Mladi i digitalne tehnologije – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Pozitivni učinci društvenih mreža svakako su mogućnost razmjene ideja, iskustava i mišljenja. No, neke moguće opasnosti, kako često istraživači nazivaju strahove roditelja, uključuju tzv. „sedam strahova“.

Prvi je strah s kime njihova djeca komuniciraju u digitalnom svijetu, koje informacije dijele s drugima i mogu li postati žrtve elektroničkog nasilja. Drugi se strah odnosi na to da kada dijete ili adolescent velik dio vremena virtualno komunicira s drugima, samim tim smanjuje svoje prisustvo u stvarnom životu što može narušiti njihovu socijalizaciju i vještine razvijanja prijateljstava u stvarnom životu.

Nove tehnologije zapravo dovode do toga da su mlade osobe više u interakciji sa svojim mobitelima nego međusobno pa na taj način provode vrijeme “sami zajedno”. Paradoks je u tome da u vrijeme kada se imamo mogućnost najviše povezati (a u današnje vrijeme i jesmo povezaniji nego ikad prije), istovremeno smo i jako usamljeni.

Sljedeći strah vezan je uz to da mobiteli stvaraju digitalnu podjelu između roditelja i djece. Pokazalo se ipak da ako je kvaliteta odnosa između roditelja i djeteta snažna u stvarnom životu, tada nove tehnologije mogu pridonijeti poboljšanju odnosa. Postoji i strah vezan uz eksperimentiranje s alternativnim identitetima u virtualnom svijetu.

Problem može nastati zbog toga što se ostavlja digitalna arhiva podataka i razvoj lošeg doživljaja sebe. Jedna zabrinutost se odnosi na problem konstatnog multitaskinga na mobilnim uređajima i koliko on može narušiti kognitivne funkcije. Na ovu temu možda još uvijek nema nedovoljno istraživanja. S jedne je strane moguće da neuroplastičnost mozga adolescenata omogućuje optimiziranje njihove učinkovitosti u digitalnom svijetu, no s druge strane digitalna preopterećenost mogla bi voditi oštećenju kognitivnih sposobnosti i učinkovitosti.

Posljednji strah odnosi se na to da bi korištenje mobilnih uređaja prije spavanja moglo biti povezano sa reduciranim trajanjem i kvalitetom sna, što je također opravdani strah.

Općenito možemo reći kako platforme društvenih mreža stvaraju veliki pritisak te mogu biti iznimno izazovne i za odrasle, ali ipak predstavljaju značajno veći izazov za mlade. Tijekom adolescencije mozak, kao i identitet, još se razvijaju.

Mogućnost davanja i dobivanja “lajkova” predisponira naš mozak na razvijanje ovisnosti o društvenim mrežama, žudnjom za što većim brojem “lajkova”, u mjeri da to očekivanje može preuzeti nečiji život. Istraživanja pokazuju da neki mlađi korisnici društvenih mreža opisuju osjećaj neuspjeha i nepopularnosti kada njihove objave ne dobivaju dovoljno “lajkova”.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Povezane teme

Digitalne tehnologije

Mladi i digitalne tehnologije – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteDigitalni tehnologije formiraju novu okolinu u kojoj svi živimo, posebno mladi. Društveni život se posljedično razvija sukladno tome. Proces odrastanja danas je raznolikiji, ali i postupniji. Velik broj upoznavanja, razvijanja novih odnosa, razgovora s partnerom ili prijateljima, prekida odnosa, privatnih odnosa, sklapanja poslovnih dogovora, se odvija online. Mnogima je to danas već istovjetno fizičkoj komunikaciji […]

Adolescencija

Mentalno zdravlje mladih – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: < 1 minutaPrema podacima Svjetske zdravstvene organizacije svaka sedma osoba u dobi od 10 do 19 godina ima neki mentalni poremećaj, uz to što na žalost, mnogi još uvijek ostaju neprepoznati i neliječeni. Od poremećaja se najčešće javljaju depresija, anksioznost i poremećaji ponašanja. Kao jedan od značajnih problem ističe se suicid kao četvrti vodeći uzrok smrti kod […]

Mentalno zdravlje

Društvene mreže i mentalno zdravlje korisnika

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePauline Anderson u svom članku govori o nedavnom potezu Instagrama koji bi pretvorio opciju “like” u privatnu, umjesto da se može vidjeti javno.

Psihijatrijski pregled

Depresija u dječjoj i adolescentnoj dobi

Vrijeme čitanja članka: 4 minuteDepresija je prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti(MKB-10) stanje kontinuiranog sniženog raspoloženja i gubitka energije koje utječe na misli, ponašanje, osjećaje i fizičko stanje osobe, a traje minimalno dva tjedna…

Iz iste kategorije

Psihijatrija shutterstock_265901405

Sigurnost novijih psihijatrijskih lijekova kod starijih odraslih osoba

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2655273413

Liječenje depresije nakon moždanog udara

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2678864681

Liječenje depresije ključno je za oporavak od fibromialgije

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteIstraživanje koje je vodio Kuo-Wei Lee, iz Tajvana, objavljena je u siječnja 2026. godine u časopisu Seminars in Arthritis and Rheumatism, navodi kako su pacijenti s novodijagnosticiranom fibromialgijom koji su imali izražene simptome depresije i anksioznosti, imali su teži oblik bolesti i slabiji odgovor na početno liječenje od onih bez izraženih simptoma. Kod tih je […]

Psihijatrija

Može li metilfenidat pomoći kod tjeskobe i problema s koncentracijom?

Psihijatrija

Mogu li anksioznost i panični napadaji biti uzrok dugotrajnih probavnih tegoba?

Psihijatrija shutterstock_2491661303

Prekomjerno pijenje – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Psihijatrija shutterstock_2489297309

Prekomjerno pijenje – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteJasno je da konzumacija alkohola donosi određenu potencijalnu štetu. Jedan od boljih primjera je možda pregled krvnog tlaka. Unos alkohola povećava krvni tlak, a podaci pokazuju kako se radi o prilično linearnom odnosu. Magnituda nije odviše velika, recimo radi se o sistoličkom tlaku manjem od 10 mm Hg čak i na gornjoj granici. No, za […]

Psihijatrija shutterstock_718245883

Prekomjerno pijenje – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteMjesec siječanj bio je posvećen javnozdravstvenoj akciji pod nazivom „Suhi siječanj“, a odnosio se na konzumaciju alkohola. Glavno pitanje koje se postavljalo i na koje se pokušalo odgovoriti jest koliko je zapravo u redu popiti jer je često prisutna zbunjenost oko unosa alkohola dok poruke često bude vrlo različite. Prema Američkim prehrambenim smjernicama od 2020. […]