Korištenje pametnih telefona i suicidalno ponašanje kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva

shutterstock_2229886135
Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Novo provedeno istraživanje ukazuje na mogućnosti da kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva, korištenje pametnih telefona kasno noću može biti povezano s povećanim rizikom od suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan. Aktivno korištenje tipkovnice, posebno usred noći, pokazalo je zaštitne učinke protiv suicidalnih ideja.

Istraživači su u svom istraživanju ispitivali jesu li vrijeme i priroda korištenja pametnih telefona noću povezani s rizikom od suicidalnog ponašanja sljedeći dan kod odraslih osoba s visokim rizikom od samoubojstva. Analizirani su podaci 79 odraslih ispitanika (prosječna dob, 35,2 godine; 68,3% žena) koji su koristile Android telefone i imale suicidalne misli ili ponašanja u proteklom mjesecu.

Tijekom 28 dana, telefoni su snimali snimke zaslona svakih 5 sekundi tijekom korištenja, a sudionici su svakodnevno ispunjavali šest upita za trenutnu procjenu. Model dubokog učenja detektirao je tipkovnicu na zaslonu kao pokazatelj aktivnog korištenja.

Mjerena su tri aspekta korištenja pametnih telefona noću: najdulji razmak bez telefona od 20 do 10 sati, korištenje tijekom samoprocjene sati spavanja i korištenje svakog sata od 23 do 8 sati. Procjenjivane su razine pasivnih i aktivnih suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan.

Razdoblja bez telefona od 4-7 sati noću bila su povezana s višom razinom suicidalnih ideja nego dulja razdoblja od 7-9 sati, za pasivne i aktivne ideacije.

​​Korištenje telefona između 23 sata i 1 sat ujutro bilo je povezano s višom razinom pasivnih i aktivnih suicidalnih ideja i planiranja samoubojstva sljedeći dan nego korištenje tijekom kasnijih noćnih sati (1-5 sati ujutro) ili ranog jutra (5-8 sati ujutro). Produžena aktivnost tipkovnice, posebno između 1 sata i 5 sati ujutro, bila je povezana sa smanjenom razinom suicidalnih ideja sljedeći dan. Učinci vremena i prirode korištenja pametnih telefona trajali su čak i nakon prilagodbe za ukupnu upotrebu.

Jedan od ciljeva rada je uključivanje rezultata u algoritme za otkrivanje rizika u stvarnom vremenu ili ih koristiti za pokretanje pravovremenih adaptivnih intervencija. Voditelj istraživanja je Ross Jacobucci, Sveučilište Wisconsin-Madison. Članak je objavljen u časopisu JAMA.

Važno je istaknuti kako ova opservacijska studija nije otkrila da korištenje telefona uzrokuje suicidalne misli ili planiranje. Neaktivnost telefona nije se mogla razlikovati od spavanja. Uzorak je bio ograničen na korisnike Androida s nedavnim suicidalnim mislima, što je ograničilo generalizaciju.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteAttention-deficit/hyperactivity disorder (ADHD), odnosno poremećaj pažnje i hiperaktivnosti, čest je neurobiološki poremećaj koji se najčešće javlja u djetinjstvu. Procjenjuje se da pogađa otprilike 6 do 10% djece i oko 4,4% odraslih. Smatra se da približno 60% pacijenata kojima je dijagnoza postavljena u djetinjstvu nastavlja iskazivati simptome i u odrasloj dobi. Glavne kategorije simptoma Simptomi ADHD-a […]