Holter EKG i holter krvnog tlaka kod 24-godišnje osobe s obiteljskom anamnezom hipertenzije

Poštovani, zamolila bi Vas za stručno mišljenje. Imam 24 godine, obiteljska anamneza hipertenzije. Napravila sam pretragu holter EKG-a gdje su prosječne izmjerene frekvencije iznosile 87/min, minimalne 56/min maksimalne 161/min. Nisu zabilježene ektopične aktivnosti. Obavila sam i pretragu holter krvnog tlaka gdje je dnevni prosjek sistoličkog tlaka iznosio 138 mmHg, a noćni 133 mmHg. Dijastolički tlak je u prosjeku 97 mmHg. Dnevni prosjek dijastoličkog tlaka 101 mmHg, a noćni 81 mmHg. Na temelju ovih podataka, da li je potrebno uvesti terapiju?

18.8.2025

Odgovara

prim. Sonja Frančula Zaninović dr. med., univ. mag. admin. sanit., spec. interne med., subspec. kardiologije

Poštovana,

U nalazu holtera krvnog tlaka navedene su samo prosječne vrijednosti koje su povišene i sistolički tlak se nedovoljno snizuje noću, ali nalaz treba interpretirati u skladu s dnevnikom aktivnosti kojeg ste  ispunjavali dok ste nosili holter. Budući ste mladi trebalo bi isključiti sekundarne uzroke arterijske hipertenzije. Stoga vam predlažem da se javite na pregled u ambulantu za arterijsku hipertenziju. Svakako primjenjujte zdrave životne navike (održavajte tjelesnu težinu u granicama normale, redovito budite tjelesno aktivni, osobito su važne aerobne aktivnosti, smanjite unos soli u prehrani, ukoliko pušite prekinite, izbjegavajte gazirana pića). Svakodnevno vodite dnevnik krvnog tlaka i ukoliko dalje krvni tlak bude graničnih ili povišenih vrijednosti liječnik će odlučiti o uvođenu odgovarajućeg lijeka.

Pozdrav

 

Vaše pitanje je odgovoreno.

Imate pitanje vezano za zdravlje?

Konzultirajte se s našim stručnim timom.

Iz iste kategorije

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 2. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Rezistentna arterijska hipertenzija – 1. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteRezistentna arterijska hipertenzija pojam je koji označava nemogućnost postizanja dobre kontrole arterijskog tlaka, odnosno održavanja vrijednosti arterijskog tlaka u mirovanju ispod 140/90 mmHg, unatoč liječenju s najmanje tri klase antihipertenzivnih lijekova (lijekova za snižavanje arterijskog tlaka) u maksimalno podnošljivim dozama. Neadekvatna kontrola arterijskog tlaka pritom treba biti potvrđena ambulantnim ili kućnim mjerenjima nakon što se […]

Kardiologija

Trebam li se zabrinuti zbog visokog pulsa pri naporu i niskog pulsa u mirovanju unatoč urednom EKG nalazu?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 2.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteNedavno je objavljen sustavni pregled i metaanaliza opservacijskih kohortnih istraživanja na ukupno 120.643 bolesnika sa srčanim zatajenjem. Ispitivani su glavni ishodi koji su uključivali ukupnu smrtnost i štetne kardiovaskularne događaje. Analizom rezultata istraživanja ustanovljen je složen odnos između razine arterijskog tlaka i nepovoljnih kardiovaskularnih ishoda kod bolesnika sa srčanim zatajenjem. Bolesnici sa zatajenjem srca i […]

Kardiologija

Što može uzrokovati povremenu vrtoglavicu, umor i slabost nakon ustajanja unatoč urednim nalazima i terapiji za tlak?

Kardiologija

Zatajivanje srca i arterijska hipertenzija – 1.dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minuteU razvijenim zemljama od 1 do 3 % odraslih osoba boluje od zatajivanja srca. S dobi raste učestalost obolijevanja od srčanog zatajenja – čak 10 % osoba starijih od 70 godina boluje od ove bolesti. U tim zemljama bilježi se sve veća prevalencija arterijske hipertenzije, na što značajno utječe i rast udjela starije populacije. Arterijska […]

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija Europskog kardiološkog društva – 4. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minute

Kardiologija

Preporuke bolesnicima koji boluju od fibrilacije atrija europskog kardiološkog društva – 3. dio

Vrijeme čitanja članka: 2 minutePrim. Sonja Frančula-Zaninović, dr.med.univ.mag.admin.sanit., spec.internist-subspec.kardiologije KLJUČNE PREPORUKE ZA BOLESNIKE Prilikom pregleda liječnik će svakom bolesniku uzeti anamnezu i steći uvid u životne navike, a u cilju određivanja optimalne terapije. Što boljom kontrolom rizičnih čimbenika smanjuje se rizik ponovljenih epizoda FA, smanjuje se rizik srčanog zatajenja, srčanog udara, moždanog udara i poboljšava se opće stanje bolesnika. […]