Zdrave prehrambene navike u primarnoj i sekundarnoj kardiovaskularnoj prevenciji – preporuke Europskog društva za kardiovaskularnu prevenciju, 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Nutricionističko savjetovanje u sportskoj medicini

U životu sportaša prehrana je važan čimbenik u učinkovitosti treninga, postizanja sportskih rezultata, bržeg oporavka nakon zahtjevnih tjelesnih opterećenja. Istraživanja su pokazala da su bolje sportske rezultate postizali sportaši koji su se pridržavali preporuka nutricionista. Kod sportaša energetski deficit može uzrokovati loše sportske rezultate, ali i narušiti psihofizičko zdravlje. Može doći do poremećaja funkcije i razvoja bolesti niza organskih sustava: endokrinološkog, gastrointestinalnog, hematološkog i kardiovaskularnog.

Kod žena sportašica može nastupiti amenoreja, pad razine estrogena. U najtežim slučajevima nedovoljni energetski prehrambeni unos  kod sportaša uzrokuje anoreksiju koja osim drugih zdravstvenih poremećaja može dovesti do opasnih kardiovaskularnih oštećenja: poremećaji srčanog ritma, perikardijalni izljev, oštećenje srčanih zalistaka.

Sportašima se osigurava edukacija o pravilnoj prehrani, dovoljnom energetskom unosu. Plan prehrane se prilagođava individualno svakom sportašu ovisno o vrsti sporta, treninzima, tjelesnoj građi i metabolizmu pojedinca, prehrambenim sklonostima pojedinca, sportskim natjecanjima. Sportaše treba redovito pratiti, kontrolirati kako bi se izbjegle značajne promjene u energetskom unosu.

Nutricionističko savjetovanje djece oboljelih od kv bolesti i njihovih roditelja

U dječjoj dobi svi bismo trebali usvojiti zdrave prehrambene navike s ciljem prevencije KV bolesti. Kod djece s prirođenim srčanim greškama često je prisutna pothranjenost koja može uzrokovati komplikacije: srčano popuštanje, slabokrvnost, sklonosti infekcijama. Teže srčane greške, ukoliko se pravovremeno ne korigiraju, mogu dovesti do pothranjenosti djeteta zbog manjka apetita, zamora djeteta prilikom hranjenja. Takvoj djeci treba davati često manje obroke.

Treba im osigurati multidisciplinarni tim stručnjaka koji uključuje pedijatre, kardiologe, nutricioniste, medicinske sestre, farmaceute i trebaju se kontrolirati u bolničkim centrima koji imaju centre za praćenje takvih bolesnika.  Često se prirođene srčane greške kirurški korigiraju već u ranoj životnoj dobi kako bi se djetetu omogućio normalan rast i razvoj.

Kod djece s dokazanom obiteljskom hiperkolesterolemijom povećan je rizik ranog razvoja ateroskleroze i nastanka koronarne bolesti. Taj poremećaj treba što ranije otkriti i liječiti, a roditeljima dati preporuke o prehrani djeteta. Najzdraviji je mediteranski tip prehrane uz prilagodbu prema dobi djeteta.

Kod djece, kao i kod odraslih, savjetovanje o prehrani treba biti individualizirano ovisno o srčanoj bolesti, dobi djeteta, rizičnim čimbenicima  i treba uključiti roditelje.

U ovim preporukama navedene su pojedine specifične skupine kojima trebaju prilagođeni programi prehrane. Međutim, važni su i nacionalni programi i  provođenje odgovarajućih propisa na nivou država u promicanju zdravih prehrambenih navika cijele populacije. U tu svrhu mogu poslužiti edukativni programi u obrazovnim ustanovama, osigurati zdrave obroke u obrazovnim, odgojnim i radnim sredinama, povećati poreze na nezdrave namirnice i pića, te smanjiti oglašavanje istih.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Što znači nalaz fibroznih promjena na plućima i zadebljanja sluznice sinusa na RTG snimci?

Kardiologija Depositphotos_234559870_L

Koronarna arterijska bolest – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteČimbenici rizika za nastanak koronarne arterijske bolesti (KAB) dijele se u dvije skupine: NEPROMJENJIVI ČIMBENICI RIZIKA (oni čimbenici na koje ne možemo utjecati promjenom životnih navika):Dob: starenje povećava rizik razvoja ateroskleroze i KAB.Spol: muškarci imaju veći rizik, ali nakon menopauze taj je rizik izjednačen u oba spola.Pozitivna obiteljska anamneza srčanih bolesti: ukoliko su bliži krvni […]

Kardiologija Depositphotos_10351537_L

Koronarna arterijska bolest – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 3 minuteSvjetski dan srca obilježava se svake godine 29. rujna s ciljem podizanja svijesti o kardiovaskularnim bolestima. To je globalni događaj koji okuplja pojedince, liječnike, medicinske sestre i zajednice diljem svijeta u provođenju preventivnih strategija putem edukacija, različitih događanja i kampanja kojima se informira javnost o kardiovaskularnim bolestima, rizičnim čimbenicima i važnosti prevencije. Aktivnosti tijekom Svjetskog […]

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Što znači nalaz kalcifikata u jetri i stijenci aorte i treba li dodatna obrada?

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]