Stigma i mentalno zdravlje

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Osobe s mentalnim poremećajima ne bore se samo sa simptomima i ograničenjima koji su posljedica tog poremećaja, već i sa predrasudama koji proizlaze iz pogrešnog doživljaja. Posljedično kod tih su osoba smanjene mogućnosti koje pridonose kvaliteti našeg života: dobar posao, stambeni prostor, adekvatna zdravstvena zaštita, razvijena socijalna mreža.

Važan čimbenik u svemu navedenom ima stigma koja može dolaziti iz naše okoline i samo-stigma.

Stigma okoline uključuje reakciju opće javnosti prema osobama s mentalnim poremećajem. Samostigmatizacija je predrasuda koju osobe s mentalnim poremećajima imaju prema samima sebi.

Oba navedena tipa stigme može se promatrati kroz komponente: stereotipi, predrasude i diskriminacija. Stereotipi su osobito učinkovite strukture društvenih znanja koja su većina članova neke društvene grupe usvojila. Oni se smatraju „društvenim“ jer predstavljaju kolektivno prihvaćena mišljenja grupa skupina osoba. „Učinkoviti“ su jer ljudi brzo stvaraju dojmove i očekivanja o osobama koje pripadaju stereotipnoj grupi.

Postoje određene razlike između stigme javnosti i samo-stigme. Stigma javnosti povezana je uz doživljaj da su osobe s mentalnim poremećajima opasne, nekompetentne, slabog karaktera; izazivaju u drugima osjećaja ljutnje ili straha, ili se okolina prema njima odnosi izbjegavajuće, teško pronalaze posao i stanovanje, uskraćuju im pomoć.

Samo-stigma uključuje negativna vjerovanja o sebi (stereotipe), npr. da su nekompetentni ili slabog karaktera; prihvaćanje vjerovanja i iskazivanje negativnih reakcija poput niskog samopouzdanja i niske učinkovitosti (predrasude) ili ponašanje koje se javlja kao odgovor na predrasude – neuspješno traženje posla i rješavanje stambenog pitanja (diskriminacija).

Kod osoba s mentalnim poremećajima posljedično se može dogoditi da im je ponekad uskraćena pomoć ili da umjesto da ih se uputi u zdravstveni sustav ih se upućuje u druge službe zbog percepcije da su opasne ili problematične. Strah vodi izbjegavanju, npr. poslodavci ih izbjegavaju zaposliti. S druge strane, predrasude mogu dovesti i do samo-diskriminacije. Samo-stigma i strah da će ih drugi odbaciti mogu dovesti do toga da osobe s mentalnim poremećajima propuštaju životne prilike.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Komplikacije poremećaja prehrane shutterstock_1053348299

Komplikacije poremećaja prehrane – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaOsobe s poremećajem prehrane također su imale šest puta veću vjerojatnost za razvoj osteoporoze, dvostruko veću vjerojatnost oboljenja od zatajenja srca i tri puta veću vjerojatnost za razvoj dijabetesa. Dijagnoza poremećaja prehrane također je utjecala na mentalno zdravlje, pri čemu su pacijenti imali sedam puta veću vjerojatnost za razvoj depresije i više od devet puta […]

Voće

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Strah

Što znači dugotrajan osjećaj nestvarnosti sebe i tijela praćen strahom i panikom?

Tjelesne bolesti

Mentalni poremećaji i tjelesne bolesti

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNova meta-analiza objavljena u The Lancet Psychiatry The Lancet Psychiatry (Sean Halstead), pokazuje kako su ozbiljni mentalni poremećaji (serious mental illness – SMI), uključujući bipolarni afektivni poremećaj ili poremećaje iz spektra shizofrenije, povezani s dvostruko većim rizikom za istovremenu pojavu (komorbiditet) tjelesnih bolesti. Autori istraživanja smatraju kako su navedeni rezultati važni za primjenu integriranog modela […]

Antidepresivi

Depresija i tjeskoba kod oboljelih od karcinoma

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaKod osoba oboljelih od karcinoma važno je voditi računa o mogućem prisustvu anksioznih ili depresivnih simptoma. Prisustvo ovih simptoma može dovesti do pojave značajnog distresa i dizabiliteta, lošije kvalitete života, povećanog broja tjelesnih smetnji (uključujući bol ili mučninu), lošije prihvaćanje terapije, lošiju prognozu bolesti te povišen mortalitet. Kliničari trebaju razlikovati nepatološka stanja poput zabrinutosti, nesigurnosti, […]

Strah

Kako se nositi s tugom i strahom koji se javljaju unatoč urednim nalazima srca?