Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaka sedma osoba u dobi od 10 do 19 godina ima neki mentalni poremećaj, uz to što na žalost, mnogi još uvijek ostaju neprepoznati i neliječeni.
Od poremećaja se najčešće javljaju depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Kao jedan od značajnih problem ističe se suicid kao četvrti vodeći uzrok smrti kod mladih u dobi od 15 do 19 godina.
Adolescencija je jedinstveno, ali i vrlo osjetljivo razdoblje jer je to vrijeme u kojem se događa niz formativnih promjena na tjelesnom, emocionalnom i socijalnom planu.
Adolescencija je ključan period za razvoj socijalnih i emocionalnih navika uključujući usvajanje zdravih obrazaca spavanja, redovitu tjelovježbu, razvoja strategija sučeljavanja, rješavanja problema i interpersonalnih vještina te učenje reguliranja emocija.
Rizični čimbenici za razvoj mentalnih poremećaja u adolescenciji su izloženost nepovoljnim uvjetima, pritisak za uklapanjem s vršnjacima i izgradnja identiteta.
Društvene mreže mogu stvoriti pravi kontrast između stvarnosti koju adolescenti proživljavaju i njihovih fantazija o budućnosti ili općenito percepcije svijeta koju imaju.
Ono što je također adolescentima iznimno važno jest obitelj u kojoj žive, ne/povoljno okruženje u kojem odrastaju i školuju se, odnosno imaju li mogućnost željenog školovanja, sudjelovanja u aktivnostima lokalne zajednice te općenito realizaciji vlastitih kapaciteta i potencijala.
Izloženost vršnjačkom nasilju, zlostavljanju i život u rizičnim uvjetima značajni su nepovoljni čimbenici koju utječu na mentalno zdravlje mladih osoba. Svi oni koji nemaju zadovoljavajuću zaštitu i podršku, kao i dostupnost službi mentalnog zdravlja također su pod rizikom za razvoj mentalnih poremećaja.
30.6.2022
