Samoozljeđivanje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Prema definiciji samozljeđivanje ili namjerno samoozljeđivanje uključuje samozljeđivanje (nanošenje ozljeda) i samootrovanje, te predstavlja namjerno, direktno ozljeđivanje tijela, najčešće bez suicidalne namjere.

Prema definiciji samozljeđivanje ili namjerno samoozljeđivanje uključuje samozljeđivanje (nanošenje ozljeda) i samootrovanje, te predstavlja namjerno, direktno ozljeđivanje tijela, najčešće bez suicidalne namjere. Jedno od najvažnijih pitanja vezano uz samoozljeđivanje jest da li u podlozi postoji suicidalna nakana, te kako barem pokušati predvidjeti taj rizik i ako je moguće izbjeći fatalan ishod. S tim ciljem provedena su brojna istraživanja kao i prikazi slučajeva kako bi se što bolje pokušalo razumjeti faktore koji bi bili protektivni ili rizični kod takvog ponašanja.

Autor William Basco u svom članku navodi da je među tinejdžerima i mlađim odraslim osobama u dobi od 15 do 24 godine, suicid drugi po redu učestalosti uzrok smrti. U nedavnoj studiji pokušalo se istražiti da li je samoozljeđivanje (nefatalno samoozljeđivanje ili samootrovanje koje se javljalo s ili bez suicidalne nakane) moglo predvidjeti budući suicid. Prema nekim studijama učestalost suicida u prvoj godini nakon samoozljeđivanja bila je manja od 1%. Olfson i suradnici  dodatno su istraživali varijable kao što su spol, dob, rasu, etničku pripadnost te kliničku dijagnozu koje bi mogle utjecati na rizik od suicida nakon samoozljeđivanja,

Istraživanje Bascoa pokazala je da su osobe s nefatalnim početnim samoozljeđivanjem većinom bile žene, bjelkinje, adolescentice. Od ukupnog broja ispitanih 35.6% imalo je depresivni poremećaj. Oko 17% mladih osoba koje su se samoozljeđivale imale su barem jedno ponovljeno nefatalno iskustvo samoozljeđivanja tijekom naredne godine. Nekoliko faktora bilo je pozitivno povezano s ponovljenim samoozljeđivanjem, uključujući ženski spol, bipolarni poremećaj, anksiozni poremećaj, ovisnost o psihoaktivnim tvarima, poremećaj ličnosti. U usporedbi s općom populacijom dječje dobi povećan je bio i mortalitet., a najveći je bio u dobnoj skupini adolescenata od 12 do 17 godina.

Istraživanje zaključno navodi da je rizik od suicida kod tinejdžera ili mlađih odraslih osoba povećan nakon nefatalnog samoozljeđivanja. Sugerira se da saznanje o ovim podacima može pomoći u obraćanju pažnje u pružanju pomoći i praćenju populacije pod rizikom.

Prema Bascou ovi podaci upućuju na to da bilo koje samoozljeđivanje, uključujući rezanje, (koje predstavlja jednaku opasnost kao i trovanje) predstavlja rizični faktor.

 

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 1 minuta 2. Bipolarni afektivni poremećaj Za maničnu fazu bipolarnog poremećaja, dijagnostički kriteriji uključuju smanjenu potrebu za snom. Dakle, kao i kod velikog depresivnog poremećaja, očekivane su i obično prisutne promjene u spavanju kod osoba s bipolarnim poremećajem. Međutim, priroda problema sa spavanjem u ovom stanju, odnosno smanjena potreba za snom je promjena u spavanju koja se […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Uvriježeno je mišljenje kako su problemi sa spavanjem učestalo prisutni među osobama s psihijatrijskim poremećajima. Isto tako se može reći kako se problemi sa spavanjem smatraju simptomima povezanih psihijatrijskih stanja. Tako da se može reći kako problemi sa spavanjem predstavljaju i obilježja velikog broja psihijatrijskih poremećaja i uključeni su među dijagnostičke kriterije za te poremećaje. […]

Psihijatrija

Povezanost između oštećenja vida i demencije

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta Liječenje problema s oštećenjem vida moglo bi pomoći u prevenciji demencije, jer se sumnja kako je oštećenje vida povezano s 19% slučajeva demencije u starijih osoba. Istraživanje koje jeproveo Jason R. Smith sa suradnicima objavljeno je ove godine u časopisu JAMA Ophthalmology. Istraživanje je uključilo 2.767 odraslih osoba u SAD-u u dobi od 71 godinu ili […]

Psihijatrija

Trema li mijenjati terapiju za fobično-anksiozni poremećaj?

Psihijatrija

Precizna psihijatrija

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Područje psihijatrije doživljava transformativni pomak prema preciznoj medicini, paradigmi koja prilagođava liječenje jedinstvenim karakteristikama pojedinih pacijenata. Ovaj pristup odražava napredak u područjima kao što su onkologija i kardiologija, gdje su precizni alati već revolucionirali skrb za pacijente. Cilj precizne psihijatrije bio bi identificirati podtipove psihijatrijskih poremećaja i prilagoditi tretmane koristeći mjerljive, objektivne podatke. Koristeći funkcionalni […]

Psihijatrija

Promjene moždanih struktura u osoba s depresijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Studija objavljena u časopisu Nature pokazuje kako moždana je mreža uključena u obradu nagrađivanja i obraćanje pažnje na podražaje znatno povećana kod osoba s depresijom, ostaje stabilna tijekom vremena, na nju ne utječu promjene raspoloženja te da se može otkriti već kod djece prije pojave simptoma depresije. Koristeći novu tehniku ​​mapiranja mozga, istraživači su otkrili […]

Psihijatrija

Promjene stila života povezane s poboljšanjem simptoma Alzheimerove bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minute Prema rezultatima novog istraživanja, zdravi stilovi života povezani su s nižim rizikom od Alzheimerove bolesti (AD), ali također može koristiti pacijentima s već dijagnosticiranim blagim kognitivnim oštećenjem (MCI) ili ranim AD. Nakon 20 tjedana, pacijenti nakon intenzivne promjene multimodalnog stila života pokazali su značajna poboljšanja u kogniciji i funkciji. Korisne promjene primijećene su i u […]

Psihijatrija

Ima li moj ujak shizofreniju?