Novoobjavljeni stav Američke akademije za medicinu spavanja (AASM) ističe pospanost kao ključni simptom poremećaja spavanja i budnosti te niza psihijatrijskih i neuroloških poremećaja stoga se smatra kako je procjena i liječenje pospanosti kod pacijenata od velike važnosti. Izjava je objavljena u Journal of Clinical Sleep Medicine.
Pretjerana pospanost ima dalekosežne učinke na zdravlje. Ona predstavlja obilježje poremećaja hipersomnolencije poput narkolepsije i idiopatske hipersomnije te je ključni simptom povezan s opstruktivnom apnejom za vrijeme spavanja, kroničnim poremećajem nesanice, sindromom nemirnih nogu i poremećajem rada u smjenama.
Ostala stanja povezana s pospanošću uključuju infekcije, upalna stanja, strukturne probleme koji utječu na mozak poput moždanog udara ili traumatske ozljede mozga, hipotireozu i druge bolesti koje utječu na endokrini sustav, neurodegenerativne bolesti, psihijatrijska stanja i poremećaje ponašanja.
Određeni lijekovi (pa i oni bezreceptni) mogu imati pospanost kao nuspojavu, što je važno uzeti u obzir pri izboru lijeka, posebno za starije odrasle osobe ili pacijente s više od jednog zdravstvenog stanja. Specifične skupine lijekova koje mogu uzrokovati pospanost uključuju benzodiazepine, nebenzodiazepinske hipnotike, antikonvulzive, antipsihotike, antikolinergike, antidepresive i antihistaminike.
Pospanost također pridonosi lošijim vremenima odgovora, gubicima pažnje i lošijim rezultatima na poslu ili u školi. Ponekad je teško razlikovati pospanost i umora od iscrpljenosti. Iako su međusobno povezani, pospanost i umor, koji se odnosi na fizičku iscrpljenost, različiti su fenomeni”. Naime, pospanost je ozbiljna zdravstvena briga sa širokim posljedicama. Od prometnih nesreća zbog pospanosti do pogrešaka na radnom mjestu i dugoročnih zdravstvenih rizika, učinci pretjerane pospanosti tijekom dana svakodnevno utječu na pojedince i društvo. S obzirom na to da jedna trećina odraslih u SAD-u izjavljuje da doživljava pretjeranu pospanost, ne može se podcijeniti važnost identificiranja intervencija koje to prepoznaju, procjenjuju i liječe.”
Zdravstveni rizici zbog previše spavanja ili osjećaja pretjerane pospanosti jer osoba ne spava dovoljno vjerojatno jednako veliki kao i problemi nemogućnosti spavanja.
Nije uvijek jednostavno odrediti uzrok pospanosti. Kada pacijent navodi da mu se spava, na to treba obratiti pažnju. Prvi korak je razmotriti spava li osoba koja navodi pretjeranu pospanost dovoljno noću, a zatim istražiti druge čimbenike kao što su potencijalni poremećaj spavanja, nuspojava lijekova, zlouporaba tvari ili neki drugi uzrok. Ipak, nema objektivnih i jednostavnih testova za to. Stoga postoji potreba za objektivno izmjerenim i pouzdanim biomarkerima prekomjerne pospanosti, uključujući biomarkere krvi, druge fiziološke markere i metriku izvedenu iz analize snimaka elektroencefalograma dobivenih tijekom budnosti i sna. Buduće smjernice su istraživanje i bolji tretmani, kao i obrazovanje i edukacija javnosti o važnosti spavanja i rizicima nedovoljno sna.
23.4.2025
