Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?

Večer, majka sam djevojke od 18 godina s posebnim potrebama i djevojčice od 8 godina. Većinom sam sama s njima s obzirom da suprug radi i malo vremena provodi s njima . U zadnje vrijeme sam primjetila po sebi da sam dosta tužna bez nekog posebnog razloga , taj isti osjećaj tuge izaziva mi i nelagodu u prsima , radila sam EKG ,uzv i sve preglede sa srcem je sve u redu. Neznam dal’ se nakupilo sve tokom ovih godina pa sad izlazi van u obliku te tuge , depresije i kako si pomoći ? Nije to stanje da bi digla ruku na sebe il’ slično nego jednostavno tuga koju nitko od okoline ne primjećuje jel sam “uvijek nasmiješena ” i sve je tip top , bar tak izgleda na van. Dio koji mene zanima , kako si pomoći da prestane ovaj osjećaj jel uz isti taj pritisak u prsima imam “strah” da mi se nešto ne dogodi a ja sama s kćerima . Oprostite na duljoj poruci . LP

23.10.2025

Odgovara

izv. prof. prim. dr. sc. Tihana Jendričko dr. med., specijalist psihijatrije

Poštovana, vjerujem da Vam je teško, da se osjećate iscrpljeno, a ponekad možda na određeni način i usamljeno. Razumljivi su navedeni ili slični osjećaji. Predložila bih da za početak napravite pregled kod psihijatra, a potom se uključite možda i u psihoterapiju kako biste dobili podršku i pronašli možda neke adekvatnije načine za nošenje sa životnim situacijama.

Sretno!

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Depresivna epizoda

Multipla skleroza i depresija

Vrijeme čitanja članka: 3 minute“Depresija” u multiploj sklerozi je izraz koji se obično primjenjuje na širok raspon emocionalnih stanja u rasponu od osjećaja potištenosti koji traje nekoliko sati do ozbiljne depresije koja može trajati nekoliko mjeseci. Depresija u svojim različitim oblicima jedan je od najčešćih simptoma multiple skleroze. Zapravo, studije su pokazale da je depresija — najteži oblik — […]

Anksiozni poremećaj

Jesu li sve ove smetnje od anksioznog poremećaja ili od nuspojava lijeka?

Samo-diskriminacija

Stigma i mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteOsobe s mentalnim poremećajima ne bore se samo sa simptomima i ograničenjima koji su posljedica tog poremećaja, već i sa predrasudama koji proizlaze iz pogrešnog doživljaja. Posljedično kod tih su osoba smanjene mogućnosti koje pridonose kvaliteti našeg života: dobar posao, stambeni prostor, adekvatna zdravstvena zaštita, razvijena socijalna mreža. Važan čimbenik u svemu navedenom ima stigma […]

Iz iste kategorije

Psihijatrija Depositphotos_194660438_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaNovo područje istraživanja usmjereno je na crijevni mikrobiom i na to može li crijevna disbioza doprinijeti riziku od autizma. Navodi kako nekolicina studija pokazuju da postoji crijevna disbioza kod autizma te da je ona povezana sa simptomima autizma. No, ono što znamo jest da sve razlike u ponašanju moraju biti putem crijevnog mikrobioma ili interakcija […]

Psihijatrija

Trebam li otići psihijatru ili psihologu?

Psihijatrija Depositphotos_194660420_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanja navode kako desetljeća visokokvalitetnih dokaza nisu pokazala da cjepiva uzrokuju autizam. Velika danska kohorta koja je uključila 657.461 djece nije pokazala povećani rizik od autizma nakon cijepljenja protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (potpuno prilagođen HR, 0,93; 95% CI, 0,85-1,02), a nije bilo ni znakova kod djece s autističnom braćom i sestrama te drugih podskupina […]

Psihijatrija Depositphotos_194660194_L

Istraživanja podloge poremećaja iz spektra autizma – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteKliničari i istraživači nastavljaju se baviti tvrdnjama o podrijetlu autizma, koje su nedokazane, a i opovrgnute, u koje spadaju one da ponajviše cjepiva i prenatalna primjena acetaminofena mogu povećati rizik od ovih poremećaja. Mnogi stručnjaci za autizam i medicinska društva ističu kako porast prevalencije autizma i njegovi potencijalni uzroci još nisu u potpunosti razjašnjeni. Postavlja […]

Psihijatrija

Kada prestaju panični napadi nakon ponovnog uvođenja navedenog lijeka?

Psihijatrija Depositphotos_11892017_L

Kognitivne funkcije u starijoj životnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteStarije odrasle osobe čije su kognitivne funkcije bile primjerene dobi (što uključuje promišljanje i pamćenje)  kada su vježbale i provodile aktivnosti za trening mozga, imale su bolji psihički status. Pokazalo se kako je provođenje ovih aktivnosti djelovalo bolje od ne provođenja aktivnosti ili samo od dobivanja općih zdravstvenih informacija. Augusto Mendes (Laboratorij za neuroimaging starenja […]

Psihijatrija Depositphotos_242922356_L

Utjecaj alkohola na pojavu demencije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteProf. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne […]

Psihijatrija

ADHD kod odraslih – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrepoznavanje ADHD-a u odrasloj dobi od iznimne je važnosti zbog značajnih funkcionalnih oštećenja povezanih s ovim stanjem. Istraživanja pokazuju visoku prevalenciju dodatnih komorbidnih psihičkih poremećaja, poput poremećaja raspoloženja i zlouporabe droga. Osobe s ADHD-om češće doživljavaju nesreće s ozljedama, imaju akademske i radne deficite, a zabilježena je i povećana stopa rane smrtnosti. Pacijenti se često […]