Digitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji i susretu pa možemo reći da je digitalni svijet već postao stvarnost mlađih generacija.
Mladi ljudi veliki dio vremena provode unutar virtualnog svijeta koji je brz, površan, pruža doživljaj da oni mogu upravljati događajima, da mogu birati što im se dopada, izbjeći ili blokirati ono što ne žele. To se početno svima dopadne jer se dobije dojam da mi kontroliramo svijet oko sebe i da možemo selekcionirati osobe, situacije, probleme. Vrlo je jednostavno nekoga blokirati ili nestati kada nam nešto ne odgovara.
Mogu se izbjeći razne neugodne emocije, dublji odnosi pa time i osjećaj povrijeđenosti i patnje kada bi nas druga osoba nečim mogla povrijediti. Također, za najmanju nepoželjnu sitnicu se prekida komunikacija i odnos.
Istraživanja pokazuju kako se često mlađe osobe osjećaju neuspješno i nepopularno ako njihove objave nisu pregledane velik broj puta. Ono u čemu društvene mreže mogu biti imati pozitivne jest društveni učinak budući da olakšavaju održavanje komunikacije i kontakta s prijateljima i obitelji te općenito su korisne za bolju informiranost.
Međutim, negativno je to što mogu izazvati osjećaj neadekvatnosti i bezvrijednosti, stvarajući pritisak da sebe prikažu u najboljem izdanju jer na društvenim mrežama životi se prikazuju sretno, uspješno, zadovoljno, često glamurozno i blještavo. Uz to se spominje i “tjeskoba dobivanja potvrde” koja se odnosi na stalnu zabrinutost osobe kakve će odgovore i reakcije njezine objave izazvati.
Budući da mlade osobe u svom tranzicijskom periodu adolescencije prolaze vrlo intenzivan i važan period formiranja svoje ličnosti, suočavaju se s nizom pritisaka i očekivanja, kako vlastitih tako i od strane okoline. Stoga bi uloga društvenih mreža kod mladih trebala biti u službi brige o vlastitoj vrijednosti, mjesto gdje se mogu izraziti i povezati s drugima, a ne se međusobno natjecati. Kroz pretjeranu prisutnost na društvenim mrežama gube se granice osobnog i javnog, a općenito možemo reći kako ipak postoji značajno preklapanje između toga kako osoba prezentira sebe drugima online i uživo.
26.6.2025
