Sve je veći udio starijih osoba od 65 godina u populaciji. Starije osobe često boluju od dvije ili više kroničnih bolesti što zahtijeva istovremeno uzimanje više lijekova. Polifarmacija je istovremeno uzimanje pet ili više lijekova (oni koji se propisuju na liječnički recept ili bezreceptni kao što su dijetetski pripravci, različiti vitamini i minerali, biljni pripravci).

Starenjem se povećava rizik nastanka KV bolesti. Prevalencija KV bolesti u dobi iznad 65 godina je 65-70%, a iznad 80 godina je 79-86%. Najzastupljenije KV bolesti u starijih osoba su sistolička arterijska hipertenzija, zatajenje srca s očuvanom ejekcijskom frakcijom i degenerativna aortna stenoza. Zbog velike incidencije KV bolesti u starijih osoba često je propisivanje KV terapije u toj dobnoj skupini.

Starije osobe uz KV bolest često imaju i pridružene druge kronične bolesti što povećava broj lijekova koje moraju uzimati. Često uzimaju i niz drugih bezreceptnih lijekova, odnosno dijetetskih pripravaka. Time je polifarmacija gotovo neizostavna u starijoj populaciji, ali je često i neprimjerena jer bolesnici često uzimaju neadekvatne i nepotrebne dijetetske ili biljne pripravke, a lijekove uzimaju u neadekvatnim dozama (većim ili manjim od preporučenih).

Starenjem organizma dolazi do strukturnih i funkcionalnih promjena organa čime se mijenja metabolizam lijekova, njihova farmakokinetika i farmakodinamika. Polifarmacija i promjena u farmakokinetici i farmakodinamici lijekova,  povećava se rizik nuspojava, odnosno neželjenih učinaka lijekova, interakcija među lijekovima.

U liječenju starijih osoba s KV bolesti i multimorbiditetima preporučuje se multidisciplinarni pristup koji uključuje liječnike različitih specijalnosti, medicinske sestre, farmaceute. Ovakav pristup liječenju ove vulnerabilne skupine bolesnika poboljšava kvalitetu medicinske skrbi i ishode liječenja. Optimalna medicinska skrb ima za cilj održati kvalitetu života bolesnika, održati njegove tjelesne i kognitivne funkcije, postići dobru kontrolu simptoma bolesti i smanjiti potrebu za hospitalizacijom.

Propisivanje medikamentozne terapije u starijih osoba s KV bolesti i pridruženim multimorbidetima je složen proces koji se treba temeljiti na dobroj kliničkoj praksi uzimajući u obzir individualnu procjenu rizika, zdravstvene navike pojedinca, KV čimbenike rizika, tjelesno i kognitivno zdravlje, procjenu rizika i koristi terapije, očekivano trajanje života i ciljeve terapije. To su sve elementi personaliziranog liječenja prilagođenog svakom bolesniku kojim se osigurava optimalna terapija uz veću učinkovitost i sigurnost, a smanjuje se mogućnost pojave štetnih učinaka liječenja. Kardiolog u propisivanju terapije procjenjuje koji lijekovi donose najveću korist bolesniku, a minimalni neželjeni štetni rizik.

Starenjem organizma nastaju očekivane fiziološke promjene koje dovode do promjena u farmakokinetici lijekova u organizmu: mijenja se apsorpcija lijekova iz probavnog trakta, distribucija lijekova unutar organizma i razgradnja i eliminacija lijekova iz organizma. Promjena u apsorpciji lijekova kod starijih osoba može biti uzrokovana smanjenjem želučane kiselosti, usporavanjem pražnjenja želuca. Na distribuciju lijekova utječu promjene zbog povećanja masnog tkiva, smanjenja tjelesne vode što može povećati koncentraciju lijekova topivih u vodi, kao i onih topivih u mastima. Zbog smanjenja albumina u serumu povećava se količina slobodnih aktivnih komponenti lijekova u krvotoku.

Nastaju i promjene u biotransformaciji lijekova zbog promjena u jetrenoj funkciji, smanjuje se jetreni krvotok i enzimska aktivnost jetre. Bubrežna funkcija se također smanjuje što usporava eliminaciju lijekova koji se luče bubrezima.

Starenjem nastaju i promjene u farmakodinamici lijekova zbog promjena u osjetljivosti receptora za lijekove i pada homeostatskih funkcija.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Neurologija

Javlja mi se gubitak svijesti i modrice, o čemu je riječ?

ZS

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKod starijih bolesnika većinom su prisutni različiti komorbiditeti, najčešće arterijska hipertenzija, šećerna bolest, koronarna bolest, zatajivanje bubrega, slabokrvnost. Često su prisutna i druga patološka stanja koja smanjuju toleranciju starijih osoba prema lijekovima i češćem razvoju nuspojava: opća slabost, kaheksija, kognitivne smetnje. Prema ESC smjernicama liječenje bolesnika sa zatajivanjem srca (ZS) uz smanjenu ejekcijsku frakciju lijeve […]

ZS

Zatajivanje srca u starijoj životnoj dobi – 1. dio                                          

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteZatajivanje srca (ZS) je klinički sindrom koji označava slabljenje srčane funkcije koje nastaje zbog strukturnih i funkcionalnih promjena srca. Najčešći simptomi koji se javljaju kod kroničnog ZS su umor, zaduha, kratkoća daha, oticanje potkoljenica, u težim slučajevima gubitak tjelesne mase, bolovi u grudima, poremećaji svijesti. Starenjem populacije raste incidencija ZS, ali raste i morbiditet i […]

Srce

Sport i prirođene srčane greške

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteTjelesna aktivnost bi trebala biti dio svakodnevnog života svih osoba. Ona donosi mnoge tjelesne i emocionalne koristi, smanjuje rizik nastanka kardiovaskularnih bolesti, šećerne bolesti, ali i smanjuje anksioznost, depresiju. Redovita tjelesna aktivnost za 35% smanjuje rizik kardiovaskularnog mortaliteta i za 33% ukupnog mortaliteta. Smjernice Europskog kardiološkog društva (EKD) preporučuju minimalno 150 minuta tjedno umjerenu tjelesnu […]

Srčani impuls

Srce i proces starenja – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSrčani zalisci i starenje Tijekom starenja vidljive su strukturne i funkcionalne promjene na srčanim zaliscima. Ove promjene mogu dovesti do suženja zalistaka i opstrukcije u protoku krvi kroz njih, ali i njihove disfunkcije u vidu insuficijencije zalistaka kod koje dolazi do povratka krvi natrag u srčane šupljine (regurgitacija). Promjene uzrokovane starenjem najčešće i u većem […]

Kardiovaskularne bolesti

Imam povećanu vrijednost Apo B/apo A1, što mi savjetujete?

Iz iste kategorije

Kardiologija shutterstock_2286749951

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minutePRAĆENJE : SURAĐUJTE SA SVOJIM ZDRAVSTVENIM TIMOM (kardiolog, obiteljski liječnik, medicinske sestre) Nakon akutne faze bolesti slijedi dugotrajno praćenje u cilju potpunog ozdravljenja i oporavka srca. Vaš liječnik će vam navesti termine kontrola i pretraga koje trebate obavljati tijekom ozdravljenja. Tijekom praćenja oporavka možete očekivati sljedeće: Redovite kontrolne preglede-kardiolog će vas pozvati na kontrolu već […]

Kardiologija shutterstock_2689946553

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minute

Kardiologija shutterstock_2128011083

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 4 minute

Kardiologija

Jesu li ekstrasistole na Holteru prepreka za bavljenje sportom u 71. godini?

Kardiologija

Je li Holter EKG nalaz s čestim ventrikularnim ekstrasistolama zabrinjavajući ako nema simptoma?

Kardiologija shutterstock_2235802125

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteKAD JE POTREBNO POTRAŽITI MEDICINSKU POMOĆ? Važno je prepoznati kad su simptomi ozbiljni. Navest ćemo simptome, koji ukoliko se pojave, zahtijevaju da odmah pozovete hitnu pomoć ili odete u hitnu službu najbliže bolnice: Bol u grudima koja ne prolazi, osobito ukoliko se širi u ramena, vrat ili donju čeljust. Ona može biti znak upalnog mioperikardijalnog […]

Kardiologija shutterstock_2499183421

Kliničke praktične smjernice za pacijente oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute2025.g. Europsko kardiološko društvo objavilo je Kliničke praktične smjernice za bolesnike oboljele od miokarditisa i/ili perikarditisa. To je dokument koji jasno, praktično i jezgrovito objašnjava uzroke i simptome bolesti, postupke dijagnosticiranja, liječenja i oporavka od miokarditisa i/ili perikarditisa. U tom dokumentu obrađene su i preporuke o dnevnim aktivnostima i posebne skupine bolesnika kao što su […]

Kardiologija Depositphotos_543103362_L

Koronarna arterijska bolest – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrema smjernicama Europskog kardiološkog društva (EKD) savjetuje se procjena koronarne bolesti na temelju individualnog rizika. Bolesnici se dijele u tri razreda prema riziku koronarne arterijske bolesti: nizak, srednji i visok rizik. Za bolesnike s niskim rizikom preporučuje se učiniti CT koronarografiju. Bolesnicima sa srednjim rizikom preporučuju se provokativni testovi: stres ehokardiografija ili test opterećenja. Za […]