Samoozljeđivanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prema definiciji samozljeđivanje ili namjerno samoozljeđivanje uključuje samozljeđivanje (nanošenje ozljeda) i samootrovanje, te predstavlja namjerno, direktno ozljeđivanje tijela, najčešće bez suicidalne namjere.

Prema definiciji samozljeđivanje ili namjerno samoozljeđivanje uključuje samozljeđivanje (nanošenje ozljeda) i samootrovanje, te predstavlja namjerno, direktno ozljeđivanje tijela, najčešće bez suicidalne namjere. Jedno od najvažnijih pitanja vezano uz samoozljeđivanje jest da li u podlozi postoji suicidalna nakana, te kako barem pokušati predvidjeti taj rizik i ako je moguće izbjeći fatalan ishod. S tim ciljem provedena su brojna istraživanja kao i prikazi slučajeva kako bi se što bolje pokušalo razumjeti faktore koji bi bili protektivni ili rizični kod takvog ponašanja.

Autor William Basco u svom članku navodi da je među tinejdžerima i mlađim odraslim osobama u dobi od 15 do 24 godine, suicid drugi po redu učestalosti uzrok smrti. U nedavnoj studiji pokušalo se istražiti da li je samoozljeđivanje (nefatalno samoozljeđivanje ili samootrovanje koje se javljalo s ili bez suicidalne nakane) moglo predvidjeti budući suicid. Prema nekim studijama učestalost suicida u prvoj godini nakon samoozljeđivanja bila je manja od 1%. Olfson i suradnici  dodatno su istraživali varijable kao što su spol, dob, rasu, etničku pripadnost te kliničku dijagnozu koje bi mogle utjecati na rizik od suicida nakon samoozljeđivanja,

Istraživanje Bascoa pokazala je da su osobe s nefatalnim početnim samoozljeđivanjem većinom bile žene, bjelkinje, adolescentice. Od ukupnog broja ispitanih 35.6% imalo je depresivni poremećaj. Oko 17% mladih osoba koje su se samoozljeđivale imale su barem jedno ponovljeno nefatalno iskustvo samoozljeđivanja tijekom naredne godine. Nekoliko faktora bilo je pozitivno povezano s ponovljenim samoozljeđivanjem, uključujući ženski spol, bipolarni poremećaj, anksiozni poremećaj, ovisnost o psihoaktivnim tvarima, poremećaj ličnosti. U usporedbi s općom populacijom dječje dobi povećan je bio i mortalitet., a najveći je bio u dobnoj skupini adolescenata od 12 do 17 godina.

Istraživanje zaključno navodi da je rizik od suicida kod tinejdžera ili mlađih odraslih osoba povećan nakon nefatalnog samoozljeđivanja. Sugerira se da saznanje o ovim podacima može pomoći u obraćanju pažnje u pružanju pomoći i praćenju populacije pod rizikom.

Prema Bascou ovi podaci upućuju na to da bilo koje samoozljeđivanje, uključujući rezanje, (koje predstavlja jednaku opasnost kao i trovanje) predstavlja rizični faktor.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Panični napadaj i tablete za smirenje?

Psihijatrija

Sindrom sagorijevanja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaZa početak odgovorite na naredna tri pitanja s DA ili NE: Ako ste na sva tri pitanja odgovorili s DA onda to predstavlja upozorenje. Naime, umjerene količine stresa u našem životu mogu biti izazovne i motivirajuće, no kada smo izloženi trajnom i pretjeranom stresu, tada se mogu pojaviti određene psihološke tegobe, osjećaj pritiska i preplavljenosti. […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“. Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to […]

Psihijatrija

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Psihijatrija

Psihoza uzrokovana supstancama versus primarne psihoze – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrethode li problemi s uporabom kanabisa ili se javljaju zajedno s psihozom također može biti irelevantno na temelju nalaza druge nedavne švedske kohortne studije, izvijestila je Solja Niemelä, Turku, Finska. U studiji je sudjelovalo 1820 pacijenata s prvom epizodom primarne psihoze (84,7% muškaraca; prosječna dob 26,8 godina) praćeno u prosjeku približno 6 godina. Korištenje antipsihotika […]

Psihijatrija

Esketamin u liječenju depresije otporne na liječenje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovo istraživanje pokazuje kako je esketamin u kombinaciji s inhibitorom ponovne pohrane serotonina (SSRI) i noradrenalina (SNRI) za depresiju otpornu na liječenje (TRD) bio je povezan sa značajno nižim stopama nekoliko štetnih ishoda u odnosu na esketamin uz selektivni inhibitor ponovne pohrane serotonina (SSRI). Prethodna istraživanja pokazala su da je esketamin u kombinaciji s bilo […]

Psihijatrija

Pretjerana pospanost – ozbiljan zdravstveni problem

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNovoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine. Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja […]

Psihijatrija

Zašto se panični i depresivni poremećaji vraćaju?