Prof. JoAnn Mansons s Medicinskog fakulteta Harvard navodi kako postoji čitav niz opservacijskih studija koje su sugerirale kako alkohol štiti srce, mozak, pa čak ima i pozitivan upliv na produljenje životnog vijeka. Potom su istraživanja upućivala kako te ranije studije možda daju lažne rezultate jer su osobe koje piju alkohol uspoređivane s osobama koje ne piju, a koje su često prestale piti zbog zdravstvenih problema, savjeta liječnika ili početka uzimanja lijekova koji ometaju konzumaciju alkohola, ili s drugom skupinom osobama, odnosno s umjerenim osobama koje piju, koje su često imale viši socioekonomski status i zdravije životne navike.
Kada su se analize ponovile ili kada su provedena nova istraživanja, alkohol je bio povezan s većim rizikom od hipertenzije, srčanih bolesti, moždanog udara, fibrilacije atrija, zatajenja srca i mnogih drugih oblika kardiovaskularnih bolesti. Dodatno je potrebno istaknuti i druge nepovoljne ishode kao što su nesreće, traume, cirozu jetre, više različitih tipova karcinom (npr. gastrointestinalni i karcinom dojke), kao i skraćeni životni vijek.
Objavljena je nova studija koja je koristila dvije velike kohortne skupine koja sugerira kako je alkohol također povezan s povećanim rizikom od demencije. Studija koja je nedavno objavljena u BMJ Evidence-Based Medicine iznosi ozbiljne dokaze. Istraživači su analizirali podatke više od pola milijuna sudionika u dvije velike opservacijske kohortne studije. Sudionici su bili u dobi od 56 do 72 godine, a rezultati su pokazali gotovo 15.000 novih slučajeva demencije.
Uočen je povećan rizik od demencije uz veći unos alkohola, a nije bilo dokaza da umjereno pijenje štiti od demencije.
Može se vidjeti kako nalazi sugeriraju da pijenje bilo koje količine alkohola povećava rizik od demencije na razini populacije. Randomizacijska analiza sugerirala je uzročnu ulogu konzumacije alkohola u povećanju rizika od demencije. Istraživači su također otkrili da ljudi koji su razvili demenciju obično piju manje u godinama koje prethode dijagnozi, što sugerira obrnutu uzročnost. Naime, kognitivni pad koji dovodi do smanjenog unosa alkohola može biti temelj nekih zaštitnih povezanosti uočenih s alkoholom u opservacijskim studijama.
Svjetska zdravstvena organizacija 2023. godine izdala je izjavu da nijedna količina alkohola nije sigurna. Neuroznanstvena istraživanja sugeriraju kako je alkohol izravno toksičan za neurone u mozgu. Sve više dokaza dovodi u pitanje ideju da umjerena konzumacija alkohola štiti srce ili mozak.
29.9.2025
