Probiotici kao dodatak antidepresivima u velikoj depresivnoj epizodi

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Pilot studija koju je provela Viktoriya Nikolova, iz King’s College London, objavljena u JAMA Psychiatry 14.6.2023. (potom ih je prenio Medscape Medical News), navodi kako početno istraživanje bilo usmjereno na mogućnost poboljšanja zdravlja crijevnog trakta putem probiotika što bi moglo poslužiti kao novi put za osnaživanje mentalnog zdravlja i stabilizaciju raspoloženja.

Suplementi probiotika kada se koriste kao dopunska terapija, mogu smanjiti simptome kod pacijenata s depresivnim poremećajem. Navedene rezultate pokazala je pilot studija koja se provodila tijekom 8 tjedana. Uključeni su ispitanici koji su djelomičan odgovor na antidepresive prije nego su im uključeni probiotici, a koje su tijekom liječenja postigli bolje rezultate mjerenjem anksioznosti i depresije u odnosu na one koje su bili na placebu. Istraživači ističu potrebu daljnjeg, opsežnijeg istraživanja.

Kako se razmatraju opcije učinkovitijeg liječenja depresivnog poremećaja posebno kod onih pacijenata koji ne postižu potpunu remisiju liječenjem antidepresivima, proučava se tzv. osovina crijevo-mozak kao ciljanog područja za liječenje depresije. Provedena je meta-analiza 7 randomiziranih kontroliranih studija tijekom 2021 godine i pronađeno je da su probiotici učinkoviti u reduciranju depresivnih simptoma kada se uzimaju uz antidepresive. Studije u ovoj meta-analizi pokazale su nisku stopu adherencije ili nisu istraživale koliko dobro ispitanici toleriraju probiotike.

Nikolova i suistraživači u svojoj pilot studiji uključili su ispitanike iz primarnih i sekundarnih zdravstvenih sustava i putem oglasa. Uključili su 49 odraslih ispitanika s velikim depresivnim poremećajem i s nepotpunim odgovorom na antidepresive (koristili su HAMD-17 skalu).

Half of the participants were randomly assigned to receive a widely available, proprietary, 14-strain blend probiotic supplement, and half received placebo. Both groups took their study drug four times per day during the 8-week trial.

Nakon 4 i nakon 8 tjedana istraživači su procijenili svoje ispitanike pomoću HAMD-17 skale za depresiju, samoocjenske skale za depresiju (IDS) i HAMA skale za anksioznost.

Većina ispitanika (80%) bile su žene prosječne dobi od 32 godine, visoke adherencije za uzimanje lijeka, 97% je uzimalo lijek kako je preporučeno, a nitko nije prijavio nuspojave. U usporedbi s ispitanicima koji su bili na placebu, ispitanici koji su uzimali probiotike imala je veće poboljšanje depresivnih simptoma prema HAMD-17 i IDS skali.

U usporedbi s placebo grupom, ispitanici koji su uzimali probiotike imali su također značajno poboljšanje anksioznih simptoma prema HAMA skali.

U tom smislu mnogi istraživači preporučuju fermentiranu hranu jer mikrobiomsku raznolikost i snižava markere upale.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Depresija

Depresija, živci i terapija – molim Vaše stručno mišljenje

Namirnice

Prehrana i emocije: osnovne činjenice koje trebate znati

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePoznato je da prehrana, odnosno naše prehrambene navike utječu na mozak putem probavnog sustava. Naime, naša crijeva predstavljaju dom milijardama živih mikroorganizama koji imaju mnogo važnih zadaća u našemu tijelu. Primjerice, sudjeluju u sintezi neurotransmitera, prijenosnika koji šalju poruke do našeg mozga i na taj način reguliraju naše raspoloženje, emocije, san, ali i apetit. Stoga […]

Probiotici

Probiotici – saveznici zdravlja. Što su, kako djeluju i zašto su važni?

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU posljednjih nekoliko godina probiotici su postali neizostavan dio razgovora o zdravlju probavnog sustava, imunitetu i općem blagostanju. Probiotici su živi mikroorganizmi, najčešće bakterije i kvasci, koji u odgovarajućim količinama mogu imati blagotvoran učinak na zdravlje domaćina. Najpoznatije probiotičke bakterije pripadaju rodovima Lactobacillus i Bifidobacterium, dok se kvasci poput Saccharomyces boulardii također koriste u probiotičkim […]

Depresija

Istraživanje bipolarnog afektivnog poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteBipolarni poremećaj je čest i pogađa oko 3% osoba diljem svijeta. Unatoč visokoj prevalenciji, stručnjaci kažu kako se ovaj poremećaj ponekad nedovoljno razumije i dijagnosticira. Prošlo je više od 50 godina otkako je Američka agencija za hranu i lijekove (FDA) odobrila litij, zlatni standard za bipolarni poremećaj. No, litij, kao i desetak antikonvulziva i atipičnih […]

BelVi

Pronađi svoj recept za zdravlje 

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteTrčimo, vježbamo, razmjenjujemo recepte, zdravo se hranimo, meditiramo, mijenjamo životni stil u želji da živimo što dulje i što kvalitetnije. Longevity trend postao je jedna od značajnijih znanstvenih tema, ali i inspiracija velikom broju pojedinaca. Svijest i briga za vlastito zdravlje postaje sve izraženija te, između ostalog, uz usvajanje zdravih životnih navika, rezultira i učestalom […]

Depresija

Suprug prolazi depresivne periode – kako da mu pomognem?

Iz iste kategorije

Psihijatrija

Bipolarni afektivni poremećaj 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteFarmakološki tretmani Samo je pet lijekova — kariprazin, lumateperon, lurasidon, kombinacija olanzapina i fluoksetina i kvetiapin — odobreno za liječenje akutne faze bipolarnog poremećaja. Korištenje antipsihotika i antikonvulziva — od kojih oba pomažu stabilizirati raspoloženje — raste, ali litij ostaje prvi izbor za ovo stanje, unatoč svojoj starosti i nepotpunom razumijevanju njegovog djelovanja. Usprkos tome, […]

Psihijatrija

Utjecaj nesanice na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteSve više literature ukazuje kako poremećaji spavanja utječu na tijek i liječenje psihijatrijskih poremećaja. Iako se nesanica dugo smatrala simptomom depresije, čini se da ona utječe na tijek i odgovor na liječenje samog depresivnog poremećaja. Očekivalo bi se da će poremećaj spavanja nestati uz odgovarajuću terapiju antidepresivima zajedno s drugim simptomima depresivnog poremećaja. Iako se […]

Psihijatrija

Samopouzdanje i javni nastup – molim savjet

Psihijatrija

Rizici za razvoj psihijatrijski poremećaja kod osoba s insomnijom

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteO rizicima od razvoja psihijatrijskih poremećaja kod osoba s poremećajima spavanja manje se vodi računa nego o poremećajima spavanja povezanim s psihijatrijskim poremećajima. Ipak, postoje dokazi da su poremećaji spavanja povezani s povećanim rizikom od razvoja psihijatrijskih poremećaja. Vezano uz rizik od razvoja velikog depresivnog poremećaja, osobe s insomnijom, kao i osobe s hipersomnijom imaju […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 5. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta6. Alkoholizam Uporaba alkohola može dovesti do dvije vrste problema: ovisnost i zlouporaba. Ovisnost je karakterizirana prilagodbom koja se javlja s ponovljenom konzumacijom alkohola što rezultira tolerancijom na učinke alkohola i simptomima ustezanja koji se javljaju nakon prekida konzumacije. Kod zlouporabe se problemi javljaju u životu zbog štetnih posljedica koje proizlaze iz od izravnih učinaka […]

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta5. Shizofrenija Za razliku od prethodno navedenih psihijatrijskih poremećaja, spavanje nije temeljna značajka shizofrenije. Međutim, problemi sa spavanjem, uključujući poteškoće s uspavljivanjem i prosnivanjem (održavanjem sna bez buđenja) te smanjenu kvalitetu sna, česti su kod oboljelih od shizofrenije, iako ne postoje sustavni epidemiološki podaci o prevalenciji poremećaja spavanja u ovoj populaciji. Dodatna vrsta problema sa […]

Psihijatrija

Smijem li sama smanjiti dozu lijeka?

Psihijatrija

Psihijatrijski poremećaji i spavanje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minuta3. Generalizirani anksiozni poremećaj Kao i kod velikog depresivnog poremećaja i bipolarnog poremećaja, promjena spavanja jedna je od ključnih značajki generaliziranog anksioznog poremećaja. U ovom slučaju ova promjena je poremećaj sna (poteškoće s usnivanjem ili prosnivanjem) koji pogađa više od polovice osoba s generaliziranim anksioznim poremećajem. Postoji malo podataka o polisomnografskim značajkama koje karakteriziraju spavanje […]